https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Maskerata 2026-06-18T20:25:06Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Maskerata&diff=210726&oldid=prev 2021-10-09T18:51:48Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Maskerata'''--&gt;{{Književnost}}<br /> '''Maskerata''' (tal. ''mascherata'') je vrsta [[Renesansa|renesansne]] pokladne igre (pokladna lirika ili pokladna prigodnica).<br /> <br /> Proizašla je iz višeglasne [[Karneval|karnevalske]] popjevke (''Mascherata carnascialesca'') koju su u karnevalskoj povorci pjevali maskirani pjevači. Maskerata se pjevala ili recitirala. Izvodila se u pokladnoj povorci (ulična maskerata) ili u kućama bogatih građana (salonska maskerata).<br /> <br /> Sadržaj joj je satiričan, komičan, pa i opscen, s notom lascivnoga. Zbog vesela tona i veće mogućnosti odstupanja od manira akademskog stihovanja ili kao ''bijeg'' od kanconijerske lirike bila je privlačna mnogim pjesnicima.<br /> <br /> Sudionici su se maskirali u alegorijske i mitološke likove, u povijesne ličnosti, robove, Rome, ljude iz egzotičnih krajeva, indijske trgovce, robinjice ili u zanimanja. Npr. u firentinskoj i venecijanskoj inačici zvanoj ''alla contadinesca'' ismijavani su seljaci, pa su se pjevači odijevali u seljačko ruho. Izlaganje je u prvom licu (jednine ili množine), a oslovljavaju se neposredni slušatelji (primatelji).<br /> <br /> Uobičajeno bi u maskerati lica kazivala tko su, odakle su i zašto došla i što znaju raditi, uz to bi izrekli i pohvalu gradu u kojem se nalaze.<br /> <br /> Posebno je bila popularna u drugoj polovici 15. stoljeća u Firenci. [[Lorenzo_de' Medici|Lorenzo de' Medici]] bio je autor mnogih poznatih maskarati koje su suvremenici i kasniji autori rado oponašali. U 16. stoljeću tiskane su mnoge zbirke.<br /> <br /> U Hrvatskoj maskeratu su pisali:<br /> <br /> Začetnikom tog žanra kod nas smatra se [[Džore_Držić|Džore Držić]] pjesmom ''Gizdave mladosti i svi vi ostali''<br /> &lt;ref name=&quot;Držić&quot;&gt;[http://hrvatskijezik.eu/djela/Zbornik_Nikse_Ranjine_-_Pjesme_Dzore_Drzica.pdf], U PDF obliku Zbornika Nikše Ranjine na 12. stranici pod br. 531. može se pročitati ta pjesma&lt;/ref&gt; - protomaskerata<br /> <br /> *[[Mikša_Pelegrinović|Mikša Pelegrinović]]: ''Jeđupka'', (napisana između 1525. i 1527.) – najpoznatija maskerata hrvatske renesanse književnosti, postoji više verzija i više prijepisa, kolala je cijelom Dalmacijom te uvelike utječe na pisanje maskerata (Nalješković, Sasin; tri istoimene maskerate pišu: S. Bobaljević, H. Mažibradić i nepoznati autor). Jeđupka je ciganreska - podvrsta maskerata koja je poznata u talijanskoj književnosti (B. di Francesca Linaiuolo, Giuglielmo Giuggiola)<br /> <br /> *[[Mavro_Vetranović|Mavro Vetranović]]: ''Trgovci Armeni i Indijani'', ''Pastiri'', ''Lanci Alemani, trumbetari i pifari''<br /> <br /> *[[Nikola_Nalješković|Nikola Nalješković]]: ''Pjesni od maškerate'' (ciklus od 12 maskerata)<br /> <br /> *[[Sabo_Bobaljević|Sabo Bobaljević Mišetić]]: ''Jeđupka''<br /> <br /> *[[Antun_Sasin|Antun Sasin]]: ''Mužika od crevIjara'', ''Vrtari'', ''Robinjica''<br /> <br /> * Horacije Mažibradić: ''Jeđupka'' (monolog Ciganke-proročice, vještice Znahorice, koja govori o svojim magijskim vještinama)<br /> <br /> ==Izvor==<br /> {{izvori}}<br /> http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/tomasovic.htm<br /> <br /> http://www.isvu.hr/javno/hr/vu122/nasprog/2010/pred66767.shtml<br /> <br /> http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39281<br /> <br /> [[Kategorija:Književni žanrovi]]</div>

WikiSysop