https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=LitvanciLitvanci - Povijest promjena2026-05-25T04:10:28ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Litvanci&diff=11389&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-23T11:18:27Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Litvanci'''-->{{bolji naslov|[[Litavci]]}}<br />
[[Datoteka:Rusiecki-Litwinka z wierzbami.jpg|mini|Litvanka, ''Lithuanian Museum of Art in Vilnus'']]<br />
[[Datoteka:Antanas Vileišis.jpg|mini|Litvanac Antanas Vileišis]]<br />
'''Litvanci''' ili Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od [[Baltički narodi|baltičkih]] naroda [[Indoeuropljani|indoeuropske]] porodice nastanjen u području uz [[Baltičko more]]. Imenom Balti označavaju se Litvanci, Latvijci ili Letonci i Stari Prusi. Ime Balti upotrijebio je prvi puta njemački jezikoslovac [[Ferdinand Nesselman]] 1845. Naziv je nastao po Baltičkom moru.<br />
<br />
Litvanci i [[Latvijci]] (često nazivani Letoncima) jedini su preživjeli baltički narodi. Prema [[Virginija Vasiliauskiene|Virginiji Vasiliauskiene]] i [[Jonathan Slocum]]u postoje mnoge sličnosti između jezika [[Slaveni|slavenskih]] i baltičkih naroda.<br />
<br />
[[Hidronimija]] i [[arheologija]] ukazuju da su veliki dijelovi sjeveroistočne [[Europa|Europe]], otprilike od [[Moskva|Moskve]] do [[Berlin]]a, uključujući sjeverni dio bazena [[Dnjepar|Dnjepra]], bio teritorij baltičkih naroda tijekom prvog milenija prije Krista i kasnije. Slaveni u ovaj teritorij zalaze tek kasnije. Teritorij je bio obrastao neprohodnim šumama i daleko od glavnih migracijskih i važnih trgovačkih putova. Ova izoliranost pomogla je očuvanju arhaičnih jezika.<br />
<br />
Litvanci se prvi puta spominju u povijesnim izvorima početkom 11 stoljeća. Ime 'Litvanija' ('Lithuania') spominje se [[1009.]] u kronikama ("[[Anales Quedlinburgenses]]"), napisano u latinskom kao 'Litua'. Od kraja 12. stoljeća, 'Litvanija' je česta u poljskim i njemačkim materijalima. Njemački oblik "Litauen" porijeklom je iz slavenske tradicije, u latinskom se naziva ''Lituania'.<br />
<br />
Među Litvancima još se vide razlike među njihovim etničkim grupama (Aukstaičiai, Suvalkiečiai, Dzukai, Žemaičiai).<br />
<br />
== Običaji starih Litvanaca ==<br />
[[Simonas Daukantas]] ([[1793.]] – [[1864.]]) bio je prvi litvanski povjesničar koji o Litvancima piše na materinskom jeziku. U svome dijelu 'Budas senoves lietuviu, kalnenu ir zemaiciu' (Osobina starih Litvanaca, brđana i [[Samogiti|Samogita]]') Daukantas piše da oni žive u u neprohodnim šumama koje veoma dobro poznaju. Zemlja i šume davale su im hranu, odjeću i oružje. Litvanci, Samogiti (sebe zovu Zemaiciai) i druga srodna plemena bavila su se lovom, zemljoradnjom, stočarstvom i [[pčelarstvo]]m. Hranu i piće ovi gostoljubivi ljudi uvijek su rado podijelili s putnikom namjernikom i gostima. Sami sebe opskrbljivali su obućom, odjećom, kućanskim priborom i oružjem. Stranim trgovcima za [[željezo]] i [[sol]] i druge proizvode koje nisu mogli dobiti u vlastitoj proizvodnji nudili su [[krzno]], vosak, [[med]] i ratarske i druge proizvode.<br />
<br />
Prije uvođenja kršćanstvo|kršćanstva Litvanci su obožavali prirodne sile i mnoge bogove i božice, slično kao što imamo kod starih [[Grci|Grka]] i [[Rimljani|Rimljana]]. Glavni bog bio je [[Perkunas]], bog Groma. Za svoje bogove Litvanci su imali posebna svetišta. U svetim lugovima i šumama gorjela je sveta vatra koju su održavali čuvari 'vaidilutes'. Želje bogova objavljuju svećenici '''kriviai''', koji su podložni vrhovnom svećeniku '''kriviu krivaitis'''. Litvanci su bili posljednje [[Poganin|pogansko]] pleme Europe. Mnogi su još u 16. i 17. stoljeću obožavali svoje stare bogove i čuvali običaje.<br />
<br />
== Litvanci u domovini i svijetu ==<br />
<br />
...u domovini oko 2.700.000<br />
*[[Sjedinjene Države]]...38.000<br />
*[[Rusija]]...44.000<br />
*[[Njemačka]]...40.000<br />
*[[Latvija]]...25.000<br />
*[[Poljska]]...30.000<br />
*[[Kanada]]...12.000<br />
*[[Australija]]...11.000<br />
*[[Bjelorusija]]...10.000<br />
*[[Kazahstan]]...7.400<br />
*[[Španjolska]]...4.300<br />
*[[Estonija]]...2.000<br />
*[[Ukrajina]]...12.000<br />
*[[Moldavija]]...1.000<br />
*[[Uzbekistan]]...1.000<br />
*[[Tadžikistan]]...600<br />
*[[Armenija]]...200<br />
*[[Kirgizija]]...300<br />
*[[Turkmenistan]]...200<ref>[http://www.joshuaproject.net/peoples.php?peo3=13077 Lithuanian]</ref><br />
<br />
== Literatura ==<br />
*Bindokiene, Danute Brazyte. Lithuanian Customs and Traditions. Chicago: Lithuanian World Community, Inc., 1989.<br />
*Tamošaitis, Anatas, and Anastasia Tamošaitis. Lithuanian National Costume. Toronto: Time Press Litho Ltd., 1979.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.everyculture.com/wc/Japan-to-Mali/Lithuanians.html Lithuanians]<br />
<br />
[[Kategorija:Baltički narodi]]<br />
[[Kategorija:Etničke grupe Litve|*]]<br />
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]<br />
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]</div>WikiSysop