WikiSysop: bnz

2022-03-23T12:13:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12:13, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mala Azija'''--><!-- ???: obrambeni štit-->'''~~Mala Azija''' je veliki poluotok u Aziji ([[Turska]]), koji pripada [[Prednja Azija\|Prednjoj Aziji]]. [[Cipar]] se također često smješta u Malu Aziju.		Mala Azija''' je veliki poluotok u Aziji ([[Turska]]), koji pripada [[Prednja Azija\|Prednjoj Aziji]]. [[Cipar]] se također često smješta u Malu Aziju.

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T01:04:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mala Azija''' je veliki poluotok u Aziji ([[Turska]]), koji pripada [[Prednja Azija|Prednjoj Aziji]]. [[Cipar]] se također često smješta u Malu Aziju.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Anatolia composite NASA.png|mini|300px|Snimka složena od više satelitskih snimaka]]
'''Površina i granice'''

Površina Male Azije iznosi 757.000 km² i čini 96% turskog državnog teritorija, a pri tome je to samo oko 3 posto površine ukupne [[Azija|Azije]].

Na jugu poluotok oplakuju vode [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] (vidi [[Rod (otok)|Rod]] i [[Cipar]]), na sjeveru izlazi na [[Crno more]], na zapadu na [[Egejsko more]], na sjeverozapadu na [[Bospor]], [[Mramorno more]] i [[Dardaneli|Dardanele]], dok istočna granica Male Azije nije nikada bila precizno utvrđena, pa se zbog jednostavnosti najčešće poistovjećuje s istočnom granicom Turske.

==Stanovništvo i religija==

Broj stanovnika se od [[1930.]] sa 12 milijuna povećalo na današnjih 55-58 milijuna, što znači udvostručenje svakih 30 godina. Današnje stanovništvo se sastoji od [[Turci|Turaka]], [[Kurdi|Kurda]] i pripadnika drugih naroda. Pored navedenih, postoje još i brojne druge manjine, kao [[Zaza]], [[Arapi]], [[Armenci]], [[Asjori|Asirci]], [[Bugari]], [[Gruzijci]], [[Grci]] (koji su do "razmjene stanovništva" 1922/23 imali učešće veće od 10 posto) i [[Čerkezi]].

U odnosu na religioznu pripadnost dominira [[islam]] (98%, od toga 70-80% [[Suniti|sunita]] i 20-30% [[Aleviti|alevita]]). [[Kršćani]] čine samo 0,2%, a još oko 1910. godine ih je bilo oko 20% (prije svega [[Grci]] na zapadu i sjeveru [[Pontski Grci]]). Od drugih religijskih zajednica (točni podatci nisu poznati) treba spomenuti još oko 20.000 [[Židovi|Židova]].

==Dva glavna grada i dva tjesnaca==

Od [[antika|antike]] je [[Bospor]] granica između [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]]. Broj stanovnika [[Carigrad]]a koji leži na Bosporu je od [[1920.]] sa 2 mil. narastao na oko 10 milijuna. To je do [[1453.]] bio glavni grad [[Bizant]]a, a iza toga [[Osmansko carstvo|osmanski]] i turski glavni grad do [[1923.]] Tada je glavni grad izmješten u puno manju ali u odnosu na Malu Aziju centralno smještenu [[Ankara|Ankaru]].

"Grad na Bosporu" ima, zbog svog položaja na tjesnacu između dva kontinenta, europski kao i azijski dio. Ta dva dijela grada povezana su s dva mosta i gustim brodskim prometom.

Drugi [[tjesnac]] između Europe i Male Azije je [[Dardaneli]] (antički Helespont) između europskog poluotoka [[Galipolje]] i područja [[Troja|Troje]] i [[Čanakale]]. Geološki Europa i Azija su dio jednog velekontinenta, [[Euroazija|Euroazije]].

== Povijest ==

===Rana povijest i antičke provincije===

Ime "Mala Azija" je povijesno izvedeno od naziva rimske provincije [[Azija (rimska provincija)|Azija]], koje se odnosilo samo na zapadni dio današnje [[Turska|Turske]].

Oko [[2000. pr. Kr.]] je u [[Anatolija|Anatoliji]] postojala kneževina [[Hati]] (također ''Protohetiti''). Istisnuli su ih [[indoeuropski narodi|indoeuropljani]] koji su ovamo došli iz područja [[Kavkaz]]a: Narodi [[Pala (narod)|Pala]] su se smjestili na sjeveru (najviše u [[Paflagonija|Paflagoniji]]), a [[Nesi]] i [[Luvijci]] u srednjoj i južnoj Anatoliji. Nakon prvih kneževina, od [[1660. pr. Kr.]] osnivaju Veliko kraljevstvo [[Hetiti|Hetita]] ([[1460. pr. Kr.]]-[[1190. pr. Kr.]]. Ova je [[federacija]] uz [[Egipat]] bila druga velesila tadašnjeg vremena.

U [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeću pr. Kr.]] stvara se '''carstvo''' [[Urartu]] na kasnijem području [[Armenistan]]a na istočnoanatolskom [[Eufrat]]u. Kralj Sa(r)dur I. (oko [[830. pr. Kr.]] osniva glavni grad [[Tušpa]] na [[jezero Van|jezeru Van]]. Razvijaju vrlo kvalitetan sistem [[navodnjavanje|navodnjavanja]], uzgajaju stoku, obrađuju metale i stvaraju vlastite [[hijeroglifi|hijeroglife]]. Oko [[620. pr. Kr.]] carstvo osvajaju i uništavaju [[Skiti]].

Poslije [[700. pr. Kr.]] grčki [[Jonjani]] i [[Dorani]] počinju kolonizirati istočne obale [[Egejsko more|Egejskog mora]] i osnivaju:

* od sjeverozapada prema jugu: Helespont (Dardaneli), [[Mizija]], [[Lidija]], [[Karija]] i [[Licija]],
* na južnoj obali: [[Pamfilija]], [[Pizidija]] i [[Cilicija]],
* na sjeveru: [[Bitinija]], [[Pont (kraljevstvo)|Pont]], [[Paflagonija]] i [[Armenija]]
* u unutrašnjosti: Galacija (odnosno [[Frigija]]) i [[Kapadocija]].

[[546. pr. Kr.]] veliki [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijski]] kralj [[Kir Veliki]] osvaja Lidiju a iza toga i grčke gradove na obali i Liciju. Oko [[500. pr. Kr.]] je čitava južna Anatolija pripojena [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]].

[[334. pr. Kr.]] [[Aleksandar Veliki]] prelazi [[Mramorno more]] i pobjeđuje [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijance]]. Poslije Aleksandrove smri, njegovi nasljednici dijele carstvo, a Mala Azija je pripala [[Seleuk I. Nikator|Seleuku I. Nikatoru]].

Njegov konkurent Filetarios mu [[282. pr. Kr.]] oduzima [[Pergamon]], da bi ga [[133. pr. Kr.]] naslijedio Rim. Oko [[275. pr. Kr.]] se, nakon pljačkanja, u središnjoj Anatoliji naseljavaju [[Kelti]] iz [[Tracija (kraljevstvo)|Tracije]] i osnivaju [[Galacija|Galaciju]].

===Rimsko carstvo, kršćanstvo i Bizant===

Nakon [[60. pr. Kr.]] obalna područja dospijevaju pod [[Rimsko Carstvo]] ([[Pompej]]). Ozbiljan protivnik im je bio [[Mitridat VI.]], vladar Ponta ([[121. pr. Kr.]] - [[63.]]). Kasnije je anektirana i unutrašnjost, a oko 65. godine su provincije na nov način organizirane ([[Pont (rimska provincija)|Pont]] na sjeveru, [[Cilicija]] na jugu i Sirija na istoku). Kraljevi Galacije, Kapadocije i Paflagonije su kao [[vazal]]i Rima i kao obrana prema susjedima zadržali svoja prijestolja.

S [[August]]ovim "Rimskim mirom" počelo je oko početka nove ere razdoblje procvata ovih krajeva i trajalo sve do [[2. stoljeće|2. stoljeća]] (carevi [[Trajan]] i [[Hadrijan]]). Oko [[50.]] godine [[kršćanstvo]] se počinje širiti, u početku u gradu [[Perge]] a kasnije do glavnog grada [[Efez]]a i do [[Grčka|Grčke]] (vidi [[Pavlova pisma]]). Nastala su prva biskupska sjedišta - među ostalim [[Mira (Turska)|Mira]] u kojoj je oko 350-te djelovao [[Sv. Nikola]], a i prvi [[koncil]]i su se održavali u Maloj Aziji.

Godine [[324.]], [[Carigrad]] je postao sjedište [[Bizant|Istočnog Rimskog carstva]]. Nakon propasti [[Zapadno Rimsko carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]] Mala Azija ostaje za 700 do 1100 godina pod bizantskom vladavinom s velikim utjecajem na širu okolinu, primjerice sve do Rusije.

===Seldžuci, Mongoli i Osmanlije===

U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] s istoka uz podršku [[Arapi|Arapa]] dolaze turkmenski [[Seldžuci]]. Nakon pobjede kod Malazgrita 1071. stječu prevlast nad većim dijelom Anatolije. Centar njihove vlasti bio je u gradu Ikonion (danas velegrad [[Konja]]), 200 km južno od [[Ankara|Ankare]] (Ankyra, od 1023. [[Angora]]). U 12. stoljeću je [[Bizant]] uspio vratiti neka područja. Istočno rimsko carstvo propalo je tek [[1453.]] nakon pada [[Carigrad]]a u ruke [[Osmansko carstvo|Osmanlija]].

S dolaskom [[Mongoli|Mongola]] sredinom 13. stoljeća Seldžučko se carstvo raspalo na veliki broj turskih kneževina. Jedna od tih dinastija, prema svom vođi [[Osman I.|Osmanu I.]] nazvana Osmani podjarmila je okolna područja a [[1326.]] osvojila i bizantski sjever kod [[Bursa|Burse]]. U [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] su sve spomenute provincije definitivno izgubile svoje autonomije a najčešće i imena.

===Prvi svjetski rat i "Razmjena stanovništva"===

Pred i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] se raspalo Osmansko carstvo koje je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] ekspandiralo sve do [[Bosna|Bosne]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Njegov Maloazijski dio je pod [[Kemal Atatürk|Mustafom Kemal Atatürk]] u ratu protiv [[Grci|Grka]] ujedinjen. Borbe su završene tek [[1922.]] protjerivanjem velikog broja (nekoliko milijuna (?, Izvori se ne slažu) stanovnika grčkog porijekla tzv. "razmjenom stanovništva" [[1923.]] ([[Ugovor iz Lausanne]]).

Turska se danas sastoji od 81 provincije, od toga 77 u Maloj Aziji i 4 u europskom dijelu zapadno od Carigrada.

{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Azija]]
[[Kategorija:Zemljopis Turske]]

Mala Azija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica