WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:22:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:SamuelWanjiru.jpg|mini|280px|Kenijac [[Samuel Wanjiru]], aktualni olimpijski pobjednik u maratonu]]
'''Maraton''' je najduža trkačka [[Atletika|atletska]] disciplina. Maratonska utrka se standardno izvodi na dionici od 42,195 km. Općenito se maraton smatra najtežom atletskom disciplinom ali i jednom od najtežih [[sport]]skih disciplina uopće.

== Povijest maratona ==
Naziv 'maraton' potječe iz legende o [[Grčka|grčkom]] vojniku [[Filipid|Filipidu]], koji je trčao od polja [[Maraton, Grčka|Maratona]] do [[Atena (grad)|Atene]] da bi objavio pobjedu grčke vojske nad Perzijancima. Prema toj, povijesno nepotvrđenoj priči, Pheidippides je neposredno nakon što je stigao u Atenu od napora preminuo. Nema dokaza da se događaj zaista i odigrao, primjerice povjesničar [[Herodot]] piše da je Pheidippides trčao iz Atene do [[Sparta|Sparte]]. Verzija u kojoj je trčao od Marathona se javlja u [[Plutarh|Plutarhovom]] djelu iz 1. stoljeća. Procjena je da je udaljenost od Marathonskog polja, odnosno mjesta bitke pa do Atene oko 34,5 km.

Na ideju organizacije takve utrke je došao [[Michel Bréal]], koji je predložio da se utrka stavi u program [[I. Olimpijske igre - Atena 1896.|I. Olimpijskih igara u Ateni 1896. godine]]. Ideju su podržali i [[Pierre de Coubertin]], otac modernih Igara, kao i sami organizatori igara, Grci. Prvi maraton u povijesti nije ipak bio onaj na samim Igrama, jer su primjerice Grci ranije organizirali izborno natjecanje za nastup na Olimpijadi. Na tom je prvom maratonu pobijedio [[Charilaos Vasilakos]] u vremenu 3 sata i 18 minuta.

[[Spiridon Louis|Spiridon "Spiros" Louis]] je u toj utrci bio peti, ali je kasnije pobijedio na [[Prvi olimpijski maraton|prvom Olimpijskom maratonu]] u vremenu 2 sata, 58 minuta i 50 sekundi. Ženski maraton je uveden u program igara dosta kasnije, na [[XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984.|OI u Los Angelesu 1984. godine]].

== Dionica maratona ==
Prvi maratoni su se održavali na različitim udaljenostima, ovisno o konfiguraciji terena, te su varirali između 40 i 42 km. Tek je od [[1921.]] godine Međunarodna atletska federacija prihvatila udaljenost od 42,195 kao standardnu. Najčešće se maratoni održavaju na dionicama od 40 ili 45 km, samo u iznimnim situacijama na 62 km.

== Maratonci i maratonska utrka ==
Maratonska utrka je od početaka smatrana disciplinom namijenjenom samo najspremnijim atletičarima. Međutim, razvojem teorije treninga ali i sve većom popularnošću [[Rekreacija|rekreativnog]] trčanja pokazalo se, da uz pravilnu pripremu otrčati maraton i nije preveliki izazov. Štoviše, većina atletskih trenera danas smatra, da nema razloga da bilo koja osoba, uz pretpostavku da je zdrava te uloži u trening veliku dozu upornosti i rada, može relativno dobro i bez straha od posljedica (premorenosti, ozljeda) odraditi tu utrku.

Tipičan program treninga za maratonsku utrku traje od 4 do 6 mjeseci, tijekom kojeg atletičar barem 5 puta tjedno trči na dionicima 5-20 km po treningu, ovisno o nivou natjecanja i ciljanom rezultatu. Najbolji atletičari se polako bliže magičnoj granici od 2 sata za utrku, dok se za prosječnog rekreativca svako vrijeme ispod 4 sata smatra solidnim. Na većini maratona je postavljena granica od 5 ili 6 sati nakon koje se staza zatvara, a atletičari pristigli iza tog vremena ne ulaze u službeni redoslijed.

Maratonske utrke se danas održavaju u velikom broju na svim kontinentima. Na poznatijim maratonima (primjerice u [[Boston]]u, [[New York]]u, [[London]]u, [[Tokio|Tokiju]] itd.) nije rijetkost da nastupi po nekoliko desetaka tisuća natjecatelja. U Hrvatskoj se održava nekoliko maratonskih utrka od kojih su najpoznatije Zagrebački maraton i Plitvički maraton.

Razvoj dugoprugaškog trčanja došao je do te mjere, da maraton odavno nije najduža dionica na kojoj se natječu dugoprugaši. Poznat je koncept [[ultramaraton]]a, kada se dionice kreću od 50 pa do 100 km ili čak 100 milja. Poznate su i višednevne ultramaratonske utrke. Ove discipline nisu olimpijski sportovi, već spadaju u red [[ekstremni sport|ekstremnih sportova]]. U Hrvatskoj su najpoznatiji ultramaratoni [[Supermaraton Zagreb - Čazma|Zagreb - Čazma]] (62km), [[Forrest Gump - 12-satni ultramaraton]] (prva hrvatska vremenska ultra) i višednevni ultramaraton [[Memorijalni ultramaraton Zagreb - Vukovar|Zagreb - Vukovar]] (344km), koji je ipak memorijalnog karaktera. Prema Stjepanu Stolniku '''supermaratoni''' su utrke duljine od 50km i više, a '''ultramaratoni''' su utrke duljine od 100km i više.<ref>https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref>

;Usporedba rekorda staze maratona u Hrvatskoj
{| class=wikitable style="font-size:95%"
|- bgcolor="#EFEFEF"
!
! [[Plitvički maraton]]
! [[Zagrebački maraton]]
|- align="center"
|style="background:#a1caf1; width:2em;"|M
|<br />
|<br />
|- align="center"
|style="background:#FFA6C9;"|Ž
|<br />
|<br />
|}

== Svjetski rekordi ==
Kako je svaka staza na kojoj se održava maraton specifična po konfiguraciji staze, ostvareni rezultati na različitim stazama ponekad nisu sasvim usporedivi. Stoga se dulje vrijeme u maratonskim utrkama vodilo samo 'najbolje svjetsko vrijeme' ali ne i službeni rekordi.

Službeni svjetski rekordi se službeno vode tek od [[1. siječnja]] [[2004.]] godine. Toga dana su dotadašnja najbolja vremena i službeno proglašena svjetskim rekordima. Kod muškaraca rekord iznosi 2 sata, 2 minute i 57 sekunde, a postavio ga je na utrci u [[Berlin]]u, [[Dennis Kimetto]] iz [[Kenija|Kenije]] [[28. rujna]] [[2014.]] godine. Kod žena se vode dva rekorda: jedan postavljen u utrci s muškarcima (koji onda jasno pospješuju ritam trkačice) te rekord u utrci u kojoj sudjeluju samo žene. Oba rekorda drži [[Paula Radcliffe]] iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Prvi rekord (mješovita utrka) je s maratona u [[London]]u [[13. travnja]] [[2003.]] godine, i iznosi 2 sata, 15 minuta i 25 sekundi. Drugi rekord (ženska utrka) iznosi 2 sata, 17 minuta i 42 sekunde, istrčan [[17. travnja]] [[2005.]] godine, također u Londonu.

Najboljim trkačima na svijetu smatraju se [[Tarahumara]] Indijanci (foot runners), čija su dva pripadnika, Tomás Zafíro i Leoncio San Miguel, u dokumentiranom maratonu [[1926.]], pretrčala 100 km (62,5 milja) od Pachuce do Mexico Cityja za 9 sati i 37 minuta <ref>[http://books.google.com/books?id=aABmgeR4C1cC&pg=PA39&lpg=PA39&dq=Tomas+Zafiro+9+hrs.+37+min.&source=bl&ots=MKiIAbyPsU&sig=6olZtZ8YuZGSSupS0upTPRl8ytE&hl=en&ei=Ct0fSoLnHMeO_QbjsZi0CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1 The Gospel of the Red Man]</ref>.

Razvoj najboljih svjetskih rezultata u maratonu pogledajte u članku [[razvoj najboljeg rezultata u maratonu]].

==Vidi==
*[[Polumaraton]]
*[[Ultramaraton]]
*[[Planinski maraton]] / [[Planinsko trčanje na duge staze]]
* [[Prvi olimpijski maraton]]
*[[Hrvatski_atletski_savez#Popis_utrka_u_Hrvatskoj|Popis dugovječnijih maratona u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Atletske discipline]]

Maraton - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica