WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T05:30:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Marvin Lee Minsky
| slika = Marvin_Minsky.jpg
| slika_širina = 150px
| naslov = Marvin Minsky 2002. godine
| datum_rođenja = [[9. kolovoza]], [[1927.]]
| mjesto_rođenja = [[New York City]]
| datum_smrti = [[24. siječnja]], [[2016.]]
| mjesto_smrti = [[Boston, Massachusetts|Boston]]
| prebivalište = [[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|20px|]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Kognitivna znanost]]
| radna_institucija = [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]
| alma_mater = [[Harvardovo sveučilište]] [[Princeton sveučilište]]
| doktorski_mentor = [[Albert W. Tucker]]
| doktorski_studenti = [[Danny Bobrow]] [[Manuel Blum]] [[Carl Hewitt]] [[Danny Hillis]] [[Joel Moses]] [[Push Singh]] [[Gerald Jay Sussman]] [[Ivan Sutherland]] [[Terry Winograd]] [[Patrick Winston]]
| poznat_po = [[Umjetna inteligencija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Turingova nagrada]] (1969.) [[Japanska nagrada]] (1990.) [[IJCAI nagrada za istraživačku izvrsnost]] (1991.) [[Benjamin Franklin medalja (Franklin Institut)|Benjamin Franklin medalja]] (2001.)
| religija =
| fusnote =
}}
'''Marvin Lee Minsky''' ([[New York City]], [[9. kolovoza]] [[1927.]] — [[Boston, Massachusetts|Boston]], [[24. siječnja]], [[2016.]])<ref>http://www.jutarnji.hr/odlazak-velikana-racunarstva-i-filozofije-osnivac-laboratorija-za-umjetnu-inteligenciju-bio-je-i-matematicar--pijanist-i-kompozitor/1506801/</ref> bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[kognitivna znanost|kognitivni znanstvenik]] u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (AI), suosnivač laboratorija za umjetnu inteligenciju na [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]-u, te autor nekoliko tekstova o AI i [[filozofija|filozofiji]].

== Životopis ==
Marvin Minsky je rođen u [[New York City|New Yorku]], gdje je pohađao ''Ethical Culture Fieldston School'' i prestižni ''Bronx High School of Science''. Kasnije je pohađao Phillips akademiju u Andoveru, Massachusetts. Služio je u američkoj mornarici od 1944. do 195. Drži titulu magistra u matematici na Harvardu (1950.) te doktorat iz istog područja na Princetonu (1954.). Član je fakultetskog osoblja MIT-a od 1958. Trenutno je Toshipa profesor medijskih umjetnosti i znanosti, te profesor [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i [[računarstvo|računarstva]].

Dobio je [[Turingova nagrada|Turingovu nagradu]] 1969., Japansku nagradu 1990., IJCAI nagradu za istraživačku izvrsnost 1991. te Benjamin Franklin medalju od Franklin instituta 2001.

Minskyjevi [[patent]]i uključuju prvi grafički zaslon montiran na glavu (1963.) i konfokalni skenirajući mikroskop (1961., preteča današnjeg naširoko korištenog konfokalnog laserskog skenirajućeg mikroskopa). Sa [[Seymour Papert|Seymourom Papertom]] je razvio prvu [[Logo (programski jezik)|Logo]] "kornjaču". Minsky je također izgradio prvi stroj za učenje zasnovan na slučajno ožičenoj neuralnoj mreži [[1951.]], [[SNARC]].

Minsky je napisao knjigu ''[[Perceptron]]i'' (sa Seymourom A. Papertom), koja je postala osnivački rad u analizi umjetnih neuralnih mreža. Kritički je prokazivala nerigorozna istraživanja u polju kao glavnog krivca za virtualni nesstanak umjetnih neuralnih mreža iz akademskih istraživanja 1970-ih.

<blockquote> Tako je bilo tvrđeno -- ali ustvari naša matematička analiza je imala svrhu da pokaže zašto veći perceptroni nisu postajali bolji u rješavanju teških problema. I suprotno popularnoj glasini, gotovo svi naši teoremi su još uvijek primjenjivi na višeslojne ''feedforward'' neuralne mreže . Zanimljivo, nitko ovo nije dokazao, a Papert i ja smo s vremenom se počeli baviti drugim temama. -- Marvin Minsky{{Nedostaje izvor}}
</blockquote>

Minsky je bio savjetnik<ref>Vidi [http://mitpress.mit.edu/e-books/Hal/chap2/two3.html ovaj intervju] za više.</ref> u filmu [[2001: Odiseja u svemiru]] te je spomenut i u filmu i u knjizi.

:"Vjerojatno nitko nikad ovo ne bi znao; nije ni bilo važno. 1980-ih su Minsky i Good pokazali kako neuralne mreže mogu biti generirane automatski samoreplicirane - u skladu sa bilo kojim proizvoljnim programom za učenje. Umjetni mozgovi bi mogli biti uzgajani procesom zapanjujuće analognim onim razvitku ljudskog mozga. U svakom slučaju, precizni detalji nikad ne bi bili poznati, a čak i kad bi bili, bili bi milijune puta presloženi za ljudsko razumijevanje."<ref>Clarke, Arthur C.: "2001: A Space Odyssey"</ref>

Ranih 1970-ih na MIT-ovom laboratoriju za umjetnu inteligenciju, Minsky i Seymour Papert su započeli razvoj onoga što je naposljetku nazvano teorijom [[društvo uma|društva uma]]. Ova teorija pokušava objasniti kako ono što zovemo inteligencijom može biti produkt interakcije neinteligentnih dijelova. Minsky kaže da je najveći izvor ideja o teoriji došao iz njegova rada prilikom pokušaja stvaranja stroja koji koristi robotsku ruku, video kameru i računalo za gradnju korištenjem dječjih blokova. 1986. je Minsky publicirao opširnu knjigu o teoriji koja je, za razliku od većine njegovih prošlih radova, bila napisana za širu publiku.

U studenom 2006. je Minsky publicirao ''The Emotion Machine'', knjigu koja kritizira mnoge popularne teorije funkcionaranja ljudskog uma te predlaže druge teorije, često zamjenjujući jednostavne ideje složenijima. Nedavni nacrti knjige su besplatno dostupni na njegovoj web stranici<ref>http://web.media.mit.edu/~minsky</ref>.

== Afilijacije ==

Marvin Minsky je afiliran sa sljedećim organizacijama:
* [[United States National Academy of Engineering]]
* [[United States National Academy of Sciences]]
* [[Extropy Institute]] Vijeće mentora<ref>http://www.extropy.org/directors.htm</ref>
* [[Alcor Life Extension Foundation]] Odbor za znanstveno mentorstvo<ref>http://www.alcor.org/AboutAlcor/meetsciadvboard.html</ref>

Minsky je kritičar Loebner nagrade.<ref>http://loebner.net/Prizef/minsky.html</ref><ref>http://archive.salon.com/tech/feature/2003/02/26/loebner_part_one/index4.html</ref>

== Zanimljivosti ==
[[Datoteka:Minskytron-PDP-1-20070512.jpg|mini|Minskytron ili "tropozicijski predočnik" na [[PDP-1]] stroju u [[Computer History Museum]], 2007.]]

* Minsky je prijatelj iz djetinjstva [[Harold Bloom|Harolda Blooma]], kritičara [[Yale sveučilište|Yale sveučilišta]], koji ga je zvao "zlokobni Marvin Minsky".
* [[Isaac Asimov]] je opisao Minskya kao jednog od dva čovjeka koja je sreo a koja su bila razvidno pametnija od njega - drugi je bio [[Carl Sagan]]. [[Patrick Winston]] je također opisao Minskyja kao najpametniju osobu koju je upoznao.
* Minsky je glumac u [[hakerski koan|koan]]u umjetne inteligencije (pripisano njegovom studentu, Dannyju Hillsu) iz ''Jargon file'':

:U danima kad je [[Gerald Jay Sussman|Sussman]] bio novajlija, Minsky ga je jednoć pohodio dok je ovaj sjedio hakirajući [[PDP-6]].
:"Što radiš?" pitao je Minsky.
:"Treniram slučajno ožičenu [[neuralna mreža|neuralnu mrežu]] da igra [[Tic-tac-toe]]", odgovorio je Sussman.
:"Zašto je mreža ožičena slučajno?", pitao je Minsky.
:"Ne želim da posjeduje ikakve unaprijed donijete zaključke o tome kako igrati", odgovori Sussman.
:Minsky uto sklopi oči.
:"Zašto si zatvorio oči?", pitao je Sussman svog učitelja.
:"Tako da soba bude prazna."
:U tom je trenutku Sussman bio prosvijećen.

<blockquote>
: Ustvari sam rekao, "Ako je slučajno ožičiš, i dalje će imati unaprijed stvorene zaključke o tome kako igrati. Ali samo nećeš znati koji su to zaključci." -- Marvin Minsky </blockquote>

== Odabrani radovi ==
*''Neural Nets and the Brain Model Problem'', doktorska disertacija, Princeton sveučilište, 1954. Prvi rad o teoriji i teoremima o učenju u neuralnim mrežama, sekundarnom pojačanju, cirkulirajućoj dinamičkoj pohrani i sintaptičkim modifikacijama.
*''Computation: Finite and Infinite Machines'', Prentice-Hall, 1967. Standardni tekst u računarstvu. Trenutno je izvan tiska, ali bi se trebao ubrzo opet pojaviti.
*''Semantic Information Processing'', MIT Press, 1968. Ovaj skup radova je imao snažan utjecaj na suvremenu [[računska lingvistika|računsku lingvistiku]].
*''Perceptrons'', sa [[Seymour Papert|Seymourom Papertom]], MIT Press, 1969. (povećano izdanje, 1988.).
*''Artificial Intelligence'', sa Seymourom Papertom, Univ. of Oregon Press, 1972. (izvan tiska).
* [http://web.media.mit.edu/~minsky/papers/AlienIntelligence.html Communication with Alien Intelligence], 1985.
*''Robotics'', Doubleday, 1986. Uređen skup eseja o robotici, sa uvodom i postskriptom napisanim od strane Minskyja.
*''[[The Society of Mind]]'', Simon and Schuster, 1987. Prvi opširni opis teorije intekektualnih struktura i razvoja "društvo uma". Vidi i ''The Society of Mind (CD-ROM verzija)'', Voyager, 1996.
*''The Turing Option'', sa [[Harry Harrison|Harryem Harrisonom]], Warner Books, New York, 1992. Znanstvenofantastični triler o stvaranju superinteligentnog robota u godini [[2023.]]
* ''The Emotion Machine'' [http://www.simonsays.com/content/book.cfm?pid=510225], Simon and Schuster, Studeni 2006. {{ISBN|0-7432-7663-9}}

== Izvori ==
# http://web.media.mit.edu/~minsky/
{{izvori}}

== Vidi još ==
* [[Carl Hewitt]]
* [[Gerry Sussman]]
* [[John McCarthy (računalni znanstvenik)|John McCarthy]]
* [[Terry Winograd]]
* [[Transhumanizam]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://web.media.mit.edu/~minsky/ web stranica Marvina Minskya ]
* [http://mitpress.mit.edu/e-books/Hal/chap2/two1.html Scientist on the Set: An Interview with Marvin Minsky]
* [http://www.edge.org/3rd_culture/minsky/ Consciousness Is A Big Suitcase: A talk with Marvin Minsky]
* [http://necsi.org/events/iccs/video/iccs2002wednesday/5-minskyclip.html Video Minskyjeva govora na Međunarnodnoj konferenciji za kompleksne sustave, u domaćinstvu New England Complex Systems Institute (NECSI)]
* [http://www.edge.org/video/dsl/EF02_minsky.html "The Emotion Universe": Video sa Marvinom Minskyjem]
* [http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu/html/id.phtml?id=6869 Marvin Minsky] u ''Mathematics Genealogy Project''

{{Turingova nagrada}}

[[Kategorija:Američki računalni znanstvenici|Minsky, Marvin Lee]]
[[Kategorija:Pioniri računarstva]]
[[Kategorija:Dobitnici Turingove nagrade]]

Marvin Minsky - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica