https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Mataco 2026-05-21T21:42:32Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mataco&diff=22431&oldid=prev 2021-08-04T03:40:25Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Mataco'''--&gt;[[Datoteka:Matako American Indian Mongoloid.png|okvir|Mataco.]]'''Mataco''' (Matako, Wichí; Često nazivani imenom srodne grupe Mataguayo koja danas obuhvaća Vejoz Indijance).- Grupa plemena američkih Indijanaca porodice [[Mataco-Macan]], skupine Mataco-Mataguayo, iz područja [[Chaco|Chaca]] u Argentini, u koje se ubrajaju plemena [[Noctén]] i [[Guisnay]]. -Mataco Indijance ne bi trebalo poistovjećivati sa Mataguayo plemenima u koje se ubrajaju [[Abucheta]], [[Hueshuo]], [[Pesatupe]], i [[Vejoz]]. <br /> <br /> == Povijest ==<br /> –Izvorno je u misijska vremena bilo oko 60,000 pripadnika Mataco-Mataguayo Indijanaca, no broj im kasnije opada. Godine 1690, otac Arcé sa jezuitskog koledža u [[Tarija|Tariji]], počinje utemeljivati misije za Mataguayo i Chiriguano (strano pleme), no rezultati su slabi. Indijanci ostadoše vjerniji selilačkom životu. Na kraju su umorni od stalnih prigovora misionara zapalili misiju i ubili nekoliko svećenika, otjeravši ostale iz svoje zemlje. U kasnijem periodu ([[1756.]]), jezuitska misija San Ignacio de Ledesma, na rijeci Rio Grande, pritoci Bermeja, utemeljena je za [[Toba]] i Mataguayo Indijance, održala se do [[1767.]] –Misionari su uporni i ponovno počinju sa radom u području Chaca. U Selenasu se nastaniše plemena Mataguayo i [[Chiriguano]], a u Centa-i (danas Oran u Salti) Mataguayo i Véjoz. Ove dvije misije [[1799.]] nastanjivalo je blizu 900 Indijanaca i 7,300 grla stoke. Za neko vrijeme i one će biti raseljene, a Indijanci će se vratiti svom uobičajenom životu.<br /> <br /> == Etnografija ==<br /> <br /> Prema opisima oca [[Alejandro Corrado]]-a, iz Tarije, njihove kuće su štitnici od grmlja, rasipane po šumi, visoke jedva toliko da se može uspraviti u njima. I muškarci i žene glave su brijali, a jedina nošnja bijahu pregače. Muškarci su čupali dlake sa brade a lica i tijelo bojali. Življaše uglavnom od ribe i divljeg voća [[algarroba|algarrobe]], a po istom izvoru, jeli su sve što nije bilo otrovno. Od Algarrobe su pripremali i opojni liker kojega bi uzimali u velikim količinama (vjerojatno misli na svečanosti) i njime se opijali do besvjesti. Ove svečanosti pripremane su u čast dozrijevanja plodova algarrobe, i bijahu za njih najvažnija stvar. Druga važna svečanost bila je ulazak djevojaka u [[pubertet]]. Muškarac se bavio jedino lovom i ribolovom, sav ostali posao obavljala je žena. Ženidba je bila slobodna po izboru mladih, a stanište patrilokalno, što bi rekli, žena je odlazila muževim srodnicima. [[Poligamija]] i preljub bili su učestali, ali rastava ipak rijetka. Žene nisu pridavale mnogo pažnje svojoj trudnoći, no otac se morao pokoravati običajima [[kuvada|kuvade]]. Imena su djeca dobivala tek u drugoj ili trećoj godini starosti. Abortusi su također bili česti, ali bi do infanticida bi rijetko dolazilo, zakapali bi ga živog na majčinim prsima ako bi umrla na porodu.<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.newadvent.org/cathen/10040b.htm Mataco Indians]<br /> *[http://www.oni.escuelas.edu.ar/olimpi97/Pase-a-la-Historia/matacos.htm Aborígenes Matacos]<br /> <br /> [[Kategorija:Mataco-Macan]] <br /> [[Kategorija:Argentinski Indijanci]]<br /> [[Kategorija:indijanska plemena]]</div>

WikiSysop