WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T04:10:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Luke Howard
| slika = Luke Howard.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[28. studenog]] [[1772.]]
| mjesto_rođenja = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[21. ožujka]] [[1864.]]
| mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Britanci|Britanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[meteorologija]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Oblaci|Morfološka podjela oblaka prema visini i obliku]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1821.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:Cirrocumulus in Hong Kong.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno [[oblaci]]ma [[cirokumulus]]ima.]]

'''Luke Howard''' (28. studenog 1772. – 21. ožujka 1864.), britanski [[kemičar]] i [[meteorologija|meteorolog]] [[amater]]. Najpoznatiji je po [[Oblaci|morfološkoj podjeli oblaka prema visini i obliku]], koja vrijedi i danas s manjim izmjenama i doradama. Po zanimanju je bio [[Farmacija|farmaceut]].

== Morfološka podjela oblaka ==
Prvu [[klasifikacija|klasifikaciju]] oblaka prema izgledu izradio je Luke Howard (1803.), koji je razvrstavao oblake u 3 velike skupine: [[cirus]], [[kumulus]] i [[stratus]]. Kombinacije tih grupa daju nove glavne vrste oblaka. Godine 1896. izrađen je prvi međunarodni atlas oblaka, pa je otada jedinstvena klasifikacija oblaka prihvaćena gotovo na čitavom svijetu.

Osnovna podjela oblaka temelji se na činjenici da je, usprkos velikoj raznolikosti oblaka, moguće izdvojiti ograničen broj svojstvenih oblika, koji se često mogu naći u gotovo svim dijelovima [[svijet]]a. Takva podjela svojstvenih oblika sadrži podjelu na [[rod]]ove, [[Vrsta|vrste]] i podvrste, a kao dopunu daje i odlike koje detaljnije opisuju pojedina svojstva oblaka. Druga osnovna podjela odnosi se na [[visina|visinu]] na kojoj se pojavljuju oblaci. Opažanja su pokazala da se u [[troposfera|troposferi]] [[oblaci]] pojavljuju na visinama do 18 [[kilometar]]a nad [[tlo]]m u [[tropi|tropskim]], do 13 kilometara u [[Umjereni pojas|umjerenim]] i do 8 kilometara u [[Polarni krugovi|polarnim predjelima]]. Najdonji dio [[atmosfera|atmosfere]] u kojemu nastaju oblaci podijeljen je po okomici na: gornju, srednju i donju etažu. Visine pojedinih etaža zavise od [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]].

Tablica: '''približna nadmorska visina etaža oblaka''':

{| class="wikitable"
|-
! '''Etaža''' !! '''Polarna područja (km)''' !! '''Umjerena područja (km)''' !! '''Tropska područja (km)'''
|-
| gornja || od 3 do 8 || od 5 do 13 || od 6 do 18
|-
| srednja || od 2 do 4 || od 2 do 7 || od 2 do 8
|-
| donja || od 0 do 2 || od 0 do 2 || od 0 do 2
|}

Oblaci se prema izgledu razvrstavaju na rodove, od kojih se neki pojavljuju samo na određenim etažama. [[Cirus]], [[cirokumulus]] i [[cirostratus]] pojavljuju se samo kao oblaci gornje etaže (visoki oblaci). [[Altokumulus]] se pojavljuje samo kao oblak srednje etaže. [[Stratokumulus]] i [[stratus]] pojavljuje se samo kao niski oblaci. Neki se rodovi oblaka pojavljuju u nekoliko etaža. [[Altostratus]] je u srednjoj, a katkad prodire i u gornju etažu. [[Nimbostratus]] je stalno u srednjoj etaži, no obično zahvaća i donju i gornju etažu. [[Kumulus]] i [[kumulonimbus]] imaju obično podnicu u donjoj etaži, no vrhovi im mogu prodrijeti u srednju, pa i gornju etažu. Taj se rod oblaka naziva i oblacima okomitog razvoja.

U toj klasifikaciji obuhvaćeni su samo oblaci u troposferi. U [[stratosfera|stratosferi]] pojavljuju se katkada na visini od 22 do 29 km takozvani [[Polarni stratosferski oblaci|sedefasti oblaci]], a u [[mezosfera|mezosferi]] na visini između 75 i 90 km [[noćni svijetleći oblak|svjetleći noćni oblaci]]. Sedefasti oblaci po obliku nalikuju cirusima i cirokumusima, a odlikuju se jakom [[Irizacija|irizacijom]]. Pojavljuju se kad je [[Sunce]] već pod [[obzor]]om i odražavaju njegovu [[svjetlost]] uz vrlo jaku irizaciju. Opažaju se vrlo rijetko i samo u nekim predjelima, osobito zimi u sjevernoj [[Europa|Europi]] i nad [[Aljaska|Aljaskom]]. Prema pojavi irizacije može se zaključiti da se ovi oblaci sastoje iz [[Pothlađenje|pothlađenih]] kapljica. Svjetleći noćni oblaci pojavljuju se također vrlo rijetko na sjevernom dijelu neba, u prvom redu između 50° i 75° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i na južnom dijelu neba između 40° i 60° južne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], kad je [[Sunce]] već ispod [[obzor]]a, a oblaci su još obasjani Suncem. Zlatne su ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele ili sivoplave boje, povremeno i purpurne boje. Podrijetlo tih oblaka još nije razjašnjeno, no pretpostavlja se da su od [[led]]enih [[kristal]]a, [[vulkan]]skog pepela ili [[meteor]]ske prašine. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Prema morfološkoj klasifikaciji postoje 4 osnovne porodice oblaka:
* visoki oblaci: [[cirus]] (Ci), [[cirostratus]] (Cs) i [[cirokumulus]] (Cc),
* srednje visoki oblaci: [[altostratus]] (As) i [[altokumulus]] (Ac),
* niski oblaci: [[stratokumulus]] (Sc), [[stratus]] (St) i [[nimbostratus]] (Ns),
* oblaci okomitog razvoja: [[kumulus]] (Cu) i [[kumulonimbus]] (Cb).

[[datoteka:Oblaci 1.jpg|mini|center|900px|Prema [[Morfologija|morfološkoj]] podjeli (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Howard, Luke}}
[[Kategorija:Britanski znanstvenici]]
[[Kategorija:Britanski kemičari]]

Luke Howard - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica