Lydia Sklevicky - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:09:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 08:09, 1. prosinca 2021.
Redak 27:		Redak 27:
	==Životopis==		==Životopis==
	[[Datoteka:Lydia Sklevicky i Zarana Papic.jpg\|thumb\|lijevo\|Lydia Sklevicky i [[Žarana Papić]]]]		[[Datoteka:Lydia Sklevicky i Zarana Papic.jpg\|thumb\|lijevo\|Lydia Sklevicky i [[Žarana Papić]]]]
	Lydia Sklevicky je rođena 1952. godine u [[Zagreb]]u. Majka Lea i otac Sergej koji je bio inženjer, a koji je nakon Oktobarske revolucije s roditeljima prebjegao iz [[Sankt-Peterburg\|Sankt-Peterburga]] i na kraju se skrasio u Zagrebu, njegovali su građanski, liberalni odgoj u svojem domu. S njima je živjela i baka (mamina mama) Mercedes koja je na malu Lydiju izvršila presudan utjecaj. Brinula se o njezinu lijepom ponašanju i učenju stranih jezika pa ih je Lydia na kraju govorila pet: [[Engleski jezik\|engleski]], [[Njemački jezik\|njemački]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Francuski jezik\|francuski]] i [[Španjolski jezik\|španjolski]].<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=https://www.jutarnji.hr/magazin/lydia-sklevicky-prva-hrvatska-feministkinja-novog-vala-subverzivni-element-kamencic-u-cipeli-vladajuce-partije/9893470/?fbclid=IwAR1sMZyRWesTbQ2MXWxvaxL9HO1j-rjMFdeMDuGEenTSDLafCdxkZJEUsVc\|title= LYDIA SKLEVICKY Prva hrvatska feministkinja novog vala, subverzivni element, kamenčić u cipeli vladajuće partije\|publisher=Jutarnji list\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Lydia se školovala u rodnom gradu, magistrirala je [[Sociologija\|sociologiju]] i [[Etnologija\|etnologiju]] 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina najbliža prijateljica na studiju je bila [[Vesna Pusić]]. Nedugo nakon diplome dobiva mjesto asistentice na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje ostaje sve do 1988. kada prelazi u Zavod za istraživanje folklore (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Poslijediplomski studij iz područja [[Humanističke znanosti\|humanističkih]] i [[Društvene znanosti\|društvenih znanosti]], odnosno sociologije kulture završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa".<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Jedan od fokusa u tom radu je kritika tradicionalnog proučavanja povijesti koje zanemaruje žensku perspektivu.<ref name="Vox Feminae"/> Na povijesnoj građi je nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] (NOP-a i socijalističke revolucije) i raskoraka između proklamirane emancipacije i ograničenja ostvarenja ženskih prava u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFR Jugoslaviji]].<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Njena doktorska disertacija, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945.-1953.)", zbog prerane smrti ostala je nedovršena. U doktorskom radu pokazala je, da je organizacija Antifašistički front žena (AFŽ), uz ratne zasluge, kao i poslijeratne u obrazovanju i opismenjavanju, postala previše utjecajna i kao takva počela smetati [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Zato su je prvo počeli ismijavati, slabiti, da bi je na kraju rasformirali i umjesto nje uspostavili Konferenciju za društvenu aktivnost žena - državnu agenciju bez članstva, za bavljenje "ženskim pitanjem".<ref name="Vox Feminae">{{Citiranje www\|naslov=Lydia Sklevicky – "Feministička začinjavka"\|url=https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/?fbclid=IwAR0LrI3BWYcgHzHsahj9RzB__5J8onDT1229or-N8s725zDYEGOBRyXNdtI\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=Vox Feminaes\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=12.10.2017.\|preuzeto=13.12.2019.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref>		Lydia Sklevicky je rođena 1952. godine u [[Zagreb]]u. Majka Lea i otac Sergej koji je bio inženjer, a koji je nakon Oktobarske revolucije s roditeljima prebjegao iz [[Sankt-Peterburg\|Sankt-Peterburga]] i na kraju se skrasio u Zagrebu, njegovali su građanski, liberalni odgoj u svojem domu. S njima je živjela i baka (mamina mama) Mercedes koja je na malu Lydiju izvršila presudan utjecaj. Brinula se o njezinu lijepom ponašanju i učenju stranih jezika pa ih je Lydia na kraju govorila pet: [[Engleski jezik\|engleski]], [[Njemački jezik\|njemački]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Francuski jezik\|francuski]] i [[Španjolski jezik\|španjolski]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.jutarnji.hr/magazin/lydia-sklevicky-prva-hrvatska-feministkinja-novog-vala-subverzivni-element-kamencic-u-cipeli-vladajuce-partije/9893470/?fbclid=IwAR1sMZyRWesTbQ2MXWxvaxL9HO1j-rjMFdeMDuGEenTSDLafCdxkZJEUsVc\|title= LYDIA SKLEVICKY Prva hrvatska feministkinja novog vala, subverzivni element, kamenčić u cipeli vladajuće partije\|publisher=Jutarnji list\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Lydia se školovala u rodnom gradu, magistrirala je [[Sociologija\|sociologiju]] i [[Etnologija\|etnologiju]] 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina najbliža prijateljica na studiju je bila [[Vesna Pusić]]. Nedugo nakon diplome dobiva mjesto asistentice na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje ostaje sve do 1988. kada prelazi u Zavod za istraživanje folklore (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Poslijediplomski studij iz područja [[Humanističke znanosti\|humanističkih]] i [[Društvene znanosti\|društvenih znanosti]], odnosno sociologije kulture završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa".<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Jedan od fokusa u tom radu je kritika tradicionalnog proučavanja povijesti koje zanemaruje žensku perspektivu.<ref name="Vox Feminae"/> Na povijesnoj građi je nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] (NOP-a i socijalističke revolucije) i raskoraka između proklamirane emancipacije i ograničenja ostvarenja ženskih prava u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFR Jugoslaviji]].<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Njena doktorska disertacija, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945.-1953.)", zbog prerane smrti ostala je nedovršena. U doktorskom radu pokazala je, da je organizacija Antifašistički front žena (AFŽ), uz ratne zasluge, kao i poslijeratne u obrazovanju i opismenjavanju, postala previše utjecajna i kao takva počela smetati [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Zato su je prvo počeli ismijavati, slabiti, da bi je na kraju rasformirali i umjesto nje uspostavili Konferenciju za društvenu aktivnost žena - državnu agenciju bez članstva, za bavljenje "ženskim pitanjem".<ref name="Vox Feminae">{{Citiranje www\|naslov=Lydia Sklevicky – "Feministička začinjavka"\|url=https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/?fbclid=IwAR0LrI3BWYcgHzHsahj9RzB__5J8onDT1229or-N8s725zDYEGOBRyXNdtI\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=Vox Feminaes\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=12.10.2017.\|preuzeto=13.12.2019.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref>

	Lydia Sklevicky je poginula 21. siječnja 1990. godine, u prometnoj nesreći u mjestu [[Donja Dobra]] u blizini [[Delnice\|Delnica]].<ref name="Vox Feminae"/>		Lydia Sklevicky je poginula 21. siječnja 1990. godine, u prometnoj nesreći u mjestu [[Donja Dobra]] u blizini [[Delnice\|Delnica]].<ref name="Vox Feminae"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:00:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 00:00, 1. prosinca 2021.
Redak 27:		Redak 27:
	==Životopis==		==Životopis==
	[[Datoteka:Lydia Sklevicky i Zarana Papic.jpg\|thumb\|lijevo\|Lydia Sklevicky i [[Žarana Papić]]]]		[[Datoteka:Lydia Sklevicky i Zarana Papic.jpg\|thumb\|lijevo\|Lydia Sklevicky i [[Žarana Papić]]]]
	Lydia Sklevicky je rođena 1952. godine u [[Zagreb]]u. Majka Lea i otac Sergej koji je bio inženjer, a koji je nakon Oktobarske revolucije s roditeljima prebjegao iz [[Sankt-Peterburg\|Sankt-Peterburga]] i na kraju se skrasio u Zagrebu, njegovali su građanski, liberalni odgoj u svojem domu. S njima je živjela i baka (mamina mama) Mercedes koja je na malu Lydiju izvršila presudan utjecaj. Brinula se o njezinu lijepom ponašanju i učenju stranih jezika pa ih je Lydia na kraju govorila pet: [[Engleski jezik\|engleski]], [[Njemački jezik\|njemački]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Francuski jezik\|francuski]] i [[Španjolski jezik\|španjolski]].<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.jutarnji.hr/magazin/lydia-sklevicky-prva-hrvatska-feministkinja-novog-vala-subverzivni-element-kamencic-u-cipeli-vladajuce-partije/9893470/?fbclid=IwAR1sMZyRWesTbQ2MXWxvaxL9HO1j-rjMFdeMDuGEenTSDLafCdxkZJEUsVc\|title= LYDIA SKLEVICKY Prva hrvatska feministkinja novog vala, subverzivni element, kamenčić u cipeli vladajuće partije\|publisher=Jutarnji list\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Lydia se školovala u rodnom gradu, magistrirala je [[Sociologija\|sociologiju]] i [[Etnologija\|etnologiju]] 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina najbliža prijateljica na studiju je bila [[Vesna Pusić]]. Nedugo nakon diplome dobiva mjesto asistentice na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje ostaje sve do 1988. kada prelazi u Zavod za istraživanje folklore (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Poslijediplomski studij iz područja [[Humanističke znanosti\|humanističkih]] i [[Društvene znanosti\|društvenih znanosti]], odnosno sociologije kulture završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa".<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Jedan od fokusa u tom radu je kritika tradicionalnog proučavanja povijesti koje zanemaruje žensku perspektivu.<ref name="Vox Feminae"/> Na povijesnoj građi je nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] (NOP-a i socijalističke revolucije) i raskoraka između proklamirane emancipacije i ograničenja ostvarenja ženskih prava u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFR Jugoslaviji]].<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Njena doktorska disertacija, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945.-1953.)", zbog prerane smrti ostala je nedovršena. U doktorskom radu pokazala je, da je organizacija Antifašistički front žena (AFŽ), uz ratne zasluge, kao i poslijeratne u obrazovanju i opismenjavanju, postala previše utjecajna i kao takva počela smetati [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Zato su je prvo počeli ismijavati, slabiti, da bi je na kraju rasformirali i umjesto nje uspostavili Konferenciju za društvenu aktivnost žena - državnu agenciju bez članstva, za bavljenje "ženskim pitanjem".<ref name="Vox Feminae">{{Citiranje www\|naslov=Lydia Sklevicky – "Feministička začinjavka"\|url=https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/?fbclid=IwAR0LrI3BWYcgHzHsahj9RzB__5J8onDT1229or-N8s725zDYEGOBRyXNdtI\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=Vox Feminaes\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=12.10.2017.\|preuzeto=13.12.2019.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref>		Lydia Sklevicky je rođena 1952. godine u [[Zagreb]]u. Majka Lea i otac Sergej koji je bio inženjer, a koji je nakon Oktobarske revolucije s roditeljima prebjegao iz [[Sankt-Peterburg\|Sankt-Peterburga]] i na kraju se skrasio u Zagrebu, njegovali su građanski, liberalni odgoj u svojem domu. S njima je živjela i baka (mamina mama) Mercedes koja je na malu Lydiju izvršila presudan utjecaj. Brinula se o njezinu lijepom ponašanju i učenju stranih jezika pa ih je Lydia na kraju govorila pet: [[Engleski jezik\|engleski]], [[Njemački jezik\|njemački]], [[Talijanski jezik\|talijanski]], [[Francuski jezik\|francuski]] i [[Španjolski jezik\|španjolski]].<ref>{{Citiraj web\|url=https://www.jutarnji.hr/magazin/lydia-sklevicky-prva-hrvatska-feministkinja-novog-vala-subverzivni-element-kamencic-u-cipeli-vladajuce-partije/9893470/?fbclid=IwAR1sMZyRWesTbQ2MXWxvaxL9HO1j-rjMFdeMDuGEenTSDLafCdxkZJEUsVc\|title= LYDIA SKLEVICKY Prva hrvatska feministkinja novog vala, subverzivni element, kamenčić u cipeli vladajuće partije\|publisher=Jutarnji list\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Lydia se školovala u rodnom gradu, magistrirala je [[Sociologija\|sociologiju]] i [[Etnologija\|etnologiju]] 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina najbliža prijateljica na studiju je bila [[Vesna Pusić]]. Nedugo nakon diplome dobiva mjesto asistentice na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje ostaje sve do 1988. kada prelazi u Zavod za istraživanje folklore (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Poslijediplomski studij iz područja [[Humanističke znanosti\|humanističkih]] i [[Društvene znanosti\|društvenih znanosti]], odnosno sociologije kulture završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa".<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Jedan od fokusa u tom radu je kritika tradicionalnog proučavanja povijesti koje zanemaruje žensku perspektivu.<ref name="Vox Feminae"/> Na povijesnoj građi je nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] (NOP-a i socijalističke revolucije) i raskoraka između proklamirane emancipacije i ograničenja ostvarenja ženskih prava u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFR Jugoslaviji]].<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Njena doktorska disertacija, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945.-1953.)", zbog prerane smrti ostala je nedovršena. U doktorskom radu pokazala je, da je organizacija Antifašistički front žena (AFŽ), uz ratne zasluge, kao i poslijeratne u obrazovanju i opismenjavanju, postala previše utjecajna i kao takva počela smetati [[Savez komunista Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Zato su je prvo počeli ismijavati, slabiti, da bi je na kraju rasformirali i umjesto nje uspostavili Konferenciju za društvenu aktivnost žena - državnu agenciju bez članstva, za bavljenje "ženskim pitanjem".<ref name="Vox Feminae">{{Citiranje www\|naslov=Lydia Sklevicky – "Feministička začinjavka"\|url=https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/?fbclid=IwAR0LrI3BWYcgHzHsahj9RzB__5J8onDT1229or-N8s725zDYEGOBRyXNdtI\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=Vox Feminaes\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=12.10.2017.\|preuzeto=13.12.2019.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref>

	Lydia Sklevicky je poginula 21. siječnja 1990. godine, u prometnoj nesreći u mjestu [[Donja Dobra]] u blizini [[Delnice\|Delnica]].<ref name="Vox Feminae"/>		Lydia Sklevicky je poginula 21. siječnja 1990. godine, u prometnoj nesreći u mjestu [[Donja Dobra]] u blizini [[Delnice\|Delnica]].<ref name="Vox Feminae"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T08:01:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Lydia Sklevicky
| slika = Lydia Sklevicky.jpg
| slika_širina = 220px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. svibnja]] [[1952.]], [[Zagreb]]
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti = [[21. siječnja]] [[1990.]], [[Donja Dobra]], [[Delnice]]
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = sociologinja, etnologinja, publicistkinja, prevoditeljica i teoretičarka feminizma
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}

'''Lydia Sklevicky''' ([[Zagreb]], [[7. svibnja]] [[1952.]] – [[Donja Dobra]], [[Delnice]], [[21. siječnja]] [[1990.]]), [[hrvatska]] [[feminizam|feministica]], sociologinja, etnologinja, publicistkinja, prevoditeljica i teoretičarka feminizma.<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku">{{Citiranje www|naslov=Znanstvenici|url=http://www.ief.hr/Znanstvenadjelatnost/Znanstvenici/Zaslu%C5%BEnivanjskiinekada%C5%A1njiznanstvenici/LydiaSklevicky/tabid/405/language/hrHR/Default.aspx|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=IEF|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=12.10.2017.|preuzeto=13.12.2019.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Autorica je prvih hrvatskih [[Feminizam|feminističkih]] studija i članaka na području povijesti, etnologije, [[Antropologija|antropologije]] i sociologije, te se prva na području Hrvatske bavila istraživanjem socijalne povijesti žena - ženskog pokreta i istraživanjem procesa emancipacije žena kao sastavnog dijela dugoročnog procesa kulturne mijene društva.<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/>

==Životopis==
[[Datoteka:Lydia Sklevicky i Zarana Papic.jpg|thumb|lijevo|Lydia Sklevicky i [[Žarana Papić]]]]
Lydia Sklevicky je rođena 1952. godine u [[Zagreb]]u. Majka Lea i otac Sergej koji je bio inženjer, a koji je nakon Oktobarske revolucije s roditeljima prebjegao iz [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburga]] i na kraju se skrasio u Zagrebu, njegovali su građanski, liberalni odgoj u svojem domu. S njima je živjela i baka (mamina mama) Mercedes koja je na malu Lydiju izvršila presudan utjecaj. Brinula se o njezinu lijepom ponašanju i učenju stranih jezika pa ih je Lydia na kraju govorila pet: [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Španjolski jezik|španjolski]].<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/magazin/lydia-sklevicky-prva-hrvatska-feministkinja-novog-vala-subverzivni-element-kamencic-u-cipeli-vladajuce-partije/9893470/?fbclid=IwAR1sMZyRWesTbQ2MXWxvaxL9HO1j-rjMFdeMDuGEenTSDLafCdxkZJEUsVc|title= LYDIA SKLEVICKY Prva hrvatska feministkinja novog vala, subverzivni element, kamenčić u cipeli vladajuće partije|publisher=Jutarnji list|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Lydia se školovala u rodnom gradu, magistrirala je [[Sociologija|sociologiju]] i [[Etnologija|etnologiju]] 1976. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina najbliža prijateljica na studiju je bila [[Vesna Pusić]]. Nedugo nakon diplome dobiva mjesto asistentice na Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), gdje ostaje sve do 1988. kada prelazi u Zavod za istraživanje folklore (danas Institut za etnologiju i folkloristiku). Poslijediplomski studij iz područja [[Humanističke znanosti|humanističkih]] i [[Društvene znanosti|društvenih znanosti]], odnosno sociologije kulture završava 1984. obranivši magistarski rad "Žene i moć - povijesna geneza jednog interesa".<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Jedan od fokusa u tom radu je kritika tradicionalnog proučavanja povijesti koje zanemaruje žensku perspektivu.<ref name="Vox Feminae"/> Na povijesnoj građi je nastojala objasniti djelovanje žena prije, u toku i poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (NOP-a i socijalističke revolucije) i raskoraka između proklamirane emancipacije i ograničenja ostvarenja ženskih prava u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name="Institut za etnologiju i folkloristiku"/> Njena doktorska disertacija, "Emancipacija i organizacija: Uloga Antifašističke fronte žena u postrevolucionarnim mijenama društva (NR Hrvatska 1945.-1953.)", zbog prerane smrti ostala je nedovršena. U doktorskom radu pokazala je, da je organizacija Antifašistički front žena (AFŽ), uz ratne zasluge, kao i poslijeratne u obrazovanju i opismenjavanju, postala previše utjecajna i kao takva počela smetati [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Zato su je prvo počeli ismijavati, slabiti, da bi je na kraju rasformirali i umjesto nje uspostavili Konferenciju za društvenu aktivnost žena - državnu agenciju bez članstva, za bavljenje "ženskim pitanjem".<ref name="Vox Feminae">{{Citiranje www|naslov=Lydia Sklevicky – "Feministička začinjavka"|url=https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/?fbclid=IwAR0LrI3BWYcgHzHsahj9RzB__5J8onDT1229or-N8s725zDYEGOBRyXNdtI|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Vox Feminaes|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=12.10.2017.|preuzeto=13.12.2019.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>

Lydia Sklevicky je poginula 21. siječnja 1990. godine, u prometnoj nesreći u mjestu [[Donja Dobra]] u blizini [[Delnice|Delnica]].<ref name="Vox Feminae"/>

==Doprinosi==
Hrvatsku znanstvenu zajednicu Lydia Sklevicky je zadužila otvaranjem novih područja istraživanja, u prvom redu političkog rituala i antropologije žena. Godine 1983. u suradnji sa [[Žarana Papić|Žaranom Papić]] objavljuje zbornik Antropologija žene, a 1987. uređuje zbornik Žena i društvo, Kultiviranje dijaloga. Inicirala je i sudjelovala u brojnim feminističkim akcijama. Jedna je od utemeljiteljica grupe "Žene i društvo" (1979.), a bila je i koordinatorica prvog feminističkog okupljanja u Zagrebu održanog krajem 70-ih godina 20. stoljeća.

Radila je kao volonterka na prvoj SOS liniji za zlostavljane žene i djecu. Svoje kolumne u ženskom časopisu "Svijet" koristila je za pokretanje diskusije o brojnim relevantnim, katkad i kontroverznim temama. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Godine 1988. na zagrebačkom skupu "Suvremena pitanja antropologije roda" nastupa u ulozi organizatorice. Objavila je više od 100 članaka i studija.

Osim znanstvenih, Sklevicky je pisala i popularne članke, a djelovala je i kao prevoditeljica i urednica radio-emisija. Bila je i članica uredništva Časopisa za suvremenu povijesti kao i međunarodnog časopisa Gender and History.<ref name="Vox Feminae"/>

== Djela ==
* [[Erica Jong]]: ''Voće i povrće'' (prijevod) (Zagreb, 1981.)
* ''Antropologija žene'', priredila sa [[Žarana Papić|Žaranom Papić]] (Beograd, 1983.)
* ''Žena i društvo, Kultiviranje dijaloga'' (urednik) (Zagreb, 1987.)
* ''Konji, žene, ratovi'', odabrala i priredila [[Dunja Rihtman-Auguštin]] (Zagreb, 1996.)

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske povezice ==
* [https://voxfeminae.net/strasne-zene/lydia-sklevicky-feministicka-zacinjavka/ Lydia Sklevicky – “Feministička začinjavka”]

[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatske feministice]]
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]
[[Kategorija:Pokret za ljudska prava u Hrvatskoj]]