https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Magnetski_polMagnetski pol - Povijest promjena2026-06-20T18:02:10ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Magnetski_pol&diff=261571&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-28T00:45:11Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Magnetski pol'''-->[[datoteka:Magnet0873.png|desno|mini|250px|[[Magnetsko polje|Magnetske silnice]] mogu se [[pokus]]om zapaziti ako se iznad magneta postavi [[staklo|staklena]] ploča i na nju pospe [[željezo|željezna]] pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog magnetskog pola.]]<br />
<br />
[[datoteka:VFPt Dipole field.svg|mini|desno|250px|[[Zemljino magnetsko polje]] približno prestavlja magnetni dipol.]]<br />
<br />
[[datoteka:Magnetic quadrupole moment.svg|mini|desno|250px|[[Kvadrupol]] je sustav dvaju [[dipol]]a ([[magnet]]a) na maloj udaljenosti.]]<br />
<br />
[[datoteka:Nordpole.png|mini|desno|250px|'''2''':&nbsp;[[Polovi sjeverne polutke|Zemljin magnetski sjeverni pol]]; '''3''':&nbsp;Zemljin geomagnetski sjeverni pol.]]<br />
<br />
[[datoteka:Pole-south.gif|mini|250px|desno|Područje [[Antarktik]]e: <br>'''2'''. [[Polovi južne polutke|Zemljin magnetski južni pol]]<br>'''3'''. Zemljin geomagnetski južni pol.]]<br />
<br />
'''Magnetski pol''' je krajnja točka trajnoga [[magnet]]a ili [[elektromagnet]]a, mjesto na kojem je najveća [[magnetska indukcija]]. U [[elektrostrojarstvo|elektrostrojarstvu]], magnetski su polovi osnovni dijelovi [[Električni generator|električnih generatora]] i [[Elektromotor|električnih motora]]. <ref> '''Magnetski pol''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49273] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><br />
<br />
== Objašnjenje ==<br />
Ako [[magnet]] pospemo [[željezo|željeznom]] piljevinom, vidjet ćemo da će se ona najviše nahvatati na krajevima, dok će je prema sredini biti sve manje. Krajevi magneta koji imaju najveću privlačnu silu zovu se magnetski polovi, i to je jedan sjeverni, a drugi južni. Međusobno djelovanje polova možemo pokazati pomoću magnetske igle.<br />
<br />
Magnetska igla je magnet izrađen od tankog [[kaljenje|kaljenog]] [[čelik|čeličnog]] [[Lim (kovina)|lima]] koji ima oblik vrlo produženog [[romb]]a. U njegovu [[težište|težištu]] smještena je kapica s udubljenim glatkim [[ležaj]]em kojim igla leži na okomitom čeličnom šiljku. Ako magnetsku iglu pokrenemo iz mirovanja, vidjet ćemo da će ona, kad se poslije [[njihalo|njihanja]] umiri, uvijek zauzeti isti položaj. Prema tome će uvijek jedan te isti njen kraj biti okrenut prema [[sjever]]u, a drugi prema [[jug]]u. Sjeverni pol označuje se s '''N''', a južni sa '''S'''.<br />
<br />
Ako sjevernom polu magnetske igle približimo sjeverni pol drugoga magneta, igla će se udaljiti. Približimo li južni pol magneta sjevernom polu magnetske igle, igla će biti privučena. Isti slučaj imamo i s južnim polom. Iz toga proizlazi da se istoimeni magnetski polovi odbijaju, a raznoimeni privlače. <br />
<br />
Sastavimo li dva jednaka i ravna magneta tako da sjeverni pol bude uz sjeverni, a južni uz južni, vidjet ćemo da ovakav dvostruki magnet drži na svojim krajevima mnogo više željezne piljevine nego svaki za sebe. Međutim, približimo li takvom magnetu koji drži željeznu piljevinu protivni pol drugoga magneta, jedan će dio piljevine otpasti. Iz toga izlazi da se istoimeni magnetski polovi pojačavaju, a raznoimeni oslabljuju u svom učinku. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref><br />
<br />
== Dipol ==<br />
{{glavni|Dipol}}<br />
<br />
'''Dipol''' u [[elektrotehnika|elektrotehnici]], je tvorevina koja ima dva električna ili dva magnetska pola. [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertzov]] dipol poseban je oblik električnog dipola u kojem naboji neprestano [[titranje|titraju]], a tomu je posljedica emitiranje [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] u prostor. Pojava je osobito izražena ako je dipol ostvaren [[Električni vodič|vodičem]] kojemu je duljina cjelobrojni višekratnik polovice [[valna duljina|valne duljine]] emitiranih [[val]]ova. Zato je poluvalni Hertzov dipol osnovna sastavnica mnogih [[antena]]. <ref> '''dipol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=15341] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Kvadrupol ==<br />
{{glavni|Kvadrupol}}<br />
<br />
'''Kvadrupol''' ([[Latinski jezik|lat]]. u složenicama ''quadru''-: četvero-, prema ''quattuor'': četiri + -pol) je sustav dvaju [[dipol]]a na maloj udaljenosti i time u jakom međudjelovanju (interakciji), zbog čega je njegovo djelovanje na okolinu bitno drugačije od djelovanja dvaju dipola. Postoje [[magnet]]ski i [[Električna struja|električni]] kvadrupoli. Općenito, niz pravilno razmještenih dipola može činiti multipol, pa je kvadrupol prvi član [[niz]]a iza dipola. Proučavanje svojstava kvadrupola i općenito multipola važno je u teoriji [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], dok se kvadrupolni raspored elektroda rabi na primjer kao maseni filtar snopa [[ion]]a ili kao elektrostatska leća, a kvadrupolni raspored magneta kao magnetska [[Leća (optika)|leća]]. <ref> '''kvadrupol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=34859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Zemljin magnetski pol ==<br />
{{glavni|Zemljino magnetsko polje}}<br />
<br />
'''Zemljin magnetski pol''' je točka u kojoj je [[Zemljino magnetsko polje]] okomito, to jest gdje je [[magnetska deklinacija]] 90°. Zemljini magnetski polovi tijekom vremena mijenjaju svoj položaj, u prosjeku nekoliko desetaka [[kilometar]]a godišnje.<br />
<br />
=== Geomagnetski pol ===<br />
'''Geomagnetski pol''' je točka presjeka slobodne Zemljine površine i osi magnetskoga dipola koji najbolje približuje (aproksimira) Zemljino magnetsko polje. Os dipola prolazi Zemljinim središtem, a prema [[Zemljina rotacija|Zemljinoj osi rotacije]] priklonjena je oko 11,5º. Sjeverni geomagnetski pol nalazi se na sjeverozapadnom [[Grenland]]u, a južni na [[Antarktika|Antarktici]].<br />
<br />
== Magnetski monopol ==<br />
{{glavni|Magnetski monopol}}<br />
<br />
'''Magnetski monopol''' je odvojeni magnetski pol, magnetski ekvivalent [[električni naboj|električnom naboju]], zamišljena ([[Hipoteza|hipotetička]]) [[čestica]] koja bi posjedovala magnetski (sjeverni ili južni) naboj. Postojanje takve čestice omogućilo bi postavljanje [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovih jednadžbi]] potpuno simetričnih s obzirom na električni i magnetski naboj (kao što [[gibanje]] električnoga naboja proizvodi [[magnetsko polje]], tako bi gibanje magnetskoga naboja proizvodilo [[električno polje]]). Razmatranjem [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] [[elektron]]a u prisutnosti magnetskoga monopola, [[Paul Dirac]] izveo je uvjet [[kvant]]izacije koji objašnjava diskretnost električnoga naboja (1931.). Istodobno, takvi Diracovi monopoli posjedovali bi ekstremno jako vezanje, koje bi olakšavalo njihovo otkrivanje. Svi dosadašnji [[pokus]]i pokazuju da u prirodi nema magnetskih monopola. <ref> '''magnetski monopol''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=38057] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]</div>WikiSysop