WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T04:56:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Heavy mist over lake Kaviskis (Lithuania).jpg|mini|250px|desno|Magla iznad jezera.]]

[[datoteka:Magla na Papuku.jpg|mini|250px|desno|Magla na [[Papuk]]u.]]

[[datoteka:FogParticlesHighSpeed.jpg|mini|250px|desno|Pogled izbliza na vodene čestice koje stvaraju maglu.]]

[[datoteka:San francisco in fog with rays.jpg|mini|250px|desno|Advektivna magla.]]

[[datoteka:Tree in field during extreme cold with frozen fog.png|mini|250px|desno|Ledena magla.]]

[[datoteka:FairbanksUAFLightPillars.jpg|mini|desno|250px|[[Svjetlosni stup]]ovi (Sveučilište u [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanksu, Aljaska]]).]]

[[datoteka:A Ukrainian soldier prepares to search a building for a high value target.jpg|mini|desno|250px|[[Dimna zavjesa]].]]

'''Magla''' je [[Meteorološke pojave|meteorološka pojava]] u prizemnom sloju [[troposfera|troposfere]], prizemni [[oblaci|oblak]] [[voda|vodenih]] kapljica ili [[led]]enih [[kristal]]a koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u [[zrak]]u. Magla je [[Koloidni sustav|koloidna]] [[Disperzija (optika)|disperzija]] sitnih kapljica vode u zraku koja je tako gusta da je vodoravna [[vidljivost]] uza Zemljinu površinu smanjena na manje od 1 [[kilometar]]. Kada je vidljivost veća od 1 kilometar, radi se o [[sumaglica|sumaglici]]. Lebde li mjesto kapljica sitni kristali leda, magla je ledena. Magla katkada bjelkastom koprenom prekriva krajolik; kada je pomiješana s [[prašina|prašinom]] ili [[dim]]om lagano je obojena, pretežito žućkasta, osobito u [[grad]]ovima i [[industrija|industrijskim]] područjima. Vrlo onečišćena magla naziva se [[smog]] (od [[Engleski jezik|engl]]. ''smoke'': dim + ''fog'': magla). Kristali u ledenoj magli često blistaju na [[Sunčeva svjetlost|sunčevoj svjetlosti]], pa se mogu opažati različite [[Optika atmosfere|optičke pojave]] ([[Svjetlosni stup|svjetleći stupovi]], mali [[Halo (optika atmosfere)|halo]] i drugo). Magla nastaje [[kondenzacija|kondenzacijom]] ('''vodena magla''') ili depozicijom ('''ledena magla''') [[vodena para|vodene pare]] u prizemnome zraku kada se zrak ohladi ispod temperature [[rosište|rosišta]]. [[Strujanje|Struji]] li zrak zasićen vodenom parom iznad hladnije podloge, nastaje '''advektivna magla''', a hladi li se [[zračenje]]m, '''radijacijska magla'''. Magla može nastati dizanjem zraka uz obronak ili pak miješanjem hladnog i toploga zraka, a na [[more|moru]], prije svega u višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]], [[isparavanje]]m s tople površine mora u hladniji zrak ('''arktička magla'''). Stvaranju magle općenito pogoduje tišina ili vrlo slab [[vjetar]] uz [[Temperaturna inverzija|inverziju temperature]]. Magla je čimbenik opasnosti u pomorskom, zračnom i kopnenom [[promet]]u, a u poljoprivredi zaštita kultura od prevelikog ohlađivanja. [[Vidljivost]] u atmosferi može biti smanjena i velikom količinom mikroskopski sitnih, čvrstih [[čestica]]; ta se pojava naziva suha mutnoća. <ref> '''magla''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38015] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Općenito ==
Pri temperaturama iznad [[Ledište|ledišta]] magla se zadržava samo uz visoku [[Vlažnost zraka|relativnu vlagu zraka]]. Izgled joj je bjeličast, a u blizini industrijskih zona može poprimiti žućkasto-sivu boju radi primjesa dima i prašine. U stvari, magla je oblak koji se nalazi pri tlu.

Prema jačini magla se može podijeliti na:
* '''slabu''', s vodoravnom vidljivošću manjom od 1 kilometar,
* '''umjerenu''', s vodoravnom vidljivošću manjom od 500 metara i
* '''jaku''', s vodoravnom vidljivošću manjom od 50 metara.

=== Sumaglica ===
{{Glavni|Sumaglica}}

'''Sumaglica''' se kao i magla sastoji od sitnih kapljica [[Voda|vode]] koje lebde u zraku. Za razliku od magle one su rjeđe i manje, a vodoravna vidljivost tijekom sumaglice veća je od 1 kilometar. Zrak se u sumaglici ne osjeća toliko vlažnim kao u magli.

=== Postanak magle ===
Magla se stvara [[Kondenzacija|kondenzacijom]] [[vodena para|vodene pare]] u [[zrak]]u. Kondenzacija započinje kod [[Relativna vlažnost|relativne vlage]] znatno manje od 100% te se stvara [[sumaglica]]. Daljnjim povećanjem vlage kondenzacija se ubrzava, postojeće kapljice se povećavaju i sumaglica postepeno prelazi u maglu. Relativna vlaga u zraku za vrijeme magle je između 80% i 100%. I pri temperaturama nižim od točke [[Ledište|ledišta]] magla se još uvijek sastoji od kapljica podhlađene vode. Tek pri temperaturama oko -30° C u magli se nalazi određena količina [[led]]enih [[kristal]]a.

I [[vjetar]] utječe na njeno stvaranje. Kod vremena bez [[Strujanje zraka|strujanja zraka]] magla se ne može stvarati. Za maglu  koja nastaje padom temperature tijekom noći najpovoljniji je slab vjetar, a za uzlaznu maglu potreban je umjeren vjetar koji puše iz određenog smjera. Jak vjetar rastjerava maglu ili je diže u nisku naoblaku stvarajući niski oblak [[stratus]].

=== Stabilnost magle ===
Stabilnost magle ovisi o svojstvima vodenih kapljica, njihovoj veličini i [[električni naboj|električnom naboju]]. Stabilna i suha magla ima kapljice približno jednake veličine istog električnog naboja. Magla postaje nestabilna ako su kapljice nejednake veličine, one manje tada isparuju te se para ponovno kondenzira na većima. Kapljice s različitim električkim nabojem se privlače i također spajaju. Nestabilnost magle uzrokuje slabljenje njene [[jakost]]i (intenziteta) i nestajanje.

U područjima pokrivenim [[snijeg]]om magla je rijetka jer se voda iz njenih kapljica isparava a para se ponovno kondenzira na snježnoj površini. Maglu sastavljenu od ledenih kristala snježni pokrivač ne razbija. U određenim uvjetima kapljice vode iz magle se spajaju i zatim i talože se na izloženim predmetima stvarajući na njima vlagu. Takve kapljice mogu često kao oborina padaju na tlo ([[rosulja]]).

== Magla i sumaglica ==
Kao rezultat kondenzacije ili [[sublimacija|sublimacije]] vodene pare u blizini Zemljine površine nastaje magla i sumaglica. Pod maglom podrazumijevaju se u zraku suspendirane kapljice vode ili kristalići leda, koji smanjuju vidljivost na manje od 1 kilometar. Ako je vidljivost između 1 i 2 kilometra, govori se o sumaglici. Sumaglicu valja razlikovati od suhe mutnoće nastale [[Raspršenje svjetlosti|raspršivanjem svjetla]] na krutim [[čestica]]ma koje lebde u [[atmosfera|atmosferi]]. Ta pojava suhe mutnoće ne zavisi od stupnja vlažnosti zraka, a pojavljuje se prije svega iznad industrijskih i gradskih područja, te u zračnim masama koje dolaze iz tropskih pustinjskih predjela.

Magla nastaje jednim od 3 procesa: [[isparavanje]]m, miješanjem [[Zračna masa|zračnih masa]] i [[hlađenje|ohlađivanjem]] zračnih slojeva. Magla isparivanja nastaje isparivanjem toplih vodenih masa (rijeka, jezera, mora) u relativno hladniji zrak koji struji s hladnijeg kopna prema površini vode. Miješanjem zračnih masa različitih svojstava mogu također nastati magle, no najjače su takozvane radijacijske magle. One nastaju [[Turbulencija|turbulentnim]] miješanjem kad se površina tla i priležeći sloj zraka hlade. Osobito povoljni uvjeti za nastanak radijacijske magle jesu vedro nebo ili prisutnost samo visokih oblaka, slabi vjetrovi ili tišina, te početna visoka relativna [[vlaga]] uz tlo. Radijacijske magle osobito često nastaju u dolinama i udubljenjima terena. U povoljnim prilikama može se magla stvoriti u toku noći i zadržati se i u ranim prijepodnevnim satima. Sloj te magle nije osobito debeo i samo rijetko je deblji od nekoliko stotina metara. Radijacijske magle nastaju pri inače posve lijepom [[anticiklona]]lnom vremenu, prije svega u hladnije doba godine.

Advektivne magle nastaju uz umjerene vjetrove ([[brzina]] od 2 do 5 m/s) kad vlažan zrak struji iznad relativno hladnije podloge. Magle tog tipa najčešće su u hladno doba godine, imaju najveće debljine (obično od 300 do 500 m, katkada i do 1 km) i duže traju (nekoliko dana, pa i tjedana).

U polarnim krajevima, a katkada i u umjerenim zemljopisnim širinama, pojavljuje se ledena magla koja sadrži ledene kristaliće. Gustoća ledene magle je općenito mnogo manja nego gustoća vodenih magla.

Budući da je osnovni uzrok stvaranja magle ohlađivanje zraka, postoji zbog dnevnog hoda temperature redovito i izraženi dnevni hod pojave magle s maksimumom u ranim jutarnjim satima i minimumom u poslijepodnevnim satima. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Umjetna magla ==
'''Umjetna magla''' [[Koloidni sustav|koloidna]] je [[Disperzija (optika)|disperzija]] sitnih kapljica u [[zrak]]u proizvedena radi prikrivanja [[Vojna doktrina|vojnih]] položaja, trupa, [[brod]]ova, strateški važnih [[Građevine|građevina]] te njihove zaštite od neprijateljskog izviđanja i napada, ili radi otežavanja pokreta neprijateljskih trupa smanjenjem [[vidljivost]]i. U istu se svrhu upotrebljava i '''umjetni dim''', to jest koloidna disperzija čvrstih [[čestica]] u zraku. Umjetna magla i dim odavna su se upotrebljavali u ratovanju (takozvana [[dimna zavjesa]]); za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] njihova uporaba bila je vrlo razvijena, pa je napredovala i tehnika zamagljivanja; u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] primjena umjetne magle imala je važnu ulogu u mnogim operacijama ([[desant]]i u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]], na [[Sicilija|Siciliji]], u [[Normandija|Normandiji]] i na [[japan]]skim otocima). Umjetna magla i dim proizvode se [[Raspršenje|raspršivanjem]] [[Kapljevina|kapljevine]], izazivanjem kondenzacije u zraku ili pak reakcijama kojima iz plinovitih tvari nastaju kapljevite ili čvrste tvari u obliku sitnih kapljica ili čestica. Tako na primjer magla, odnosno dim nastaju ulijevanjem [[klor]]sulfonske ili dimeće [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] u [[živo vapno]], izgaranjem [[fosfor]]a, stvaranjem [[salmijak]]a od [[amonijak]]a i [[klorovodik]]a, reakcijom [[silicij]]eva tetraklorida, raspršenog u zraku, s vlagom, izgaranjem [[nafta|nafte]] ili njezinim raspršivanjem pregrijanom parom. Bijeli dim, proizveden raspršivanjem [[titanij]]eva klorida (koji reakcijom s vlagom iz zraka stvara čvrsti [[titanijev dioksid]] i klorovodik), upotrebljava se za "pisanje po nebu" u [[Oglašavanje|reklamne svrhe]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Meteorologija]]

Magla - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica