<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Mars_Express</id>
	<title>Mars Express - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Mars_Express"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mars_Express&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-23T08:12:42Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mars_Express&amp;diff=11895&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mars_Express&amp;diff=11895&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-23T13:14:41Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Mars Express'''--&amp;gt;{{Infokutija svemirska letjelica&lt;br /&gt;
| ime = Mars Express&lt;br /&gt;
| slika = [[Datoteka:Mars-express-volcanoes-sm.jpg|300px]]&lt;br /&gt;
| slika_opis = Mars Express iznad marsovih vulkana (ilustracija)&lt;br /&gt;
| organizacija = [[ESA]]&lt;br /&gt;
| glavni_ugovaratelji = &lt;br /&gt;
| platforma = &lt;br /&gt;
| tip_misije = Orbiter&amp;lt;br /&amp;gt;Sletač ([[Beagle 2]])&lt;br /&gt;
| prelet = &lt;br /&gt;
| datum_preleta = &lt;br /&gt;
| trenutacna_destinacija = &lt;br /&gt;
| satelit_od = [[Mars (planet)|Mars]]a&lt;br /&gt;
| datum_ulaska_u_orbitu = [[25. prosinca]] [[2003.]]&lt;br /&gt;
| orbitira = &lt;br /&gt;
| pad_iz_orbite = &lt;br /&gt;
| lansiranje = [[2. lipnja]] [[2003.]]&lt;br /&gt;
| lansiran_uz_pomoc = [[Soyuz (raketa)|Soyuz]]/[[Fregat]]&lt;br /&gt;
| raketa_nosac = &lt;br /&gt;
| mjesto_lansiranja = &lt;br /&gt;
| trajanje_misije = &lt;br /&gt;
| NSSDC_ID = 2003-022A&lt;br /&gt;
| internet_sjediste = {{eng oznaka}} [http://mars.esa.int/ ''ESA Mars Express'' project (službene stranice)]&lt;br /&gt;
| masa = 1123  (666 + 457 goriva) kg&lt;br /&gt;
| napajanje = 460 W (Mars)&lt;br /&gt;
| baterije = &lt;br /&gt;
| orbitalni_rezim = &lt;br /&gt;
| sirina = &lt;br /&gt;
| velika_poluos = &lt;br /&gt;
| ekscentricitet = &lt;br /&gt;
| inklinacija = 86.3º&lt;br /&gt;
| orbitalni_period = &lt;br /&gt;
| apoapsis = 10,107 km&lt;br /&gt;
| apogej = &lt;br /&gt;
| periapsis = 298 km&lt;br /&gt;
| perigej = &lt;br /&gt;
| interval_ponavljanja = &lt;br /&gt;
| orbita_dnevno = &lt;br /&gt;
| ponovljivost= &lt;br /&gt;
| instrumenti = &lt;br /&gt;
| glavni_instrumenti= &lt;br /&gt;
| transponderi = &lt;br /&gt;
| razlucivost = &lt;br /&gt;
| podrucje_pokrivanja = &lt;br /&gt;
| spektralni_pojas = &lt;br /&gt;
| brzina_prijenosa_podataka = &lt;br /&gt;
| SSR = &lt;br /&gt;
| povrsina_pokrivanja = &lt;br /&gt;
&amp;lt;!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--&amp;gt;&lt;br /&gt;
| razlucivost_slike = &lt;br /&gt;
| ref = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
Letjelica '''Mars Express''' lansirana je [[2. lipnja]] [[2003.]] uz pomoć rakete [[Sojuz-Fregat]] i pri lansiranju je imala masu od 1223 [[kg]]. Primarna misija završila je [[30. studenog]] [[2005.]] godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na sebi nosi 7 znanstvenih instrumenata te sondu [[Beagle 2]], koja je nestala na površini [[Mars (planet)|Mars]]a. Mars Express ima dimenzije od 1,5 x 1,8 x 1,4 metara, a solarne ploče zauzimaju 11,4 [[m&amp;amp;sup2;]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveće postignuće Mars Expressa je dokaz za tekuću vodu na Marsu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://net.hr/danas/znanost/spektakularno-otkrice-znanstvenici-na-marsu-otkrili-jezero-s-tekucom-vodom/|title=SPEKTAKULARNO OTKRIĆE: Znanstvenici na Marsu otkrili jezero s tekućom vodom|date=2018-07-25|work=Net.hr|language=hr|accessdate=2020-01-01}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|author=Lider/Hina|title=Otkrivena tekuća voda na Marsu, moglo bi biti mikroorganizama|url=https://lider.media/aktualno/otkrivena-tekuca-voda-na-marsu-moglo-bi-biti-mikroorganizama-29290|date=2018-07-25|accessdate=2020-01-01}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Orbita ==&lt;br /&gt;
Dok je putovao prema Marsu, sustav za praćenje položaja je pratio Mars Express tijekom cijeloga puta. Također su se dogodile korakcije putanje da bi sonda mogla stići do Marsa. Korekcije putanje su se radile s 2 ili više motora koji proizvode potisak od 10 [[njutn]]a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada je Mars Express došao do Marsa oko njega je kružio pod nagibom od 86,3 [[stupanj (kut)|stupnjeva]] u odnosu na [[ekvator]] i napravio je jedan krug za 6 sati 43 minute. Putovao je u jako [[elipsa|eliptičnoj]] orbiti: najbliži mu je bio 258 km, a najviše se udaljio od njega 11 560 km. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Antene MARSIS ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mars Express je nosio u sebi 3 antene za istraživanje Marsa ispod površine. Prva od njih, i najveća, se prva trebala otvoriti, pa su zatim znanstvenici čekali potvrdu je li se prva antena otvorila do kraja jer ako se prva antena nije otvorila do kraja, a počnu se otvarati druge dvije [[antena|antene]], cijeli eksperiment je mogao propasti. Srećom prva antena se otvorila do kraja i Mars Express je mogao početi istraživanje Marsa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[2018.]] koristeći MARSIS, Mars Express je otkrio tekuću vodu na Marsu. Područje vode podsjeća na jezero i nalazi se ispod površine. S obzirom da je okoliš Marsa neprijateljski za razvoj života nagađa se da se, ukoliko život na tom planetu i postoji, razvija ispod površine. MARSIS nije mogao detektirati kolika je dubina 'jezera' koje je otkriveno, ali se pretpostavlja da minimalno metar duboko.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Pronađen dokaz da na Marsu ima tekuće vode|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pronaden-dokaz-da-na-marsu-ima-vode-20180725|accessdate=2020-01-01}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kontrola temperature ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neki dijelovi letjelice i neki instrumenti moraju održavati temperaturu, a neki instrumenti stalno biti ohlađeni, kako bi ispravno izvodili operacije. U unutrašnjosti Mars Expressa je temperatura stalno 10-20[[°C]] i za većinu instrumenata mora biti održavana ta temperatura. Ali ima i dijelova koji moraju biti ohlađeni na –180°C kao npr. PFS i OMEGA, detektori [[infracrveno zračenje|infracrvenog zračenja]]. To se radi tako da se višak temperature zrači u svemir (koji je na temperaturi od oko -270°C). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Solarne ploče ==&lt;br /&gt;
Solarne ploče zauzimaju prostor od 11 kvadratnih metara i postavljene su tako da se mogu pomicati naprijed-nazad da bi uhvatile što više Sunčeva svjetla. Kada je Mars najviše udaljen od Sunca, one proizvode 650 [[Watt|W]] električne energije, što je više nego i dovoljno za izvođenje eksperimenata i drugih operacija. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Komunikacijski sustav ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Low Gain antena ===&lt;br /&gt;
U promjeru ima 40 cm i koristila se na početku putovanja kada je bio blizu Zemlje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== High Gain antena ===&lt;br /&gt;
Ima promjer od 1,8 metara i koristi se za komunikaciju između Zemlje i Mars Expressa na većim udaljenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== UHF antena ===&lt;br /&gt;
Trebala se koristiti za prikupljanje podataka sa sonde Beagle 2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Znanstveni instrumenti ==&lt;br /&gt;
'''ASPERA''' (Energetic Neutral Atoms Analyzer) – analizira kako [[solarni vjetar]] utječe na Marsovu atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Beagle 2]] Lander – konstruiran da prikuplja podatke o mogućem prošlom ili sadašnjem životu na Marsu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''HRSC''' (High/Super Resolution Stereo Color Imager) – uzima detaljne slike Marsove površine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''MaRS''' (Radio Science Experiment) – prikuplja podatke o tlu i atmosferi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''MARSIS''' (Subsurface Sounding Radar/Altimeter) – našao je dokaz o vodi na Marsu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''OMEGA''' (IR Mineralogical Mapping Spectrometer) – mape sastava tla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''PFS''' (Planetary Fourier Spectrometer) – proučava sastav atmosfere&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SPICAM''' (UV and IR Atmospheric Spectrometer) – ultraljubičasti i infracrveni atmosferski spektrometar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* http://marsprogram.jpl.nasa.gov/express/&lt;br /&gt;
* http://esa.capcave.com/esa/marsexpress/&lt;br /&gt;
* http://www.dlr.de/mars&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Istraživanje Marsa}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Marsovi orbiteri]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>