Manhattan - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:29:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 08:29, 1. prosinca 2021.
Redak 2:		Redak 2:
	[[Datoteka:Manhattan Highlight New York City Map Julius Schorzman.png\|mini\|'''Manhattan''' (žuto)]]		[[Datoteka:Manhattan Highlight New York City Map Julius Schorzman.png\|mini\|'''Manhattan''' (žuto)]]
	'''Manhattan''' je [[otok]] i četvrt grada [[New York]]a ([[SAD]]), njegova poslovna ([[Wall Street]]) i kulturna jezgra ([[Columbia University]], [[Lincoln Center]] s Metropolitan Operom, [[Carnegie Hall]], [[Metropolitan Museum of Art]], [[American Museum of Natural History]], vodeća izdavačka djelatnost).<ref name="LZMK"/> U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka [[Hudson]] na zapadu i [[East River]] na istoku; [[most]]ovima, [[tunel]]ima i [[trajekt]]ima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i [[New Jersey\|New Jerseyem]]. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s [[Kip slobode\|Kipa slobode]]. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske ([[1886.]]) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. [[1626.]] g. je Nizozemac [[Peter Minuit]] kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama [[Peter Stuyvesant]] predaje grad engleskoj vojsci i [[Englezi]] ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište [[Federal Reserve Bank]], koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena [[1924.]] g. Jednako dojmljiva zgrada je [[Federal Hall]], gdje je [[1789.]] prvi predsjednik SAD-a, [[George Washington]], položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu [[1842.]] g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street.		'''Manhattan''' je [[otok]] i četvrt grada [[New York]]a ([[SAD]]), njegova poslovna ([[Wall Street]]) i kulturna jezgra ([[Columbia University]], [[Lincoln Center]] s Metropolitan Operom, [[Carnegie Hall]], [[Metropolitan Museum of Art]], [[American Museum of Natural History]], vodeća izdavačka djelatnost).<ref name="LZMK"/> U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka [[Hudson]] na zapadu i [[East River]] na istoku; [[most]]ovima, [[tunel]]ima i [[trajekt]]ima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i [[New Jersey\|New Jerseyem]]. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s [[Kip slobode\|Kipa slobode]]. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske ([[1886.]]) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. [[1626.]] g. je Nizozemac [[Peter Minuit]] kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama [[Peter Stuyvesant]] predaje grad engleskoj vojsci i [[Englezi]] ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište [[Federal Reserve Bank]], koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena [[1924.]] g. Jednako dojmljiva zgrada je [[Federal Hall]], gdje je [[1789.]] prvi predsjednik SAD-a, [[George Washington]], položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu [[1842.]] g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street.
	Nalaze se i [[Chrysler Building]], [[Rockefeller Center]], [[Palača Ujedinjenih naroda]], [[Central Park]], [[Broadway]], umjetnička četvrt [[Greenwich Village]]. Na sjeveru se nalazi [[Harlem]].<ref name="LZMK">{{~~Citiraj web~~\|title=Manhattan. \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=22. lipnja 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38620}}</ref>		Nalaze se i [[Chrysler Building]], [[Rockefeller Center]], [[Palača Ujedinjenih naroda]], [[Central Park]], [[Broadway]], umjetnička četvrt [[Greenwich Village]]. Na sjeveru se nalazi [[Harlem]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba\|title=Manhattan. \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=22. lipnja 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38620}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:20:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 00:20, 1. prosinca 2021.
Redak 2:		Redak 2:
	[[Datoteka:Manhattan Highlight New York City Map Julius Schorzman.png\|mini\|'''Manhattan''' (žuto)]]		[[Datoteka:Manhattan Highlight New York City Map Julius Schorzman.png\|mini\|'''Manhattan''' (žuto)]]
	'''Manhattan''' je [[otok]] i četvrt grada [[New York]]a ([[SAD]]), njegova poslovna ([[Wall Street]]) i kulturna jezgra ([[Columbia University]], [[Lincoln Center]] s Metropolitan Operom, [[Carnegie Hall]], [[Metropolitan Museum of Art]], [[American Museum of Natural History]], vodeća izdavačka djelatnost).<ref name="LZMK"/> U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka [[Hudson]] na zapadu i [[East River]] na istoku; [[most]]ovima, [[tunel]]ima i [[trajekt]]ima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i [[New Jersey\|New Jerseyem]]. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s [[Kip slobode\|Kipa slobode]]. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske ([[1886.]]) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. [[1626.]] g. je Nizozemac [[Peter Minuit]] kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama [[Peter Stuyvesant]] predaje grad engleskoj vojsci i [[Englezi]] ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište [[Federal Reserve Bank]], koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena [[1924.]] g. Jednako dojmljiva zgrada je [[Federal Hall]], gdje je [[1789.]] prvi predsjednik SAD-a, [[George Washington]], položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu [[1842.]] g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street.		'''Manhattan''' je [[otok]] i četvrt grada [[New York]]a ([[SAD]]), njegova poslovna ([[Wall Street]]) i kulturna jezgra ([[Columbia University]], [[Lincoln Center]] s Metropolitan Operom, [[Carnegie Hall]], [[Metropolitan Museum of Art]], [[American Museum of Natural History]], vodeća izdavačka djelatnost).<ref name="LZMK"/> U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka [[Hudson]] na zapadu i [[East River]] na istoku; [[most]]ovima, [[tunel]]ima i [[trajekt]]ima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i [[New Jersey\|New Jerseyem]]. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s [[Kip slobode\|Kipa slobode]]. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske ([[1886.]]) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. [[1626.]] g. je Nizozemac [[Peter Minuit]] kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama [[Peter Stuyvesant]] predaje grad engleskoj vojsci i [[Englezi]] ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište [[Federal Reserve Bank]], koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena [[1924.]] g. Jednako dojmljiva zgrada je [[Federal Hall]], gdje je [[1789.]] prvi predsjednik SAD-a, [[George Washington]], položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu [[1842.]] g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street.
	Nalaze se i [[Chrysler Building]], [[Rockefeller Center]], [[Palača Ujedinjenih naroda]], [[Central Park]], [[Broadway]], umjetnička četvrt [[Greenwich Village]]. Na sjeveru se nalazi [[Harlem]].<ref name="LZMK">{{~~cite~~ web\|title=Manhattan. \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=22. lipnja 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38620}}</ref>		Nalaze se i [[Chrysler Building]], [[Rockefeller Center]], [[Palača Ujedinjenih naroda]], [[Central Park]], [[Broadway]], umjetnička četvrt [[Greenwich Village]]. Na sjeveru se nalazi [[Harlem]].<ref name="LZMK">{{Citiraj web\|title=Manhattan. \|publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=22. lipnja 2020. \|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38620}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:17:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Manhattan Highlight New York City Map Julius Schorzman.png|mini|'''Manhattan''' (žuto)]]
'''Manhattan''' je [[otok]] i četvrt grada [[New York]]a ([[SAD]]), njegova poslovna ([[Wall Street]]) i kulturna jezgra ([[Columbia University]], [[Lincoln Center]] s Metropolitan Operom, [[Carnegie Hall]], [[Metropolitan Museum of Art]], [[American Museum of Natural History]], vodeća izdavačka djelatnost).<ref name="LZMK"/> U 2010. godini je Brojao 1 585 873 stanovnika. Leži na istoimenom otoku (57 kilometara kvadratnih) između rijeka [[Hudson]] na zapadu i [[East River]] na istoku; [[most]]ovima, [[tunel]]ima i [[trajekt]]ima povezan je s ostalim dijelovima New Yorka i [[New Jersey|New Jerseyem]]. Mnogo se Amerike može pronaći u New Yorku i danas se ova metropola smatra nultom točkom. Ogroman polupodzemni lokalitet nekadašnjeg Svjetskog trgovačkog centra, uništenog za vrijeme terorističkog napada 11. rujna 2001.g., lokalitet je s mnogo aktivnosti. Tzv. "otisci" samih Blizanaca postat će mjesto gdje će se odavati počast poginulima, dok će Freedom Tower visok 540 m pozdravljati budućnost. Riječima njegovog arhitekta, Daniela Libeskinda: "Predstavljat će simbol naše živosti i optimizma nakon tragedije". I to je točno, američka je dinamičnost ostala nedirnuta. To se vidi u Donjem Manhattanu, blizu vrha otoka koji više nema Blizance, što je vidljivo s [[Kip slobode|Kipa slobode]]. Ovaj simbol SAD-a je dar Francuske ([[1886.]]) za proslavu neovisnosti Amerike. Posjetitelji moraju savladati 354 stepenice kako bi došli do krune, na visini od 93 m, odakle se pruža najljepši panoramski pogled na Manhattan. Između rijeka Hudson i East izmjenjuju se prošlost i budućnost, a kolonijalne crkve i povijesni spomenici leže u sjeni nebodera. Ovdje je rođen New York, a to je i mjesto gdje je nacija počela poduzimati prve korake. [[1626.]] g. je Nizozemac [[Peter Minuit]] kupio otok Manhatte od indijanaca Algonkina za škrinju tkanine i sitnice u vrijednosti od 24 dolara. Na Wall Streetu je cvjetala trgovina, a ulica je ime dobila po zidu koji je sagrađen kako bi držali Indijance podalje.1673.godine engleska flota dolazi ispred Novog Amsterdama te budući Nizozemci nisu imali streljiva za borbu, upravitelj Novog Amsterdama [[Peter Stuyvesant]] predaje grad engleskoj vojsci i [[Englezi]] ga preimenuju u New York. Najvažnije su banke i trgovačke tvrtke osnovane u njezinoj blizini. Ondje se nalazi i sjedište [[Federal Reserve Bank]], koja se smatra najvažnijom institucijom u svijetu. Danas je smještena u neorenesansnoj zgradi koja je dovršena [[1924.]] g. Jednako dojmljiva zgrada je [[Federal Hall]], gdje je [[1789.]] prvi predsjednik SAD-a, [[George Washington]], položio zakletvu. Njegov se kip nalazi na ulazu u današnju neoklasicističku strukturu sagrađenu [[1842.]] g. Četiri godine kasnije, kao da se želi naglasiti suprotnost, ponovno je sagrađena Trinity Church , na uglu ulica Broadway i Wall Street.
Nalaze se i [[Chrysler Building]], [[Rockefeller Center]], [[Palača Ujedinjenih naroda]], [[Central Park]], [[Broadway]], umjetnička četvrt [[Greenwich Village]]. Na sjeveru se nalazi [[Harlem]].<ref name="LZMK">{{cite web|title=Manhattan. |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=22. lipnja 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38620}}</ref>

{{Panoramska slika|Skyline-New-York-City.jpg|3025px|<center>'''''Panorama Manhattana'''''</center>}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Popis-okruga-SAD|New York}}
{{Mrva-zemlj}}

[[Kategorija:New York]]