WikiSysop: bnz

2022-03-23T13:16:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:16, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Marijan Maticka'''-->'''~~Marijan Maticka''' ([[Zagreb]], [[9. travnja]] [[1942.]] - [[Zagreb]], [[24. svibnja]] [[2018.]]), hrvatski povjesničar.		Marijan Maticka''' ([[Zagreb]], [[9. travnja]] [[1942.]] - [[Zagreb]], [[24. svibnja]] [[2018.]]), hrvatski povjesničar.

	Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zagrebu. Studij [[povijest]]i i [[Komporativna književnost\|komparativne književnosti]] diplomirao [[1966.]] i završio poslijediplomski studij obranivši magistarski rad ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'' na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirao [[1987.]] obradbom ''Agrarne reforme i kolonizacije u Hrvatskoj od 1945. do 1948''. Od [[1970.]] do [[1973.]] bio je zaposlen u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske kao asistent. Kao stipendist [[Francuska\|francuske]] vlade boravio je ak. god.1971./1972. u [[Pariz]]u. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest zaposlen je od ak. god. 1973./74. na Katedri za povijest naroda [[SFRJ]], a zatim na Katedri za hrvatsku povijest (asistent 1973., docent 1988. izvanredni profesor [[1999.]], redoviti profesor [[2003.]]). Predavao je na Katedri za povijest naroda SFRJ predmet Povijest Jugoslavije (šk. god. 1974./75-1992/93.) i Metodologiju historijske znanosti (1982./83-1990./91.), te Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 20. stoljeću (šk. god. 1994./95. - 1995./96.) a Hrvatsku povijest u 20. stoljeću (od šk. godine 1993./94. do danas). Uz redovitu visokoškolsku nastavničku djelatnost u Zagrebu, predavao je i u [[Dubrovnik]]u, [[Zadar\|Zadru]], [[Osijek]]u i [[Maribor]]u. Obnašao je i dužnost pročelnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, člana Muzejskog savjeta Hrvatske (1988.-1993.) i člana Savjeta Arhiva Hrvatske (1988.-1989.). Bio je član uredničkog odbora "Radova", Zavoda za Hrvatsku povijest (1982.-1993.) i uredničkog kolegija (od 1997.). Član uredničkog odbora "Časopisa za suvremenu povijest" (1984-1990. i od 1999.) Bio je i član uredništva časopisa "Naše teme" (1983.-1984.) S dr. sc. [[Mira Kolar - Dimitrijević\|Mirom Kolar]] (gl. ur.) i dr. sc. [[Ivo Goldstein\|Ivom Goldsteinom]] uredio je "Spomenicu Ljube Bobana" ([[1996.]]), a bio je i u redakciji "Zbornika [[Mirjana Gross\|Mirjane Gross]]" ([[1999.]]) i «Zbornika Mire Kolar» ([[2003.]]). Objavio je knjigu ''Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945.-1948.'', i brojne znanstvene članke kojima je znatno doprinio poznavanju hrvatske povijesti [[20. stoljeće\|XX. st]]. Najznačajniji su: ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'', ''Obilježja "Gospodarske sloge" u početku njezine djelatnosti'', ''Rijeka i razgraničenje s Italijom 1947.godine u hrvatskom dnevnom tisku'', ''Charakteristik der Entwicklung Kroatiens in der Jahren 1945. bis 1990'', ''Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1953.'', ''Sidrišta hrvatske političke povijesti u XX.stoljeću''. Sudjelovao je u izradbi nastavnih planova i programa za predmet povijest, član je više društava, a jedan je od osnivača Povijesnog društva "Otium".		Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zagrebu. Studij [[povijest]]i i [[Komporativna književnost\|komparativne književnosti]] diplomirao [[1966.]] i završio poslijediplomski studij obranivši magistarski rad ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'' na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirao [[1987.]] obradbom ''Agrarne reforme i kolonizacije u Hrvatskoj od 1945. do 1948''. Od [[1970.]] do [[1973.]] bio je zaposlen u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske kao asistent. Kao stipendist [[Francuska\|francuske]] vlade boravio je ak. god.1971./1972. u [[Pariz]]u. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest zaposlen je od ak. god. 1973./74. na Katedri za povijest naroda [[SFRJ]], a zatim na Katedri za hrvatsku povijest (asistent 1973., docent 1988. izvanredni profesor [[1999.]], redoviti profesor [[2003.]]). Predavao je na Katedri za povijest naroda SFRJ predmet Povijest Jugoslavije (šk. god. 1974./75-1992/93.) i Metodologiju historijske znanosti (1982./83-1990./91.), te Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 20. stoljeću (šk. god. 1994./95. - 1995./96.) a Hrvatsku povijest u 20. stoljeću (od šk. godine 1993./94. do danas). Uz redovitu visokoškolsku nastavničku djelatnost u Zagrebu, predavao je i u [[Dubrovnik]]u, [[Zadar\|Zadru]], [[Osijek]]u i [[Maribor]]u. Obnašao je i dužnost pročelnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, člana Muzejskog savjeta Hrvatske (1988.-1993.) i člana Savjeta Arhiva Hrvatske (1988.-1989.). Bio je član uredničkog odbora "Radova", Zavoda za Hrvatsku povijest (1982.-1993.) i uredničkog kolegija (od 1997.). Član uredničkog odbora "Časopisa za suvremenu povijest" (1984-1990. i od 1999.) Bio je i član uredništva časopisa "Naše teme" (1983.-1984.) S dr. sc. [[Mira Kolar - Dimitrijević\|Mirom Kolar]] (gl. ur.) i dr. sc. [[Ivo Goldstein\|Ivom Goldsteinom]] uredio je "Spomenicu Ljube Bobana" ([[1996.]]), a bio je i u redakciji "Zbornika [[Mirjana Gross\|Mirjane Gross]]" ([[1999.]]) i «Zbornika Mire Kolar» ([[2003.]]). Objavio je knjigu ''Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945.-1948.'', i brojne znanstvene članke kojima je znatno doprinio poznavanju hrvatske povijesti [[20. stoljeće\|XX. st]]. Najznačajniji su: ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'', ''Obilježja "Gospodarske sloge" u početku njezine djelatnosti'', ''Rijeka i razgraničenje s Italijom 1947.godine u hrvatskom dnevnom tisku'', ''Charakteristik der Entwicklung Kroatiens in der Jahren 1945. bis 1990'', ''Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1953.'', ''Sidrišta hrvatske političke povijesti u XX.stoljeću''. Sudjelovao je u izradbi nastavnih planova i programa za predmet povijest, član je više društava, a jedan je od osnivača Povijesnog društva "Otium".

	[[Kategorija:Hrvatski povjesničari\|Maticka, Marijan]]		[[Kategorija:Hrvatski povjesničari\|Maticka, Marijan]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T23:43:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Marijan Maticka''' ([[Zagreb]], [[9. travnja]] [[1942.]] - [[Zagreb]], [[24. svibnja]] [[2018.]]), hrvatski povjesničar.

Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zagrebu. Studij [[povijest]]i i [[Komporativna književnost|komparativne književnosti]] diplomirao [[1966.]] i završio poslijediplomski studij obranivši magistarski rad ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'' na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirao [[1987.]] obradbom ''Agrarne reforme i kolonizacije u Hrvatskoj od 1945. do 1948''. Od [[1970.]] do [[1973.]] bio je zaposlen u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske kao asistent. Kao stipendist [[Francuska|francuske]] vlade boravio je ak. god.1971./1972. u [[Pariz]]u. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za povijest zaposlen je od ak. god. 1973./74. na Katedri za povijest naroda [[SFRJ]], a zatim na Katedri za hrvatsku povijest (asistent 1973., docent 1988. izvanredni profesor [[1999.]], redoviti profesor [[2003.]]). Predavao je na Katedri za povijest naroda SFRJ predmet Povijest Jugoslavije (šk. god. 1974./75-1992/93.) i Metodologiju historijske znanosti (1982./83-1990./91.), te Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 20. stoljeću (šk. god. 1994./95. - 1995./96.) a Hrvatsku povijest u 20. stoljeću (od šk. godine 1993./94. do danas). Uz redovitu visokoškolsku nastavničku djelatnost u Zagrebu, predavao je i u [[Dubrovnik]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Osijek]]u i [[Maribor]]u. Obnašao je i dužnost pročelnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, člana Muzejskog savjeta Hrvatske (1988.-1993.) i člana Savjeta Arhiva Hrvatske (1988.-1989.). Bio je član uredničkog odbora "Radova", Zavoda za Hrvatsku povijest (1982.-1993.) i uredničkog kolegija (od 1997.). Član uredničkog odbora "Časopisa za suvremenu povijest" (1984-1990. i od 1999.) Bio je i član uredništva časopisa "Naše teme" (1983.-1984.) S dr. sc. [[Mira Kolar - Dimitrijević|Mirom Kolar]] (gl. ur.) i dr. sc. [[Ivo Goldstein|Ivom Goldsteinom]] uredio je "Spomenicu Ljube Bobana" ([[1996.]]), a bio je i u redakciji "Zbornika [[Mirjana Gross|Mirjane Gross]]" ([[1999.]]) i «Zbornika Mire Kolar» ([[2003.]]). Objavio je knjigu ''Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj 1945.-1948.'', i brojne znanstvene članke kojima je znatno doprinio poznavanju hrvatske povijesti [[20. stoljeće|XX. st]]. Najznačajniji su: ''Odraz privredne krize (1929.-1935.) na položaj seljaštva u Hrvatskoj'', ''Obilježja "Gospodarske sloge" u početku njezine djelatnosti'', ''Rijeka i razgraničenje s Italijom 1947.godine u hrvatskom dnevnom tisku'', ''Charakteristik der Entwicklung Kroatiens in der Jahren 1945. bis 1990'', ''Opskrba stanovništva u Hrvatskoj od 1945. do 1953.'', ''Sidrišta hrvatske političke povijesti u XX.stoljeću''. Sudjelovao je u izradbi nastavnih planova i programa za predmet povijest, član je više društava, a jedan je od osnivača Povijesnog društva "Otium".

[[Kategorija:Hrvatski povjesničari|Maticka, Marijan]]

Marijan Maticka - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica