WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T07:53:05Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 07:53, 30. travnja 2022.
Redak 375:		Redak 375:

	===Gastronomija===		===Gastronomija===
	[[~~File~~:Malta Pastizzi.JPG\|mini\|lijevo\|150px\|''Pastizzi'', tipična malteška delikatesa]]		[[Datoteka:Malta Pastizzi.JPG\|mini\|lijevo\|150px\|''Pastizzi'', tipična malteška delikatesa]]
	[[Datoteka:Malta ftira.JPG\|mini\|desno\|175px\|Vrsta malteškog kruha, zvanog ''ftira'']]		[[Datoteka:Malta ftira.JPG\|mini\|desno\|175px\|Vrsta malteškog kruha, zvanog ''ftira'']]
	Malteška kuhinja je tipična mediteranska kuhinja koja se temelji na svježim lokalnim sezonskim prozivodima i plodovima mora. U lokalnoj kuhinji postoje brojna jedinstvena jela koja su nastala spojevima raznih kuhinja. Najveći je utjecaj talijanske kuhinje, posebno sicilijanske, ali postoje i utjecaji tuniške, španjolske, berberske, te u novije vrijeme britanske i francuske kuhinje.		Malteška kuhinja je tipična mediteranska kuhinja koja se temelji na svježim lokalnim sezonskim prozivodima i plodovima mora. U lokalnoj kuhinji postoje brojna jedinstvena jela koja su nastala spojevima raznih kuhinja. Najveći je utjecaj talijanske kuhinje, posebno sicilijanske, ali postoje i utjecaji tuniške, španjolske, berberske, te u novije vrijeme britanske i francuske kuhinje.

WikiSysop: bnz

2022-03-26T12:14:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12:14, 26. ožujka 2022.
Redak 2:		Redak 2:
	{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}

	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Malta \|		ime = Republika Malta \|
	izvorno_ime = Repubblika ta' Malta <br>Republic of Malta \|		izvorno_ime = Repubblika ta' Malta <br>Republic of Malta \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T16:50:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T10:54:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 10:54, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Malta'''-->~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2011.}}~~		<!--'''Malta'''-->
	{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:37:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 12:14, 26. ožujka 2022.
Redak 2:		Redak 2:
	{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Malta (razdvojba)]]}}

	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Malta \|		ime = Republika Malta \|
	izvorno_ime = Repubblika ta' Malta <br>Republic of Malta \|		izvorno_ime = Repubblika ta' Malta <br>Republic of Malta \|

←Starija inačica		Inačica od 16:50, 2. siječnja 2022.
Redak 59:		Redak 59:
	Neki znanstvenici smatraju da su hramovi korišteni za žrtvovanje životinja, iako su to samo nagađanja. Ova kultura nestala je s ovih otoka oko 2500. pr. Kr., a nagađa se da je kulturu izbrisala neka bolest ili glad. Sukobi se ne smatraju razlogom nestanka, jer ne postoje dokazi o oružju iz tog razdoblja.		Neki znanstvenici smatraju da su hramovi korišteni za žrtvovanje životinja, iako su to samo nagađanja. Ova kultura nestala je s ovih otoka oko 2500. pr. Kr., a nagađa se da je kulturu izbrisala neka bolest ili glad. Sukobi se ne smatraju razlogom nestanka, jer ne postoje dokazi o oružju iz tog razdoblja.

	Negdje oko 3500. pr. Kr. ova je kultura sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi [[Ġgantija\|Ġgantije]] na Gozu<ref name=otsf>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref>, te hramovi [[Ħaġar Qim]]a i [[Mnajdra\|Mnajdre]]<ref>{{~~cite book~~ \| last =Sheehan\| first =Sean \| title =Malta\| publisher =Marshall Cavendish\| url =http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&pg=PA87&dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg\| isbn=0761409939}}</ref>. Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodenkonji i slonovi<ref>[https://web.archive.org/web/19990117003916/http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html Palaeolithic Man in the Maltese Islands], A. Mifsud, C. Savona-Ventura, S. Mifsud</ref>. Nakon ove civilizacije malteški su otoci neko vrijeme bili nenaseljeni. U [[brončano doba]] opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala [[kremiranje]] posmrtnih ostataka i gradnju manjih megalitičkih građevina zvanih [[dolmen]]i.<ref>Daniel Cilia, [http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/linetime.html "Malta Before Common Era", in ''The Megalithic Temples of Malta''].</ref>		Negdje oko 3500. pr. Kr. ova je kultura sagradila neke od najstarijih vjerskih građevina na svijetu, kao što su hramovi [[Ġgantija\|Ġgantije]] na Gozu<ref name=otsf>[http://www.otsf.org/ Old Temples Study Foundation (OTSF)]</ref>, te hramovi [[Ħaġar Qim]]a i [[Mnajdra\|Mnajdre]]<ref>{{Citiranje knjige \| last =Sheehan\| first =Sean \| title =Malta\| publisher =Marshall Cavendish\| url =http://books.google.com/books?id=LRGrRy7S750C&pg=PA87&dq=%C4%A6a%C4%A1ar+Qim+and+Mnajdra&sig=ACfU3U1ozj76aQDaWbOpgv4EsJxWGi8jgg\| isbn=0761409939}}</ref>. Smatra se da su dolaskom čovjeka na ove otoke izumrli lokalni patuljasti vodenkonji i slonovi<ref>[https://web.archive.org/web/19990117003916/http://www.geocities.com/RainForest/3096/palaeol.html Palaeolithic Man in the Maltese Islands], A. Mifsud, C. Savona-Ventura, S. Mifsud</ref>. Nakon ove civilizacije malteški su otoci neko vrijeme bili nenaseljeni. U [[brončano doba]] opet dolaze naseljenici, čija je kultura obuhvaćala [[kremiranje]] posmrtnih ostataka i gradnju manjih megalitičkih građevina zvanih [[dolmen]]i.<ref>Daniel Cilia, [http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/linetime.html "Malta Before Common Era", in ''The Megalithic Temples of Malta''].</ref>

	Oko [[700. pr. Kr.]] na otoke dolaze [[Stara Grčka\|Grci]] koji su se najviše nastanili na području današnje [[Valletta\|Vallette]].<ref name="ndmh">{{cite news\|url=http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp\|publisher=Department of Information - Maltese Government\|title=Notable dates in Malta's history}}</ref> Stoljeće poslije, tu dolaze i [[Feničani]], koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.<ref>{{~~cite book~~ \| last = Owen\| first =Charles \| title =The Maltese Islands\| publisher =Praeger\| url =http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&pgis=1}}</ref>		Oko [[700. pr. Kr.]] na otoke dolaze [[Stara Grčka\|Grci]] koji su se najviše nastanili na području današnje [[Valletta\|Vallette]].<ref name="ndmh">{{cite news\|url=http://www.doi.gov.mt/EN/islands/dates.asp\|publisher=Department of Information - Maltese Government\|title=Notable dates in Malta's history}}</ref> Stoljeće poslije, tu dolaze i [[Feničani]], koji su se otocima koristili kao trgovačkom postajom na njihovim sredozemnim trgovačkim rutama.<ref>{{Citiranje knjige \| last = Owen\| first =Charles \| title =The Maltese Islands\| publisher =Praeger\| url =http://books.google.com/books?id=OhRCAAAAIAAJ&q=malta+Phoenician++%22trading+post%22&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&pgis=1}}</ref>

	[[Datoteka:Roman Malta.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Stari Rim\|Rimski]] mozaik iz [[Rabat (Malta)\|Rabata na Malti]].]]		[[Datoteka:Roman Malta.jpg\|mini\|lijevo\|180px\|[[Stari Rim\|Rimski]] mozaik iz [[Rabat (Malta)\|Rabata na Malti]].]]
	Nakon pada [[Fenicija\|Fenicije]], ovo je područje oko [[400. pr. Kr.]] potpalo pod kontrolu [[Kartaga\|Kartage]], bivše feničke kolonije.<ref name="maltihist">{{~~cite book~~ \| last = Terterov\| first = Marat \| title =Doing Business with Malta\| publisher =GMB Publishing Ltd\| url =http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&pg=PA4&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#PPA4,M1\|isbn=1905050631}}</ref> U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj [[maslina]], [[rogač (biljka)\|rogača]] i proizvodnju tkanine. Za vrijeme [[punski ratovi\|Punskih ratova]] [[218. pr. Kr.]], Maltežani su se pobunili protiv kartaške vlasti te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom [[Popis konzula Rimske Republike\|rimskom konzulu]] Semproniju.<ref name="malticross">{{~~cite book~~ \| last = Castillo\| first = Dennis Angelo \| title =The Maltese Cross: A Strategic History of Malta\| publisher =Greenwood Publishing Group\| url =http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=MALTA+sEMPRONIUS&source=web&ots=JHcfabryVa&sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#PPA25,M1\|isbn=0313323291}}</ref> Za vrijeme [[Drugi punski rat\|Sirakuske pobune]] Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom ''Foederata Civitas'', koji je značio određenu razinu autonomije unutar [[Sicilija (rimska pokrajina)\|pokrajine Sicilije]].<ref name="malticross"/> U to vrijeme otok su nazivali ''Melita'', a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja [[Mdina]]).<ref name="malticross"/>		Nakon pada [[Fenicija\|Fenicije]], ovo je područje oko [[400. pr. Kr.]] potpalo pod kontrolu [[Kartaga\|Kartage]], bivše feničke kolonije.<ref name="maltihist">{{Citiranje knjige \| last = Terterov\| first = Marat \| title =Doing Business with Malta\| publisher =GMB Publishing Ltd\| url =http://books.google.com/books?id=kc7DO3TZEYcC&pg=PA4&dq=malta+Phoenician++%22trading+post%22&sig=ACfU3U2Sm0qNg7diIWAe4mLI4LUqiRKNgA#PPA4,M1\|isbn=1905050631}}</ref> U to vrijeme Kartažani su koristili Maltu za uzgoj [[maslina]], [[rogač (biljka)\|rogača]] i proizvodnju tkanine. Za vrijeme [[punski ratovi\|Punskih ratova]] [[218. pr. Kr.]], Maltežani su se pobunili protiv kartaške vlasti te dali kontrolu nad svojim vojnim garnizonom [[Popis konzula Rimske Republike\|rimskom konzulu]] Semproniju.<ref name="malticross">{{Citiranje knjige \| last = Castillo\| first = Dennis Angelo \| title =The Maltese Cross: A Strategic History of Malta\| publisher =Greenwood Publishing Group\| url =http://books.google.co.uk/books?id=i5ns5LNtoiUC&pg=PA25&lpg=PA25&dq=MALTA+sEMPRONIUS&source=web&ots=JHcfabryVa&sig=cXCtKu3apl5Y2y7OEhaMvt1CMM0&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result#PPA25,M1\|isbn=0313323291}}</ref> Za vrijeme [[Drugi punski rat\|Sirakuske pobune]] Malta je ostala vjerna Rimu, zbog čega je nagrađena naslovom ''Foederata Civitas'', koji je značio određenu razinu autonomije unutar [[Sicilija (rimska pokrajina)\|pokrajine Sicilije]].<ref name="malticross"/> U to vrijeme otok su nazivali ''Melita'', a glavni grad nalazio se u središtu otoka i nosio je isto ime (današnja [[Mdina]]).<ref name="malticross"/>

	Zbog uspješnosti i važnosti malteških otoka u rimskoj državi, car [[Hadrijan]] im je [[117. pr. Kr.]] dao status municipiuma<ref name="malticross"/>. Vjeruje se da se [[60.]] godine na sjevernom dijelu otoka, koji je danas poznat kao [[San Pawl il-Baħar\|Zaljev sv. Pavla]], nasukao brod apostola [[Sveti Pavao\|sv. Pavla]].<ref name="malticross"/> Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tijekom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda<ref name="malticross"/>. U [[Biblija\|Bibliji]] je ovaj boravak opisan u [[Djela apostolska\|Djelima apostolskim]] (Dj 27,39-28,11). Postoji tvrdnja da to nije bila Malta, nego hrvatski otok [[Mljet]]. Zbog jednakog naziva u [[Antički Rim\|rimskim spisima]], a poslije u onima na [[Latinski jezik\|latinskom jeziku]], Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan Maltom. U prilog tome ide činjenica da na Malti nije bilo zmija otrovnica (koje se spominju u Djelima apostolskim), a na Mljetu ih je bilo u to vrijeme. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje [[Odisejeva špilja]] te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Podjelom [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] na Istočno i Zapadno u 4. stoljeću, Malta potpada pod kontrolu [[Bizant]]a kojim se vladalo iz [[Carigrad]]a.<ref name="ruff">{{~~cite book~~ \| last = Borg\| first = Victor Paul \| title =The Rough Guide to Malta & Gozo\| publisher =Rough Guides\| url =http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&pg=PA331&dq=byzantine+malta&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w\|isbn=1858286808}}</ref> O razdoblju bizantske vlasti na Malti, koja je trajala četiri stoljeća, malo je poznato. Postoje dokazi da su [[Germani\|germanska]] plemena, uključujući [[Goti\|Gote]] i [[Vandali\|Vandale]], kratkovremeno preuzeli vlast nad otocima, nakon čega je Bizant ponovno preuzeo otoke i na njih postavio vojsku.<ref name="ruff"/>		Zbog uspješnosti i važnosti malteških otoka u rimskoj državi, car [[Hadrijan]] im je [[117. pr. Kr.]] dao status municipiuma<ref name="malticross"/>. Vjeruje se da se [[60.]] godine na sjevernom dijelu otoka, koji je danas poznat kao [[San Pawl il-Baħar\|Zaljev sv. Pavla]], nasukao brod apostola [[Sveti Pavao\|sv. Pavla]].<ref name="malticross"/> Prema pričama, on je ostao na otoku tri mjeseca, tijekom kojih je širio kršćanstvo i izvodio čuda<ref name="malticross"/>. U [[Biblija\|Bibliji]] je ovaj boravak opisan u [[Djela apostolska\|Djelima apostolskim]] (Dj 27,39-28,11). Postoji tvrdnja da to nije bila Malta, nego hrvatski otok [[Mljet]]. Zbog jednakog naziva u [[Antički Rim\|rimskim spisima]], a poslije u onima na [[Latinski jezik\|latinskom jeziku]], Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan Maltom. U prilog tome ide činjenica da na Malti nije bilo zmija otrovnica (koje se spominju u Djelima apostolskim), a na Mljetu ih je bilo u to vrijeme. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje [[Odisejeva špilja]] te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Podjelom [[Rimsko Carstvo\|Rimskog Carstva]] na Istočno i Zapadno u 4. stoljeću, Malta potpada pod kontrolu [[Bizant]]a kojim se vladalo iz [[Carigrad]]a.<ref name="ruff">{{Citiranje knjige \| last = Borg\| first = Victor Paul \| title =The Rough Guide to Malta & Gozo\| publisher =Rough Guides\| url =http://books.google.com/books?id=o1QO1Tk-FsMC&pg=PA331&dq=byzantine+malta&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U38b0XhbN8wTPyxs2tPEX0RbyVg9w\|isbn=1858286808}}</ref> O razdoblju bizantske vlasti na Malti, koja je trajala četiri stoljeća, malo je poznato. Postoje dokazi da su [[Germani\|germanska]] plemena, uključujući [[Goti\|Gote]] i [[Vandali\|Vandale]], kratkovremeno preuzeli vlast nad otocima, nakon čega je Bizant ponovno preuzeo otoke i na njih postavio vojsku.<ref name="ruff"/>

	===Srednji vijek===		===Srednji vijek===
Redak 72:		Redak 72:
	[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily.svg\|mini\|desno\|150px\|Aragonska zastava Kraljevine Sicilije]]		[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily.svg\|mini\|desno\|150px\|Aragonska zastava Kraljevine Sicilije]]

	Za vrijeme [[bizantsko-arapski ratovi\|bizantsko-arapskih ratova]], Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizant i zatražio od [[Aglabidi\|Aglabida]] zauzimanje ovog teritorija.<ref name="stan">{{cite news\|url=http://archaeology.stanford.edu/MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf\|format=PDF\|publisher=Archaeology.Stanford.edu\|title=Brief history of Sicily}}</ref> Kao dio [[Sicilijanski emirat\|sicilijanskog emirata]], kontrolu su nad područjem [[909.]] dobili [[Fatimidi]].<ref name="gozmalt">{{~~cite book~~ \| last = Bain\| first =Carolyn \| title =Malta & Gozo\| publisher =Lonely Planet\| url =http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&pg=PA22&dq=malta+arab&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w\|isbn=174059178X}}</ref> Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sustav navodnjavanja, neke nove kulture voća i [[pamuk]], te [[sicilijsko-arapski jezik]], koji se nakon nekog vremena razvio u [[malteški jezik]].<ref>{{~~cite book~~ \| last = Wilson\| first =Andrew \| title =Corpus Linguistics Around the World\| publisher =Rodopi\| url =http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&pg=PA64&dq=Siculo-Arabic+Maltese&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A\|isbn=9042018364}}</ref> Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan porez vlastima.<ref name="gozmalt"/> Godine [[1091.]] [[Normani]] oslobađaju Siciliju i malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju vojvodu [[Roger I.\|Rogera I.]]<ref name="gozmalt"/> Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeru I. sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje [[zastava Malte\|zastave Malte]].<ref name="malticross"/>		Za vrijeme [[bizantsko-arapski ratovi\|bizantsko-arapskih ratova]], Malta je zajedno sa Sicilijom osvojena nakon što je admiral Eufemije izdao Bizant i zatražio od [[Aglabidi\|Aglabida]] zauzimanje ovog teritorija.<ref name="stan">{{cite news\|url=http://archaeology.stanford.edu/MountPolizzo/handbookPDF/MPHandbook5.pdf\|format=PDF\|publisher=Archaeology.Stanford.edu\|title=Brief history of Sicily}}</ref> Kao dio [[Sicilijanski emirat\|sicilijanskog emirata]], kontrolu su nad područjem [[909.]] dobili [[Fatimidi]].<ref name="gozmalt">{{Citiranje knjige \| last = Bain\| first =Carolyn \| title =Malta & Gozo\| publisher =Lonely Planet\| url =http://books.google.com/books?id=lqHLlLsgi1IC&pg=PA22&dq=malta+arab&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U3QDGMLZFGwiilmVB0bB-Nfsq8X9w\|isbn=174059178X}}</ref> Za vrijeme arapske vlasti uveden je novi sustav navodnjavanja, neke nove kulture voća i [[pamuk]], te [[sicilijsko-arapski jezik]], koji se nakon nekog vremena razvio u [[malteški jezik]].<ref>{{Citiranje knjige \| last = Wilson\| first =Andrew \| title =Corpus Linguistics Around the World\| publisher =Rodopi\| url =http://books.google.com/books?id=jIP9WiIOtKYC&pg=PA64&dq=Siculo-Arabic+Maltese&lr=&as_brr=3&sig=ACfU3U0ANaOtExtwNoXiIbN9koijAKe_9A\|isbn=9042018364}}</ref> Lokalno kršćansko stanovništvo imalo je slobodu prakticiranja svoje vjere, ali je zato moralo plaćati dodatan porez vlastima.<ref name="gozmalt"/> Godine [[1091.]] [[Normani]] oslobađaju Siciliju i malteške otoke, a lokalni kršćani toplo dočekuju vojvodu [[Roger I.\|Rogera I.]]<ref name="gozmalt"/> Zbog oslobođenja, Maltežani nude Rogeru I. sudjelovanje u njegovim ratovima, a on je na to, prema predaji, poderao dio svoje crveno-bijele zastave i dao je Maltežanima, što je osnova današnje [[zastava Malte\|zastave Malte]].<ref name="malticross"/>

	[[Datoteka:JPDV.jpg\|mini\|lijevo\|[[Jean Parisot de la Valette]], osnivač [[Valletta\|Vallette]]]]		[[Datoteka:JPDV.jpg\|mini\|lijevo\|[[Jean Parisot de la Valette]], osnivač [[Valletta\|Vallette]]]]
Redak 91:		Redak 91:
	Francuske okupacijske snage bile su iznimno nepopularne među stanovništvom, djelomično i zbog njihova stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv financijskih i vjerskih reformi, te su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. [[Velika Britanija]] je zajedno s [[Kraljevstvo dviju Sicilija\|Kraljevstvom Dviju Sicilija]] slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci sa svojom mornaricom blokirali otoke.		Francuske okupacijske snage bile su iznimno nepopularne među stanovništvom, djelomično i zbog njihova stava prema vjeri. Stanovništvo se pobunilo protiv financijskih i vjerskih reformi, te su se Francuzi morali sakriti unutar gradskih zidina. [[Velika Britanija]] je zajedno s [[Kraljevstvo dviju Sicilija\|Kraljevstvom Dviju Sicilija]] slala vojnu pomoć Maltežanima, te su Britanci sa svojom mornaricom blokirali otoke.

	Izolirane francuske snage su se, pod generalom [[Claude-Henri Belgrand de Vaubois\|Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom]], predale 1800., te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom [[Alexander Ball\|Alexanderom Ballom]]. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili izravnu zaštitu britanskog monarha, te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.<ref>{{~~cite book~~ \| last=Holland \| first=James \| title=Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943 \| publisher=Miramax Books \| year=2003 \| isbn=1-4013-5186-7}}</ref>		Izolirane francuske snage su se, pod generalom [[Claude-Henri Belgrand de Vaubois\|Claude-Henrijem Belgrand de Vauboisom]], predale 1800., te su otoci potpali pod britansku vlast na čelu s guvernerom [[Alexander Ball\|Alexanderom Ballom]]. Maltežani su tada napravili deklaraciju kojom su tražili izravnu zaštitu britanskog monarha, te su zahtijevali da kralj nema pravo ustupiti otoke nekoj drugoj sili.<ref>{{Citiranje knjige \| last=Holland \| first=James \| title=Fortress Malta: An Island Under Siege, 1940-1943 \| publisher=Miramax Books \| year=2003 \| isbn=1-4013-5186-7}}</ref>

	===Britanska vlast i Drugi svjetski rat===		===Britanska vlast i Drugi svjetski rat===

Malta - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica