WikiSysop: bnz

2022-03-23T13:08:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:08, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Marija Novak'''-->'''~~Marija Novak''' ([[Donja Dubrava]], [[1945.]] - siječanj [[2015.]]<ref>[http://medjimurjepress.net/zupanija/opcine-zupanija/sahranjena-marija-novak-etnograf-folklorist/ Međimurjepress, Sahranjena Marija Novak], objavljeno 23. siječnja 2015., pristupljeno 31. siječnja 2015.</ref>), bila je hrvatska [[etnografija\|etnografkinja]] i [[folklor]]istica. Bavila se hrvatskom tradicijskom kulturom, svih Hrvata, uključujući i Hrvata iz [[Hrvati u Rumunjskoj\|Rumunjske]] i [[gradišćanski Hrvati\|Gradišća]]. [[dječja književnost\|Dječja spisateljica]]: pisala je pjesme i pripovjetke za djecu.		Marija Novak''' ([[Donja Dubrava]], [[1945.]] - siječanj [[2015.]]<ref>[http://medjimurjepress.net/zupanija/opcine-zupanija/sahranjena-marija-novak-etnograf-folklorist/ Međimurjepress, Sahranjena Marija Novak], objavljeno 23. siječnja 2015., pristupljeno 31. siječnja 2015.</ref>), bila je hrvatska [[etnografija\|etnografkinja]] i [[folklor]]istica. Bavila se hrvatskom tradicijskom kulturom, svih Hrvata, uključujući i Hrvata iz [[Hrvati u Rumunjskoj\|Rumunjske]] i [[gradišćanski Hrvati\|Gradišća]]. [[dječja književnost\|Dječja spisateljica]]: pisala je pjesme i pripovjetke za djecu.

	Rodila se u međimurskom selu Donjoj Dubravi 1945. godine. Već u njenoj obitelji je postojala ljubav prema zapisivanju narodnih običaja: njen je djed po majci zapisivao narodne običaje u njenom rodnom selu, otac joj se bavio folklorom, mati je znala mnoge običaje. U [[Čakovec\|Čakovcu]] je završila Pedagošku akademiju, smjer hrvatski jezik i razredna nastava. Studirala je hrvatski jezik u Zagrebu na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] (1976./77.).		Rodila se u međimurskom selu Donjoj Dubravi 1945. godine. Već u njenoj obitelji je postojala ljubav prema zapisivanju narodnih običaja: njen je djed po majci zapisivao narodne običaje u njenom rodnom selu, otac joj se bavio folklorom, mati je znala mnoge običaje. U [[Čakovec\|Čakovcu]] je završila Pedagošku akademiju, smjer hrvatski jezik i razredna nastava. Studirala je hrvatski jezik u Zagrebu na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] (1976./77.).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T09:28:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Marija Novak''' ([[Donja Dubrava]], [[1945.]] - siječanj [[2015.]]<ref>[http://medjimurjepress.net/zupanija/opcine-zupanija/sahranjena-marija-novak-etnograf-folklorist/ Međimurjepress, Sahranjena Marija Novak], objavljeno 23. siječnja 2015., pristupljeno 31. siječnja 2015.</ref>), bila je hrvatska [[etnografija|etnografkinja]] i [[folklor]]istica. Bavila se hrvatskom tradicijskom kulturom, svih Hrvata, uključujući i Hrvata iz [[Hrvati u Rumunjskoj|Rumunjske]] i [[gradišćanski Hrvati|Gradišća]]. [[dječja književnost|Dječja spisateljica]]: pisala je pjesme i pripovjetke za djecu.

Rodila se u međimurskom selu Donjoj Dubravi 1945. godine. Već u njenoj obitelji je postojala ljubav prema zapisivanju narodnih običaja: njen je djed po majci zapisivao narodne običaje u njenom rodnom selu, otac joj se bavio folklorom, mati je znala mnoge običaje. U [[Čakovec|Čakovcu]] je završila Pedagošku akademiju, smjer hrvatski jezik i razredna nastava. Studirala je hrvatski jezik u Zagrebu na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] (1976./77.).

U razdoblju od 1963. do 1983. je bila sudionica na osam seminara iz Ljetne i zimske škole folklora. U približno istom razdoblju, od 1967. do 1983. godine, predavala je hrvatski jezik u osnovnoj školi u [[Kotoriba|Kotoribi]]. Poslije tog je radila u razrednoj nastavi u osnovnoj školi dr Vinka Žganca u Zagrebu od 1983. do 2001. godine. U objema školama je vodila povremeno folklorne skupine.
1976. je godine postala vanjskom suradnicom [[Institut za etnologiju i folkloristiku|Instituta za etnologiju i folkloristiku]]. Pisala je povremeno za pedagoška glasila ''Roditelji i škola'' i ''Umjetnost i dijete''''. Iste je godine napisala scenarij za kolaž hrvatskih pjesama, anegdota i plesova iz Međimurja ''Medvena pogača'' i ''Jesen pri škednju'', koje je izveo ogranak Seljačke sloge iz Donje Dubrave. Sljedeće je godine napisala još nekoliko scenarija za RTV te Za pjesmom u Međimurje (1984. i 2000.).

Akademik i etnomuzikolog [[Vinko Žganec]] utjecao je na nju neka se počne sustavno baviti proučavanjem narodnih plesova. Tako je već 1968. postala članicom Društva folklorista Hrvatske, a od 1978. godine redovno sudjeluje na znanstvenim skupovima udruženja folklorista.

Godine 1971. je postala umjetnička voditeljica folklorne skupine pri Kulturno prosvjetnom društvu Zrinjski u Čakovcu. Kad je to Društvo u Kajkavskom kolendaru 1972. objavilo pjesmu [[Željko Sabol|Željka Sabola]] ''Kad izgovorim tvoje ime Hrvatska'', zadesila ih je politička zabrana.

Godine 1981. je s hrvatskim akademikom, etnomuzikologom [[Jerko Bezić|Jerkom Bezićem]] surađivala na glazbenom projektu zapisa izvornih pjesama i pjevača ''Z cvetnjaka Horvatske''.

Od 1985. do 1993. je bila članicom Izdavačko savjeta [[Kajkavsko spravišče|Kajkavskog spravišča]], lista koji je izdavao časopis Kaj.

Piše pjesme i pripovjetke za djecu. Za svoje pjesme je dobila nekoliko nagrada.

Napisala je mnoštvo radova u zbornicima i časopisima. Njeno djelo ''[[Tragovi hrvatske mitologije]]'' iz 2007. godine se smatra udžbenikom hrvatske kulturne povijesti. Nastao je nakon dugogodišnjeg iskustva, znanstvenog istraživanja te općenito jer se je autorica zanimala za kulturni kontekst folklorne tradcicije, ukupnost običaja, njihovu rasprostranjenost i sličnost. Rekonstruirala je postojeće tragove i znanja o njima, posloživši ih u mozaik, sublimirajući ih u suvisli povijesni slijed.

Predmetom njena zanimanja bila je povijesna vertikala hrvatskih narodnih kola i plesova, pa među ostalim, i zašto Međimurci izvode neka narodna kola lupanjem nogama o tlo. Tako je otkrila kultno mjesto Glavatište kod Donje Dubrave. U istraživanju duboke starine nekih hrvatskih narodnih običaja, pa tako i o Glavatištu, velika joj je potpora bio hrvatski etnolog [[Zvonimir Lovrenčević]].

Istraživanjem hrvatske tradicijske kulture došla je do podatka da su Hrvati u davnoj prošlosti funkcionirali kao jedno kompaktno duhovno tkivo, odnosno da je postojalo duhovno jedinstvo. Primjerice, kad je istraživala značenje svadbene pogače i na njoj okićene grančice; primjerice, pogača u [[Konavle|Konavlima]] i pogača iz Međumurja proizlaze iz istog pretkršćanskog vjerovanja.
Osobito se zanimala za običaje [[sestrenje|sestrenja]]-[[bratimljenje|bratimljenja]], [[kraljice|kraljica]]-[[ljelje|ljelja]], [[ljeljeno kolo|ljeljena kola]] i inih. Pratila je simboliku pretkršćanskih običaja koja se poslije stopila u katolički kulturni kod. Naglasila je sjajnu kulturu [[zahvala|zahvale]] kod starih Hrvata (vidjeti Omišaljsku stomorinu).

== Literatura ==

# Razgovor: Marija Novak, etnografkinja i folkloristica /razgovarala [[Branka Hlevnjak]], str. 3.-4., Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 23. studenoga 2007.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Đuro Vidmarović: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/19596-d-vidmarovic-primitivnost-u-nasem-medijskom-prostoru.html Razmišljanja povodom dviju smrti], HKV, 9. veljače 2015.

{{GLAVNIRASPORED:Novak, Marija}}
[[Kategorija:Hrvatski etnografi]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Folkloristi]]

Marija Novak - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica