WikiSysop: bnz

2022-03-23T10:55:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:55, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Lovro Županović'''-->'''~~Lovro Županović''' ([[Šibenik]], [[21. srpnja]] [[1925.]]–[[Zagreb]], [[18. ožujka]] [[2004.]]), [[akademik]], [[skladatelj]], [[muzikolog]], profesor.		Lovro Županović''' ([[Šibenik]], [[21. srpnja]] [[1925.]]–[[Zagreb]], [[18. ožujka]] [[2004.]]), [[akademik]], [[skladatelj]], [[muzikolog]], profesor.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T03:25:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Lovro Županović''' ([[Šibenik]], [[21. srpnja]] [[1925.]]–[[Zagreb]], [[18. ožujka]] [[2004.]]), [[akademik]], [[skladatelj]], [[muzikolog]], profesor.

== Životopis ==
Rodio se u Šibeniku 21. srpnja 1925. godine, u rodnome gradu završio je [[Osnovna škola|osnovnu školu]] i klasičnu [[Gimnazija|gimnaziju]], tu je kao orguljaš i zborovođa došao u prvi dodir s glazbenom umjetnošću. Zbog političkoga angažmana utamničile su ga talijanske fašističke vlasti i ta mladenačka epizoda kao da je navijestila njegov uspravan moralni hod i buntovništvo, neuklopljenost u institucije i nemirenje s nepravdama svake vrsti.

U Zagrebu je diplomirao [[Slavistika|slavistiku]] i [[Romanistika|romanistiku]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[1950.]] i povijest glazbe na Muzičkoj akademiji [[1953.]], u [[Ljubljana|Ljubljani]] je obranio muzikološku disertaciju (Rezultati i značajke stvaralaštva Vatroslava Lisinskog) 1965., da bi tek potom na Akademiji za glasbo upisao studij kompozicije u klasi Lucijana Marije Škerjanca, kojega je diplomu stekao [[1971.]] godine. Tijekom toga više negoli dvadesetogodišnjega fakultetskoga i doktorantskoga studija Županović je radio najprije kao srednjoškolski predavač, zatim kao dugogodišnji profesor teoretskih predmeta na Odjelu za glazbu Pedagoške akademije u Zagrebu, da bi posljednje godine radnog staža dočekao kao profesor muzikoloških predmeta na Muzičkoj akademiji.<br>
Od 1991. godine redoviti je član [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].

== Opsežna bibliografija ==

O Županoviću kao skladatelju i muzikologu objavljena je čitava mala biblioteka studija, tekstova, recenzija. Iz obilne bibliografije, koja obuhvaća desetak knjiga, tridesetak priređenih notnih izdanja, više udžbenika, među kojima su neki doživjeli i deset izdanja, te stotinjak znanstvenih radova, izdvajaju se najvažniji muzikološki radovi, kao što je voluminozna monografija o [[Vatroslav Lisinski|Vatroslavu Lisinskom]] objavljena u Akademijinim izdanjima [[1969.]], te višegodišnja istraživanja okrunjena u sintezi Stoljeća hrvatske glazbe (1978; englesko izdanje u dva sveska 1984. i 1989). Na Županovićevim Stoljećima odrasli su i još uče naraštaji studenata. Nakon Povijesti hrvatske glazbe (1974) Josipa Andreisa, Županović je bio prvi i do danas ostao jedini koji je imao dovoljno energije i znanja da sintetski, ozbiljno i opsežno obuhvati cjelokupni povijesni tijek umjetničke hrvatske glazbe, od srednjovjekovnih kodeksa sve do najnovijih fenomena. A Stoljeća ne bi bilo bez sveobuhvatna pogleda u notne izvore. A Županović je notne izvore [[Hrvatska glazba|hrvatske glazbe]] temeljito poznavao, kao nitko prije ni poslije. Dvanaest svezaka naslovljenih Spomenici hrvatske glazbene prošlosti — koje je sam osmislio i sam priređivao — godinama su bili jedini notni izvori za suvremeno izvođenje niza starih hrvatskih skladatelja, koje je upravo Županović oteo zaboravu (Hrvatski renesansni skladatelji, Iz renesanse u barok, Varaždinski skladateljski krug, Julije Skjavetić...).

== Partiture starih hrvatskih majstora ==

Županovićevi Spomenici svjedočanstvo su olovnoga vremena (prvih deset svezaka objavljeno je tijekom [[1970-ih|sedamdesetih]], godišnje po jedno notno izdanje), političke torture (polemike koje je morao voditi zbog toga što je Antica da Montonu pisao kao Motovunjanina), posvemašnje neimaštine u nakladništvu... Kad je ponestalo novca za profesionalnoga notografa, Županović nije prezao od objavljivanja fotokopija svojih rukopisa, kada se nisu mogle iznaći mogućnosti za [[Prijevod|prevođenje]] uvodnih studija, zadovoljio se kraćim, skicoznim natuknicama. Nikad se nije pomirio s prestankom izlaženja Spomenika (deseti svezak objavljen je 1979, a posljednji, dvanaesti, tek nekoliko tjedana prije smrti). Županovićevi su Spomenici nakladnički i kulturološki pothvat bez presedana u hrvatskim okvirima, u tim je svescima, ali i na drugim mjestima, objavljeno više od tisuću stranica partitura starih hrvatskih majstora, tu su prvi put u suvremenom izdanju svjetlo dana ugledale skladbe Antica, Bossinensisa, Patricija, [[Julije Skjavetić|Skjavetića]], Cecchinija, Jurjevića, Ivančića, [[Luka Sorkočević|Sorkočevića]], Bajamontija, Morgensterna, [[Ferdo Livadić|Livadića]]...

== Nagrade ==
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba za 1969. godinu za znanstvenu monografiju o životu i djelu V. Lisinskog, zatim [[Nagrada Vatroslav Lisinski|nagrade “V. Lisinski”]] Društva hrvatskih skladatelja za 1970. i 1973.., te [[Nagrada Ivo Tijardović|nagrada “I. Tijardović”]] DMSR Hrvatske Croatia Concert (1977.) i [[Nagrada Ivan Lukačić|“I. Lukačić”]] (1985. i 1994., 1995. i 1997. Varaždin) za muzikološki rad te Nagrade grada [[Šibenik]]a za životno djelo (1999.).

== Izvori ==
* [[Ennio Stipčević]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac266.nsf/AllWebDocs/Lovro Matica hrvatska]
* [http://www.hazu.hr/Akademici/LZupanovic_bio.html HAZU]

{{Matica hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Županović, Lovro}}
[[Kategorija:Hrvatski glazbenici]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvatski muzikolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Šibenik]]

Lovro Županović - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica