WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T20:26:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Onde compression impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer longitudinalnog vala.]]

[[datoteka:Spherical pressure waves.gif|mini|desno|250px|[[Zvuk]] se širi u obliku [[prostor]]nih longitudinalnih valova u [[zrak]]u.]]

[[datoteka:Sine wavelength.svg|mini|desno|250px|[[Valna duljina]] ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova [[sinus]]oidalnoga vala.]]

[[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]]

'''Longitudinalan val''' je [[val]] gdje [[Elementarna čestica|čestice]] [[titranje|titraju]] u smjeru širenja vala. Najvažniji primjer longitudinalnih valova su valovi [[zvuk]]a u [[zrak]]u. U [[Krutine|čvrstim tijelima]] mogu se rasprostirati i transverzalni i longitudinalni valovi, a u [[tekućina]]ma i [[plin]]ovima samo longitudinalni valovi. Kad zatitra čvrsto tijelo, na primjer glazbena viljuška, ti se titraji šire kroz zrak. Pri tom zrak ne struji već se od izvora vala šire titraji na sve strane u obliku zgušnjenja i razrjeđenja. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Val ==
{{Glavni|Val}}

'''Val''' je širenje poremećaja kojim se prenosi [[energija]] kroz neko sredstvo ([[medij]]), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredsatva, dolazi do njihova [[ogib]]a, [[Refrakcija |refrakcije]] (loma) ili [[Refleksija|refleksije]] (odbijanja) i u posebnim uvjetima do [[Stojni val|stojnih valova]]. <ref> '''valovi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63780] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> [[Mehanički valovi]] se mogu širiti samo kroz neku [[materija|tvar]] (medij), dok se [[elektromagnetski valovi]] mogu širiti i [[vakuum]]om.

Valovi također mogu biti:
* longitudinalni – čestice [[titranje|titraju]] u smjeru širenja vala. Najvažniji primjer longitudinalnih valova su valovi [[zvuk]]a u [[zrak]]u. U [[tekućina]]ma i [[plin]]ovima samo se rasprostiru longitudinalni valovi;
* [[transverzalni val|transverzalni]] – čestice titraju poprečno na smjer širenja. U [[Krutine|čvrstim tijelima]] mogu se rasprostirati i transverzalni i longitudinalni valovi;
* progresivni – val se širi u određenom smjeru i pritom se energija prenosi s čestice na česticu;
* [[Stojni val|stojni]] – neke čestice titraju, a neke stalno miruju; energija se ne prenosi prostorom.

Periodički se valovi mogu opisati karakterističnim veličinama: [[frekvencija|frekvencijom]], [[amplituda|amplitudom]], [[period]]om i [[valna duljina|valnom duljinom]]. Udubine koje nastaju kada bacimo sredstvo u vodu zovemo [[valni dol|valnim dolovima]], a izbočine [[valni brijeg|valnim brijegovima]]. Od mjesta gdje je kamen pao izmjenično se rasprostiru kružni brjegovi i kružni dolovi. Val je ustvari širenje [[Titranje|titraja]] u [[elastičnost|elastičnom]] sredstvu. Kad kamen padne u vodu, prouzrokuje titranje na onom mjestu gdje je u vodu udario. [[Elementarna čestica|Čestice]] vode na tom mjestu zatitraju, i to se titranje dalje širi u obliku valova jer su čestice vode međusobno elastično povezane. Kod vala se ne prostire [[materija]] već [[energija]] titranja koja putuje od čestice do čestice. Prividno nam se čini da [[voda]] teče, ali ako promotrimo kakav list koji pliva na vodi vidjet ćemo da se taj ne pomiče s valom već se njiše gore i dolje na istom mjestu površine vode. Ono što kod vala putuje samo je slika titraja u izvjesnom trenutku. [[Tvar]] u kojoj se val rasprostire zove se sredstvo vala, a čestica koja je počela titrati i iz koje se val širi zove se izvor vala. Valovi koji se šire na površini nekog sredstva zovu se površinski valovi, a valovi koji se šire u nekom prostoru zovu se prostorni valovi.

== Zvuk ==
{{Glavni|Zvuk}}

'''Zvuk''' je [[Mehanički valovi|mehanički val]] [[frekvencija]] od 16 [[Hz]] do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko [[uho]]. Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se [[infrazvuk]]om, zvuk frekvencije više od 20 kHz [[ultrazvuk]]om, a ako je frekvencija viša od 1 GHz, [[hiperzvuk]]om. Zvuk nastaje više ili manje [[period]]ičnim [[titranje]]m izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva ([[medij]]a), poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica|čestice]] medija i tako se širi u obliku uglavnom longitudinalnih valova u [[plin]]ovima i [[kapljevina]]ma i longitudinalnih i [[transverzalni val|transverzalnih valova]] u [[krutina]]ma. [[Brzina zvuka]] uglavnom ovisi o [[gustoća|gustoći]] i [[elastičnost|elastičnim]] [[sila]]ma u krutinama i kapljevinama a u plinovima o gustoći, [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u. Osim u uobičajenim [[mjerna jedinica|mjernim jedinicama]] [[brzina|brzine]] ([[Metar u sekundi|m/s]], [[Kilometar na sat|km/h]]), mjeri se i nenormiranom jedinicom [[Mach|mah]] ([[machov broj]]). Kada [[zrakoplov]] dosegne brzinu zvuka (oko 343 m/s), tlak se neposredno pred zrakoplovom poremeti, [[Otpor sredstva|otpor]] znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje [[Zvučni zid|zvučnoga zida]]).

Zvuk se širi bez prijenosa [[masa|mase]], ali se zvukom prenose [[Impuls sile]] i [[energija]]. U svezi s tim, definiraju se [[jakost zvuka|jakost]], razina jakosti, [[glasnoća]] i razina glasnoće zvuka ([[akustika]]). Kao i u ostalim vrstama valova, i u širenju zvuka očituju se pojave svojstvene svakom [[val]]nom gibanju, kao što su [[apsorpcija]], [[Dopplerov učinak]], [[interferencija valova]], lom ([[refrakcija]]), odbijanje ([[refleksija]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]).

U [[glazba|glazbi]], zvuk se razlikuje od [[ton]]a u užem smislu riječi i od [[šum]]a po odnosima parcijalnih tonova ili parcijala. Parcijali tona maksimalno su [[Harmonijsko titranje|harmonični]], dok su parcijali zvuka tek djelomično harmonični (više je neharmoničnih gornjih parcijalnih tonova nego kod zvuka), a kod šuma su odnosi parcijala posve neharmonični. Osnovna obilježja zvuka (visina, jakost, trajanje i boja) istoznačna su s osnovnim obilježjima tona, samo ih je teže precizno odrediti nego za ton. Pojam zvuk koristi se u glazbi, ponajprije u svakodnevnoj uporabi, i kao sinonim za pojedinačna i skupna obilježja zvuka (na primjer zvukovnu boju) ili osjetilni dojam zvučanja nekih [[glazbala]] ili ansambala (na primjer zvuk [[Orgulje|orgulja]], zvuk [[zbor]]a). <ref> '''zvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Zvuk se širi zbog [[elastičnost|elastične]] veze među [[molekula]]ma sredstva. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo longitudinalni (to jest šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također [[transverzalni val|transverzalni]], to jest čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. Izvor zvuka je uvijek mehaničko [[titranje]] nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]. Kad udarimo o neki predmet, na primjer trgnemo napetu žicu, čujemo zvuk, a taj osjet zvuka prestaje čim spriječimo da tijelo titra. Energija zvuka širi se nekim sredstvom (medijem) u obliku [[mehanički valovi|mehaničkog vala]]. To sredstvo je obično [[zrak]], a može biti i tekuće ili elastično čvrsto tijelo. Bez sredstva u kojem se šire mehanički valovi ne možemo čuti zvuk. Prema pravilnosti titranja razlikujemo ton, šum i [[buka|buku]]. Ton je zvuk koji se sastoji od [[Harmonijsko titranje|harmoničkih titraja]], dok su šum i buka smjesa titraja različitih [[frekvencija]] i [[amplituda]].

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Titranja i valovi]]

Longitudinalan val - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica