WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-03T23:16:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Žene u crvenom}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Maria Goeppert-Mayer
| slika = Maria Goeppert-Mayer.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = 28. lipnja 1906.
| mjesto_rođenja = [[Katowice]], [[Njemačko Carstvo]] (danas [[Poljska]])
| datum_smrti = 20. veljače 1972.
| mjesto_smrti = [[San Diego, Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Njemačko]], [[SAD|američko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija = [[Projekt Manhattan]] [[Laboratorij]]i u [[Baltimore]]u, [[New York]]u, [[Chicago|Chicagu]], [[San Diego|San Diegu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Göttingenu]]
| doktorski_mentor = [[Max Born]]
| poznat_po = Model ljusaka ili asimetričnost [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[Magični broj]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1963.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:Table isotopes en.svg|300px|mini|desno|[[Graf (matematika)|Graf]] stabilnosti [[izotop]]a.]]

'''Maria Goeppert-Mayer''' ([[Katowice]], [[Poljska]], 28. lipnja 1906. – [[San Diego, Kalifornija]], [[SAD]], 20. veljače 1972.), američka [[fizičar]]ka njemačkoga podrijetla . [[Diploma|Diplomirala]] i [[doktor]]irala (1930.) na [[Sveučilište u Göttingenu|Sveučilištu u Göttingenu]]. Radila u [[laboratorij]]ima u [[Baltimore]]u, [[New York]]u, [[Chicago|Chicagu]], [[San Diego|San Diegu]]. U [[Projekt Manhattan|Projektu Manhattan]] radila je na razdvajanju [[izotop]]a. Razvila je matematički model slojevite strukture ljusaka u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] te uvjete stabilnosti jezgre prema broju [[nukleon]]a (1950.). Objasnila je zašto su jezgre koje sadrže određeni [[magični broj]] (2, 8, 20, 28, 50, 82, 126) nukleona iznimno stabilne. Pridonijela je razvoju [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] i [[Spektroskopija|spektroskopije]]. Bila je članica Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1956.). Za otkriće nuklearne ljuskaste strukture s [[Hans Daniel Jensen|H. D. Jensenom]] i [[Eugene Wigner|E. P. Wignerom]] podijelila [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1963. Po njoj je nazvan krater na Veneri ([[Goeppert-Mayer (krater)]]). <ref> '''Goeppert-Mayer, Maria''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22486] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> Druga je žena koja je primila Nobelovu nagradu, nakon [[Marie Curie]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Zašto žene rijetko dobiju Nobela |url=https://www.jutarnji.hr/komentari/zasto-zene-rijetko-dobiju-nobela/6639270/ |autor= |autorpoveznica= |prezime=Rudež |ime=Tanja |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Jutarnji.hr |stranice= |nadnevak=12. listopada 2017. |preuzeto=7. veljače 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

Diplomirala je na [[Sveučilište u Göttingenu|Sveučilištu u Göttingenu]], a pisala je [[doktor]]sku disertaciju na temu moguće dvofotonske apsorpcije na [[atom]]u. Razvojem [[laser]]a omogućena je provjera valjanosti njene teze. Jedinica za presjek dvofotonske apsorpcije nazvana je Goeppert Mayer (GM). <ref>{{Citiranje www |naslov=Maria Goeppert-Mayer Biography |url=https://www.thefamouspeople.com/profiles/maria-goeppert-mayer-7124.php |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=TheFamousPeople.com |stranice= |nadnevak=30. listopada 2017. |preuzeto=7. veljače 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref> Udala se za kemičara Josepha Edwarda Mayera i 1930. [[emigracija|emigrirala]] u SAD. <ref>{{Citiranje www |naslov=Goeppert-Mayer, Maria |url=http://proleksis.lzmk.hr/23798/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik= |web_stranica=Proleksis enciklopedija |stranice= |nadnevak=20. veljače 2014. |preuzeto=7. veljače 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Maria Goeppert Mayer - Biographical |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1963/mayer/biographical/ |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=NobelPrize.org |stranice= |nadnevak= |preuzeto=7. veljače 2019. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

== Model ljusaka ==
{{glavni|Atomska jezgra}}
[[datoteka:Stdef2.png|200px|lijevo|mini|Model tekuće kapljice [[Atomska jezgra|atomske jezgre]].]]
'''Model ljusaka''' opisuje jezgru atoma kao da je izgrađena od međusobno neovisnih ljusaka [[proton]]a i [[neutron]]a djelomično analognih ljuskama koje opisuju raspored [[elektron]]a u [[atom]]u. Razvila ga je M. Goeppert-Mayer (1949.). Stabilnost jezgre ovisi o broju [[nukleon]]a, a najstabilnije su jezgre punih ljusaka koje imaju [[magični broj]] protona i neutrona. One su i sferno simetrične. Nuklearna deformacija u modelu ljusaka je odstupanje jezgre od sferične ili osne simetrije; povezana je s kolektivnim gibanjima nukleona. Ona dovodi do pobuđenja [[Valencija (kemija)|valentnih]] nukleona, ali i do [[dinamika|dinamičkih]] [[deformacija]] ([[vibracije|vibracija]]) te [[statika|statičkih]] deformacija ([[rotacija]]). Za razvoj modela deformiranih jezgri zaslužni su [[Gaja Alaga|G. Alaga]] te [[Aage Niels Bohr|A. N. Bohr]], [[Ben Roy Mottelson|B. R. Mottelson]] i [[James Rainwater|J. Rainwater]].

=== Magični broj ===
{{glavni|Magični broj}}

'''Magični broj''' je broj [[nukleon]]a ([[proton]]a i [[neutron]]a) u atomskoj jezgri koji [[atomska jezgra|atomsku jezgru]] čini vrlo stabilnom: 2, 8, 20, 28, 50, 82 i 126. Uklanjanje ili pobuđivanje nukleona iz takvih atomskih jezgara zahtijeva više [[energija|energije]] nego uklanjanje ili pobuđivanje nukleona iz jezgara koje nemaju magični broj nukleona. Teorijsko objašnjenje stabilnosti dala je M. Goeppert-Mayer (1950.) u modelu nuklearne ljuskaste strukture. Prema tomu modelu ljuske atomskih jezgara koje sadrže magični broj nukleona popunjene su i zato iznimno stabilne (kao što su prema [[Paulijev princip isključenja|Paulijevu načelu]] popunjene i stabilne [[Elektronska konfiguracija|elektronske orbitale]] [[atom]]a [[Plemeniti plinovi|plemenitih plinova]]).

Dvostruko su magične i još stabilnije jezgre kojima su brojevi i protona i neutrona magični, na primjer [[helij]] 2He4, [[kisik]] 8O16, dva [[izotop]]a [[kalcij]]a 20Ca40 i 20Ca48, dva izotopa [[nikal|nikla]] 28Ni48 i 28Ni78, [[Olovo (element)|olovo]] 82Pb208.

Smatra se da je za izduženi oblik velike atomske jezgre magični broj protona 108, a magični broj neutrona 162 i da je jezgra izotopa [[transuranijski elementi|transuranijskoga kemijskog elementa]] [[hasij]]a 108Hs270 dvostruko magična. Njezino je [[vrijeme poluraspada]] 10 [[sekunda|sekundi]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Goeppert-Mayer, Maria}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]

Maria Goeppert-Mayer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica