WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:25:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:25, 23. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mate Šimundić'''-->'''~~Mate Šimundić''' (župa [[Lovreć]]-[[Opanci (Lovreć)\|Opanci]], [[Imotski]], [[6. studenog]] [[1928.]] - [[Radenske Toplice]] nedaleko [[Maribor]]a, [[27. srpnja]] [[1998.]]), sveučilišni profesor i [[jezikoslovac]], [[onomastičar]], jedan od najvećih hrvatskih [[onomastika\|onomastičara]].		Mate Šimundić''' (župa [[Lovreć]]-[[Opanci (Lovreć)\|Opanci]], [[Imotski]], [[6. studenog]] [[1928.]] - [[Radenske Toplice]] nedaleko [[Maribor]]a, [[27. srpnja]] [[1998.]]), sveučilišni profesor i [[jezikoslovac]], [[onomastičar]], jedan od najvećih hrvatskih [[onomastika\|onomastičara]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T02:49:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mate Šimundić''' (župa [[Lovreć]]-[[Opanci (Lovreć)|Opanci]], [[Imotski]], [[6. studenog]] [[1928.]] - [[Radenske Toplice]] nedaleko [[Maribor]]a, [[27. srpnja]] [[1998.]]), sveučilišni profesor i [[jezikoslovac]], [[onomastičar]], jedan od najvećih hrvatskih [[onomastika|onomastičara]].

== Životopis ==
Rođen je 6. studenoga 1928. u župi Lovreć-Opanci nedaleko od Imotskoga.
Godine [[1941.]] upisuje se u Franjevačku klasičnu gimnaziju u [[Široki Brijeg|Širokome Brijegu]], ali se ubrzo obitelj zbog rata seli u [[Vrpolje]] pa školovanje nastavlja u [[Slavonski Brod|Slavonskome Brodu]] i [[Osijek]]u, gdje je godine [[1949.]] i maturirao.
Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] diplomirao je [[1953.]] [[hrvatski jezik]] i [[Slavistika|slavistiku]], a [[1965.]] i doktorirao s temom Govor [[Imotska krajina|Imotske krajine]] i [[Bekija|Bekije]], što je godine [[1971.]] i tiskana u nakladi [[Akademije nauka Bosne i Hercegovine|Akademije nauka Bosne i Hercegovine]].

Odsluživši [[JNA|vojni ro]]k, zbog svojih nacionalnih uvjerenja, odslužio je i devetomjesečnu [[zatvor]]sku kaznu, a te su ga neprilike pratile u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sve do utemeljenja vlastite nam države.

Zbog toga se, nakon rada u školama rodnoga Lovreća, [[Đakovo|Đakova]] i, u razdoblju od 1960.-1966., na Klasičnoj gimnaziji u [[Split]]u, trajno preselio u Maribor.

Tako je od godine [[1966.]] pa sve do umirovljenja profesor na Pedagoškom fakultetu u Mariboru, gdje je predavao hrvatski jezik, dijalektologiju i povijesnu [[Gramatika|gramatiku]]. Objavio je dvjestotinjak stručnih i znanstvenih radova o jeziku i [[Onomastika|onomastici]], a neki od njih prevedeni su na [[Ruski jezik|ruski]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[albanski jezik]].
I sam je prevodio, uglavnom poeziju, s više [[Slavenski jezici|slavenskih jezika]].

Kad je [[Vlado Veselica]] osnivao [[Hrvatski gospodarski glasnik]], dogovarao je sa Šimundićem ime tog lista.<ref>Mate Šimundić: O gospodarstvenom nazivlju i usputnostima, Imotska krajina, br. 489., 23. veljače 1993. </ref>

Početkom [[1990-ih|devedesetih]] godina razvija plodnu i raznovrsnu suradnju u domovini, napose u književnim časopisima »[[Dometi]]«, »[[Hrvatska obzorja]]« i »[[Marulić]]«, a sudjelovao je i u brojnim znanstvenim skupovima o jeziku i oko jezika.

Umro je 27. srpnja 1998. u 70. godini života u Radenskim Toplicama nedaleko od Maribora, gdje se oporavljao nakon operacije [[srce|srca]]. Sahranjen je na groblju u rodnome Lovreću.

== Nagrade ==
Za svoj znanstveni rad odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića, a primio je i godišnju nagradu [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] godine [[1998.]]
Dana 16.prosinca 2010. Hrvatsko je kulturno društvo u Mariboru povodom 20. obljetnice dodijelilo posmrtno Zlatnu plaketu dr. Mati Šimundiću, jednomu od svojih utemeljitelja.

== Djela ==
Objavio je sljedeće naslove:
==== Govor Imotske krajine i Bekije ====
Izdavač: ANBiH, [[Sarajevo]] 1971. godine
==== Hrvatski ili srpski jezik ====
Izdavač: Pedagoška akademija Maribor, 1974., 1982.
==== Rječnik osobnih imena ====
Izdavač: Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1988. godine<br>
U vrijeme kada je prvi put otisnut, u izdanju Nakladnog zavoda [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] 1988., Rječnik osobnih imena Mate Šimundića ponudio je na jednome mjestu gotovo 100 000 imena koja se nadijevaju u Hrvatskoj, [[BiH|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] te je ubrzo stekao status obvezne kućne knjige, poput, primjerice, [[Bratoljub Klaić|Klaićeva]] Rječnika stranih riječi. Petnaest godina mukotrpnoga teorijskog i terenskog rada autor je posvetio rječniku koji je svojim opsegom obilato nadmašio slične svjetske imenare čemu je pomogla i činjenica da u hrvatskome jeziku vlada veliki smisao za izvođenje ili derivaciju, pa se na svako temeljno ime prosječno pojavljuje još deset izvedenih. Tako je od rječnika sa 9000 temeljnih [[ime]]na nastao desetorostruko opsežniji imenar u kojemu je znanstveno najintrigantniji Šimundićev [[Etimologija|etimologijski]] rad: ne preuzimajući već gotova i standardna rješenja iz svjetske etimološke literature Šimundić je ponudio mnoštvo novih i jedinstvenih rješenja podrijetla, povijesti i značenja osobnih imena.<ref>http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/aa1ef1d74acd6289002568ae003eeeca/845338beb6c6308ec125722d004da1ea?OpenDocument&Click=</ref>
==== Rječnik suvišnih tuđica u hrvatskomu jeziku ====
Izdavač: Barka, [[Zagreb]] 1994.,
==== Đakovštinska toponimija ====
Izdavač: Ogranak Matice hrvatske, [[Đakovo]] 1995.,
U ovom je radu Šimundić skrenio pozornost na moguća kajkavska podrijetla toponima u Đakovačkom kraju odnosno na to da je [[Đakovština]] u doba predturskih migracija bila područjem gdje se govorilo [[kajkavsko narječje]] hrvatskog jezika.
==== Hrvatski smrtni put ====
Izdavač:, Ogranak Matice hrvatske, [[Split]] 2001. godine (posthumno tiskana knjiga).<br>
Mate Šimundić donosi svjedočanstva o proganjanju i ubojstvima hrvatskih vojnika, domoljuba i civila [[1945.]] u Sloveniji.

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/MateSimundic_a Matica hrvatska]
* [[Ivica Luetić]]: ''Opširno o nezaobilaznom jezikoslovcu'', Hrvatsko slovo, 14. studenoga 2008., str. 5

{{Matica hrvatska}}



{{GLAVNIRASPORED:Šimundić, Mate}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
[[Kategorija:Onomastika]]
[[Kategorija:Lovreć]]

Mate Šimundić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica