WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-01T21:54:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{stilska dorada}}
{{izdvojeni članak|travanj 2007.}}
{{Infookvir hrana
| ime = Med
| slika = [[Datoteka:Runny_hunny.jpg|250px]]
| opis slike = Med
| drugo_ime =
| mjesto_podrijetla =
| regija/država =
| kreator =
| vrsta = pčelinji proizvodi
| temperatura = hladno
| glavni_sastojci =
| podvrste =
| kalorije =
| ostalo =
}}

'''Med''' je sladak i gust sok kojeg [[pčela|pčele]] [[medonosna pčela|medarice]] tvore od [[nektar]]a koji skupljaju na [[cvijet|cvjetovima]] ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih [[kukci|kukaca]]. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski [[organizam]].

Nektar koji pčele skupljaju iz [[cvijeće|cvijeća]] glavni je izvor [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] koje pčele pretvaraju u lako probavljivi [[šećer|slador]] – [[glukoza|glukozu]] i [[fruktoza|fruktozu]], koji je glavni sastojak meda.

Zreli med ne sadrži više od 15% [[voda|vode]], a pčele ga u saću pokrivaju [[vosak|voštanim]] poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze [[minerali]], [[aminokiseline]], visoko vrijedne organske kiseline kao što su [[mravlja kiselina|mravlja]], [[jabučna kiselina|jabučna]], [[limunska kiselina|limunska]], [[octena kiselina|octena]], [[jantarna kiselina|jantarna]] kiselina, [[pigmenti]], razni derivati [[klorofil]]a, [[pčelinji vosak|vosak]], [[inulin]] te elementi [[kompleks B vitamina|kompleksa vitamina B]].

Med medljikovac sadrži 13 puta više mineralnih tvari od cvjetnog meda, a osobito [[željezo|željeza]].

Svi dosadašnji pokušaji miješanja industrijske proizvodnje meda usprkos silnoj tehnologiji i uloženim ogromnim sredstvima dali su poražavajuće rezultate.

Tajnu proizvodnje pravog prirodnog [[pčela|pčelinjeg]] meda pčele nose u svom tijelu i organima za probavu koji taj proizvod pretvaraju u [[lijek]] gotovo nezamjenjiv u [[ljudi|ljudskoj]] [[prehrana|prehrani]].

Nema na svijetu pčele koja proizvodi loš med, loš med rezultat je [[industrija|industrijskog]] punjenja meda ili lošeg nesavjesnog i [[obrazovanje|neobrazovanog]] [[pčelar]]a.

==Konzumacija==

Ako med uzimate u raznim napicima ([[čaj]]evima i sl.) morate paziti da čaj nije prevruć jer se prevelikim zagrijavanjem gube ljekovita svojstva meda. Med treba biti potpuno otopljen u [[tekućina|tekućini]], jer samo će [[ljudi|ljudski]] [[organizam]] potpuno iskoristiti njegove ljekovite tvari. Uzimamo li med bez tekućine, poželjno ga je držati u ustima sve dok se ne otopi. Zbog lake probavljivosti trenutno vraća izgubljenu [[energija|energiju]], a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost. Njegova ga [[svojstva]] čine nezaobilaznom namirnicom u zdravoj prehrani. Konzumacijom meda na pravilan način taj proizvod pretvaramo u [[lijek]].

Med se preporučuje konzumirati kovanom kuhinjskom žlicom, iako neki pčelari tvrde da će se korištenjem drvene žlice bolje sačuvati njegova svojstva, ta tvrdnja nije znanstveno dokazana

==Kemijski sastav meda==

Glavni sastojci meda jesu [[ugljikohidrati]] i oni čine 95-99% suhe tvari ovisno o vrsti. Zatim u medu nalazimo [[voda|vodu]], [[bjelančevina|bjelančevine]], [[vitamin]]e, [[enzim]]e te razne [[minerali|minerale]], odnosno mineralne tvari.

===Sastav šećera u medu===

Primjenom različitih znanstvenih metoda utvrđeno je da su [[šećeri]] u medu sastavljeni od:

1. [[Monosaharidi|monosaharida]]

:*[[fruktoza]] ili levuloza – monosaharid je koji je vrlo sladak i dobro topljiv u vodi.
:* [[glukoza]] – najrasprostranjeniji je monosaharid u prirodi

2. [[Disaharidi|disaharida]]

[[Maltoza]], [[turanoza]], [[izomaltoza]], [[saharoza]], [[maltuloza]], [[izomaltuloza]], [[nigeroza]], [[trehaloza]], [[glutiloza]], [[lami-narbioza]], [[entibioza]].

3. [[Oligosaharidi|oligosaharida]]

[[Erloza]], [[panoza]], [[maltotrioza]], [[kestoza]], [[izomaltobioza]], [[melecitoza]], [[izopanoza]].

===Voda u medu===

Voda je nakon [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] drugi značajan sastojak meda.

Zakonski omjer vode u medu ovisi od vrste i iznosi od 15-20%. Količina vode nazočne u medu utječe na njegovu viskoznost, gustoću i kristaliziranje.

Tako se med u kojem je nazočna veća količina vode kasnije kristalizira.

Količina vode u medu nije stalna zbog njegove [[hidroskopnost]]i.

===Kiseline u medu===

Med pčele medarice sastavljen je i od niza organskih [[kiselina]]. [[Mravlja kiselina]] npr. prisutna je sa 10% količine u medu iako se nekad smatralo da je ima više i da je jedna od glavnih prisutih [[kiselina]]. Med pored mravlje sadrži i [[Oksalna kiselina|oksalnu]], [[Jantarnu kiselina|jantarnu]], [[Limunska kiselina|limunsku]], [[Vinska kiselina|vinsku]], [[Mliječnu kiselina|mliječnu]], [[Glukonska kiselina|glukonsku]], [[Piroglutaminska kiselina|piroglutaminsku]], [[Maleinska kiselina|maleinsku]], [[Valerijanska kiselina|valerijansku]] i [[benzojeva kiselina|benzojevu]] kiselinu.

===Bjelančevine===

Bjelančevine u medu sastavljene su od [[albumin]]a, [[globulin]] i [[pepoton]]a koji zajedno čine polovinu [[koloidi|koloidnih]] tvari u medu.

Proteini većim dijelom prelaze u med iz [[pčele|pčelinjih]] žlijezda slinovnica kada prerađuju nektar i [[medljika|medljiku]], u pčelinjem mednom [[želudac|želucu]].

===Vitamini===

[[Vitamini]] su između ostalog sastavni dio meda, međutim, njih nalazimo u vrlo malim količinama, nedovoljnim za potrebe ljudskog [[organizam|organizma]]. Tako u medu nalazimo [[vitamin C]], [[B kompleks]], [[niacin]], [[pantotenska kiselina|pantotensku kiselinu]], [[biotin]] i [[folna kiselina|folnu kiselinu]]. Količina vitamina u medu prije svega ovisi iz kojeg cvijeća [[pčele]] prikupljaju nektar, prisutnosti [[pelud]]i, stanju i zrelosti meda te o njegovu načinu čuvanja.

===Mineralne tvari u medu===

Med sadrži: [[silicij]], [[aluminij]], [[željezo]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[natrij]], [[kalij]], [[mangan]], [[bakar (element)|bakar]], [[krom]], [[nikal]], [[cink]], [[kobalt]], [[antimon]], [[olovo (element)|olovo]], [[fosfor]]. Količine mineralnih tvari ovise o vrsti meda i podrijetlu.

==Prehrambena vrijednost meda==

Jedna [[žlica]] meda (21 [[gram]]) sadrži:

* energetska vrijednost: 64 kcal
* proteini: 0,06 g
* ugljikohidrati: 17,3 g
* ukupne masti: 0,0 g
* prehrambena vlakna: 0,042 g

==Kontrola podrijetla meda==

Prigodom [[ocjena|ocjene]] analize meda rabe se:

* organoleptičko [[ispitivanje]]
* [[fizika]]lno-[[kemija|kemijski]] pokazatelji
* [[analiza|analize]] [[pelud]]i
* [[biologija|biološke]] analize

==Med i liječenje rana==

U IBRA knjižnici pronađeni su zapisi gdje se zaključuje da je med visoko koristan u konvencionalnoj medicini.

[[Časopis]] ''Journal of the Royal Society of Medicine'' 230 [[godina]] poslije u medicinskoj [[škola|školi]] ''Hammersmith Hospital'' u [[Engleska|Engleskoj]] govori o terapeutskim kvalitetama meda koje su ponovno otkrivene i protubakterijskim osobitostima meda koji nisu potpuno razumljive.

Autori sugeriraju da je med učinkovit u liječenju rana zbog:

* protu[[bakterije|bakterijskih]] osobitosti meda u sprečavanju [[infekcija]]
* viskozne prepreke koja sprečava gubitak [[tekućina|tekućine]] i onemogućava pristup [[bakterija]] i razvoj infekcije
* [[enzim]]a koji mogu pridonijeti obnavljanju tkiva i zacjeljivanju rana
* upijanju gnoja i održavanju čistoće rane
* smanjenja boli, podražaja i uklanjanja neugodnih mirisa
* poticanja angiogeneze (proces nastanka novih krvnih [[žila]] koje opskrbljuju stanice [[kisik]]om i hranom te sprečavaju njihovo propadanje) i zacjeljivanja rana.
* aktiviranje [[makrofag]]a te oslobađanja čimbenika rasta koji stimuliraju epitelne stanice na regeneraciju i zacjeljivanje rane
* smanjenja formiranja nastanka štetnih [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] koji mogu biti odgovorni za probleme tijekom prihvaćanja kožnih presadaka na kožne lezije prouzročene [[meningokokna septikemija|meningokoknom septikemijom]].

==Vrste meda==

* '''[[Amorfa|Amorfin]] med''' (amorfa, ''[[Amorpha fruiticosa]]'') – med je karakteristično [[crvena|crvenkast]], blaga mirisa i okusa. Zbog specifična sastava cijenjen je u prehrani. Područje amorfe jest duž [[Sava|Save]] i [[Odra|Odre]] te između [[Novska|Novske]] i [[Okučani|Okučana]], [[Jasenovac|Jasenovca]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]. Cvjeta početkom [[lipanj|lipnja]], a rijetko kad dobro zamedi, možda jednom u deset godina. Opuštajuće i umirujuće djeluje nakon svakog napornog dana. Crvenkasta boja upućuje na bogatstvo [[mineral]]nih sastojaka, koji ugrađuju novu snagu u iscrpljeni [[Čovjek|ljudski]] [[organizam]].
* '''[[Bagrem]]ov med''' (bagrem, ''[[Robinia psedoacacia]]'') – izrazito je svijetle [[žuta|žute]] boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a njegove se šume prostiru na području [[Panonija|panonske]] regije. U nas su poznatija područja [[Podravina|Podravine]], [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Voli [[pijesak|pjeskovita]] tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od [[erozija]]. Cvjeta u prvoj polovini [[svibanj|svibnja]]. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod [[nesanica|nesanice]], umiruje previše nadraženi [[živčani sustav]] i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i jedan je od vrsta meda koji vrlo sporo kristalizira zato što u sastavu sadrži više [[Fruktoza|fruktoze]] od [[Glukoza|glukoze]]. Same [[pčele]] dobro i uspješno prezimuju ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i sličnih smetnji. Preporuča se uzimanje s [[čaj]]em od [[Kamilica|kamilice]] jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije [[San|spavanja]]. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim [[Kopno|kopnenim]] krajevima [[Hrvatska|Hrvatske]] u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva [[Biljke|biljka]].
* '''[[Drača|Dračin]] med''' (drača, ''[[Paliurus spina-christi]]'') – [[žuta|žut]] je ili zatvoreno žut, bez mirisa, slatka, blagog, te malo opora okusa. Kristalizira u krupne kristale, a nekad dugo ostaje u tekućem stanju. Kod nas je dračin med specifičan za područje [[Dalmacija|Dalmacije]] na kojem ta biljka i raste. Budući da se medenje drače često preklapa sa medenjem kadulje, onda dobijemo vrhunski i jako cijenjen med. Drača kao biljka od davnina je poznata po svojim ljekovitim svojstvima, pa tako i med od drače. Preporučuje se za jačanje imuniteta, snižavanje kolesterola, prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava i odličan je za crijevnu floru i probavu.
* '''[[Facelija|Facelijin]] med''' (facelija, ''[[Phacelia tanacetifolia]]'') – [[žuta|svijetložut]] je ili [[bijela|bijel]], ugodna mirisa i okusa. Spada u bolje vrste meda. Facelija cvate 16-20 dana.
* '''[[Heljda|Heljdin]] med''' (heljda, ''Fagopyrum esculentum L.'') – najtamniji je med među cvjetnim vrstama, vrlo oštra mirisa i okusa. Kristalizira u srednje krupne kristale, ali ne potpuno. Heljdina meda ima u vrlo malim količinama i specifičan je za područje [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i [[Međimurje|Međimurja]]. Područja izvan Hrvatske poznata po proizvodnji heljdina meda jesu [[Minnesota]], [[New York]], [[Ohio]], [[Pennsylvania]] i [[Wisconsin]], a proizvodi se i u istočnom dijelu [[Kanada|Kanade]].
* '''[[Kadulja|Kaduljin]] med''' – rabi se protiv [[prehlada]] jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz [[dušnik]]a i [[bronhi]]ja, pa i iz [[želudac|želuca]] i [[jednjak]]a. Tako se bolesnik bolje osjeća te mu se vraća apetit. Čaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vruć, već mlačan. Hrvatski kaduljin med svjetski je priznat zbog svoje izuzetne kvalitete što možemo zahvaliti još uvijek očuvanoj prirodi osobito na području [[velebit]]skih pašnjaka. Ljekovitost kaduljina meda ubrajamo u vodeću grupu meda za liječenje respiratornih organa i putova, kao i za jačanje imuniteta.

[[Datoteka:Med_kesten.jpg|mini|desno|250px|[[Kesten]]ov med]]

* '''[[Kesten]]ov med''' – taman je, a tamna boja varira mu ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog, pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Potiče rad [[crijeva]], olakšava rad preopterećene jetre i žuči te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med preporučuje se protiv bolesti probavnih organa: [[želudac|želuca]], [[dvanaesnik]]a, [[žuč]]i i [[jetra|jetre]]. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči i sl. Preporučuje se još uzimanje s čajem od [[stolisnik]]a, [[kamilica|kamilice]], [[Šipak|šipka]] i [[Majčina dušica|majčine dušice]].

:Čajeve s medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to 1-2 sata nakon jela.

* '''[[Lavanda|Lavandin]] med''' - bogata i ugodna okusa, može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporučuje da ga skloni [[pelud]]nim [[alergija]]ma uzimaju svaki dan, da organizam pripreme za veliku [[proljeće|proljetnu]] izloženost [[pelud]]u. Ovaj se med dobiva od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje [[klima]] i paša čine med prepoznatljivim, može obilježiti i ravničarski med.
* '''[[Lipa (biljka)|Lipov]] med''' - bistar, gotovo proziran, ugodna mirisa i vrlo blaga okusa. Konzumiranje lipova meda donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih i probavnih organa te nekih [[bubrezi|bubrežnih]] oboljenja. Neizmjerno značenje ima u izbacivanju štetnih tvari iz organizma jer pospješuje [[metabolizam]]. Med od lipe smiruje grčeve, primjenjuje se protiv bubrežnih bolesti. Protiv [[prehlada|prehlade]], pomaže pri iskašljavanju.

:Mora se uzeti u obzir da se med od lipe ne smije davati osobama koje pate od bolesti [[Srce|srca]] i krvnih žila, što isto tako vrijedi i za čaj od lipe.

* '''[[Livada|Livadni]] med''' – pčelinjom strpljivošću sakupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utječe na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija.

:Preporučuje se svakodnevna primjena. Livadni med jest med od raznog livadnog cvijeća pa mu je prema tome i djelovanje široko. Rabi se u dnevnoj prehrani, djece i starijih osoba. Sudeći prema količinama livadnog meda, livade su značajna paša za sve pčele iako i "prave" livade gube bitku pred svakim danom sve jačom industrijom.

* '''[[Malina|Malinov]] med'''
* '''[[Maslačak|Maslačkov]] med'''
* '''Med od [[Bjelogorična medljika|bjelogorične medljike]]''' – bogati su [[željezo]]m i drugim [[minerali]]ma. Potječu najčešće iz šuma blizu Jasenovca i [[Sisak|Siska]] (područja [[Turopolje|Turopolja]] i [[Lekenik]]a) gdje obitavaju lisne (''[[Lachnideae]]'') i štitaste uši (''[[Coccidae]]''). Uši rilcem sišu sok biljaka i posebnim organima proizvode [[medljika|medljiku]] koju pčele unose u košnicu gdje se pretvori u vrlo ukusan med. Medljika se javlja u intervalima od sedam godina koliko je potrebno da se namnoži dovoljno uši za veće količine meda.

:*'''Med od [[hrastova medljika|hrastove medljike]]''' – [[crvena|tamnocrvenkast]] je, gust i rastezljiv, slaba mirisa po [[hrast]]u, opora okusa, pali u grlu. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl.

:*'''Med od [[bukova medljika|bukove medljike]]''' – ima slične ali blaže izražene karakteristike.

* '''Med od [[Crnogorična medljika|crnogorične medljike]]'''

:*'''Med od [[jelova medljika|jelove medljike]]''' – više je cijenjen, [[zelena|zelenkaste]] je nijanse, ugodna okusa i mirisa. Spada u najcjenjenije [[Europa|europske]] medove. Skuplja se s lisnatih uši (''lachnidae'') od polovine [[lipanj|lipnja]] do, ovisno o klimi i specifičnom položaju, kasne [[jesen]]i. [[Jela|Jelove]] šume na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i Kapele sve do [[Plitvička Jezera|Plitvičkih jezera]] europska su jelova oaza.

:* '''Med od [[smrekova medljika|smrekove medljike]]'''

* '''Med od [[matičnjak]]a'''
* '''[[Metvica|Metvičin]] med''' (metvica, [[Mentha]]) – [[crvena|tamnocrvenkast je]], jaka i oštra slatkokisela okusa. Poslije vrcanja brzo se kristalizira i mijenja boju u [[žuta|tamnožutu]].
* '''[[Planika|Planičin]] med''' (planika, ''[[Arbutus unedo]] L.'') – [[žuta|žut]] je, gorka okusa. Planika je rasprostranjena u [[Sredozemlje|Sredozemlju]], a u nas posebno uspijeva na [[Pelješac|Pelješcu]].
* '''[[Repica|Repičin]] med''' (repica, ''[[Brassica napus var. oleifera]] L.'') – [[žuta|svijetložut]] je. Nakon vrcanja odmah se kristalizira. Med repice sadrži velik broj cvjetne [[pelud]]i.
* '''[[Ružmarin]]ov med''' (ružmarin, ''[[Rosmarinus Officinalis]] L.'') – svijetao je, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja pretvara se u fine sitne kristale. Kristalizacijom med ružmarina postaje potpuno [[bijela|bijel]].
* '''[[Suncokret]]ov med''' (suncokret, ''[[Helianthus annuus]] L.'') – [[jantar]]no[[žuta|žut]] je, slaba mirisa po biljci, slatka do malo trpka okusa. Poslije vrcanja brzo kristalizira u krupne kristale i stvrdne. Suncokret je poznata uljarica. U nas uspijeva u [[Slavonija|Slavoniji]]. Medenju pogoduje stalno, lijepo vrijeme s dovoljno vlage u zraku. Kad cvate, prvo mede krajnji cvjetovi, pa tek nakon 5-6 dana središnji.
* '''[[Vrba|Vrbov]] med''' – Vrbov med (vrba, ''Salix L.'') u tekućem je stanju [[žuta|zatvorenožut]] s malo [[zelena|zelenkasta]] preljeva, okusa vrbova soka. Čim se izvrca, kristalizira u sitne kristale i poprimi [[siva|sivkastu]] boju.
* '''[[Vrijesak|Vrijeskov]] med''' (vrijesak, vrišt, ''Calluna vulgaris'') – [[žuta|žut]] je do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2-3 mjeseca. Vrijeska ima na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Lika|Like]] (okolica [[Gospić]]a), oko [[Duga Resa|Duge Rese]] i na [[Kordun]]u.
* '''[[Vrijes]]ov med''' (vrijes, ''Erica L.'') – [[žuta|žut]] je med, bez mirisa, mutna izgleda, manje-više gorkasta okusa. Kristalizira se već par dana nakon vrcanja. Vrijesa ima na priobalnom području i otocima.
* '''[[Zlatošipka|Zlatošipkin]] med''' [[crvena|crvenkasto]][[bakar (element)|bakrene]] je boje, vrlo ugodna te prepoznatljiva okusa i mirisa. [[zlato|Zlatno]][[žuta|žuti]] cvjetovi zlatošipke u vrijeme najvećih ljetnih vrućina sakupljaju energiju i toplinu [[Sunce|sunca]], koji u medu ostaju sačuvani za duge i hladne zimske dane.

==Med prema konzistenciji==

[[Datoteka:Med_vrcani.jpg‎|mini|desno|250px|Vrcani med]]

* '''Nektarni med''' – Hrvatska je bogata biljnim vrstama koje su medonosne, prema nekim istraživanjima postoji oko 100-tinjak biljnih vrsta koje su posebno zanimljive pčelama. Iako je to mali broj u odnosu na ukupno biljno carstvo koje inače posjećuju [[pčela|pčele]], u njima se nalaze najznačajnije kultivirane biljne vrste.
* '''Med medljikovac''' – prema porijeklu medljikovac potječe od crnogoričnog ([[jela]], [[smreka]], [[bor (biljka)|bor]], [[ariš]]) i bjelogoričnog ([[hrast]], [[bukva]], [[lipa (biljka)|lipa]]) bilja. Medljika je proizvod kukaca iz reda jednakokrilaca ([[Homoptera]]), od kojih su za pčelarstvo najznačajnije [[lisne uši|lisne]] i [[štitaste uši]]. U odnosu na nektarni med medljikovac ima veću obojenost te veći sadržaj mineralnih tvari.
* '''Kremasti med''' – 100%-tni je prirodni med, bez dodataka stranih tvari. Dobiva se kontroliranom kristalizacijom tekućeg meda. Kremasta se konzistencija postiže jednostavnim miješanjem, čime su očuvana sva prirodna svojstva. Postignuta konzistencija uvijek ostaje takva što olakšava korištenje jer med ne curi te se kao takav koristi kao namaz.
* '''Ekspresni med''' – poznat je u zapadnim zemljama i u [[Europska unija|EU]]. Proizvodnja ekspresnog meda u Hrvatskoj nije dopuštena. Prema hrvatskim zakonima pčela med mora proizvesti posjećujući medonosno bilje ili lisnih uši (medljikovac). Ekspresni med dobiva se hranjenjem pčela određenim sirupom.

==Kristalizacija meda==

S vremenom prije ili kasnije svaki med mora kristalizirati. Kristalizacija je prirodno svojstvo svakog meda. Brzina same kristalizacije ovisi o vrsti meda, a može biti za nekoliko tjedana do nekoliko godina. To je sasvim prirodan proces koji ne utječe na kvalitetu meda.

===Dekristalizacija meda===

Med možemo lako vratiti u tekuće stanje, međutim treba imati u vidu da med ne podnosi visoke temperature. Zagrijavanjem na visokim temperaturama med gubi svoja prirodna svojstva i zato je '''maksimalna temperatura zagrijavanja meda 41 °C'''. Med se dekristalizira stavljanjem staklenke u posudu s toplom vodom na štednjaku olabavivši poklopac. Temperatura se drži na minimumu jednu ili dvije minute te se pričeka da med postane tekući.

Drugi je način stavljanje staklenke s kristaliziranim medom u mikrovalnu pećnicu. Maknite poklopac, stavite staklenku u mikrovalnu i za 1-2 minute med će postati tekući. Med nemojte pregrijati.

[[Mikrovalovi]] imaju ograničen [[energetski potencijal]] pa ne uzrokuju promjene u strukturi tvari – njihove [[molekula|molekule]] titraju i međusobno se taru što uzrokuje samo porast temperature, a taj je efekt iskorišten u mikrovalnim pećnicama za kuhanje i sušenje. Molekule [[voda|vode]], [[masti]] i [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] apsorbiraju energiju mikrovalova tijekom dielektričnog zagrijavanja.

==Med s obzirom na postupak dobivanja==

[[Datoteka:Vrcaljka.jpg|mini|desno|250px|Vrcaljka - stroj za centrifugalno vađenje meda]]

* Vrcani – dobiva se vađenjem meda iz saća koje su sagradile pčele centrifugalnom silom.
* Topljeni – dobiva se zagrijavanjem zdrobljenog saća.
* Muljani – dobiva se hladnim gnječenjem saća u kojima je smješten i spada među najzdravije vrste meda.

==Čuvanje meda==

Med treba čuvati u čistim, suhim i tamnim prostorijama s dobrim provjetravanjem. Prostorija ne smije biti vlažna jer med lako upija vlagu te stoga lako prihvaća druge [[miris]]e. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti između 60% do najviše 80%.

Med ne treba čuvati na niskim [[temperatura]]ma, a do temperatura od 15[[°C]] kristalizacija mu je mnogo brža. Najpovoljnija mu je temperatura za čuvanje u skladištima oko 17-19 °C. U medu koji je proizveden prema pravilima struke vlaga ne smije prelaziti 20% vlage što između ostalog ovisi o vrsti meda. U tim uvjetima opstanak [[bakterija]] i [[gljivica]] gotovo je nemoguć.

Med ne treba držati u prostorijama s [[Crveni luk|luk]]om, kiselim [[kupus]]om, [[nafta|naftom]], [[benzin]]om, [[plin]]om i ostalim proizvodima intenzivnog mirisa, kao ni u vlažnim prostorijama.

[[Metal]]ne posude koje nisu posebno pripremljene za med ne treba rabiti, jer u njima može doći do reakcije [[organske kiseline|organskih kiselina]] i [[metal]]a. I pri uzimanju meda nije preporučljivo koristiti metalni pribor, već npr. [[plastika|plastični]], drveni, [[porculan]]ski. Za skladištenje meda koriste se inox posude za prehrambenu industriju.

==Ljekovita svojstva==

Ljekovita svojstva meda jesu:

* med dobro utječe na motoriku [[želudac|želuca]] i [[crijeva]]
* konzumacijom meda 120 grama dnevno tijekom dvadesetak dana smanjuje se [[kolesterol]] za oko 20% i povećava aktivnost [[leukocit]]a za otprilike 7% i hemoglobina za 10-20%.
* redovita konzumacija meda uzrokuje poboljšanje [[krv]]ne slike zbog [[sadržaj]]a malih količina [[sol]]i, [[željezo|željeza]], [[mangan]]a, [[Bakar (element)|bakra]] i [[kobalt]]a.

===Apiterapija===

{{glavni|Apiterapija}}

Med je u životu ljudi uvijek predstavljao zdravu i dostupnu namirnicu koja se održala usprkos pojavi jeftinijeg industrijskog šećera. U svim narodnim medicinama na svim krajevima [[svijet]]a bilježimo brojne recepte s više ili manje meda. [[GMO|Genetski modificirana moderna hrana]], [[pušenje]], stres, onečišćenost [[voda|vode]] i neki [[lijek]]ovi pogoduju nakupljanju štetnih tvari u organizmu, ali ''propolis'' uspješno sprečava pojavu bolesti. Njegova je ljekovitost odavno poznata i u narodnoj se [[medicina|medicini]] med rabio za osnaživanje [[organizam|organizma]], prije svega djece i starijih. I znanstvenici mu pripisuju antibakterijska, antiseptička i antioksidacijska svojstva. Med je iznimno koristan za zdravlje, a jača, tvrdi se, funkciju rada [[srce|srca]] i [[krvotok]]a. Znanstvenici još istražuju koliko je ljekovit, ali o tome ne dvoje.

==Kategorije meda==

Kvantitativnim istraživanjima utvrđeno je da se med može svrstati u 5 kategorija prema omjeru biljnih [[čestica]]:

* I. [[kategorija|kategoriju]] čine peludom siromašan med. U ovu vrstu spadaju npr. [[lavanda|lavandin]] med, [[lipa (biljka)|lipov]] med, [[naranča|narančin]] med i [[lucerka|lucerkin]] med.
* II. kategoriju predstavlja srednja količina biljnih partikula. Ta kategorija obuhvaća većinu na higijenski način dobivenih vrsti vrcanog meda raznih cvjetnih pčelinjih paša, ali i većina meda od medljike. U ovoj kategoriji med ima 20.000-100.000 biljnih čestica na 10 grama meda.
* III. kategoriju predstavljaju vrste ekstremno bogate biljnim česticama na 10 grama od 100.000-500.000.
* IV. kategoriju predstavljaju vrste sa 500.000-1.000.000 biljnih čestica na 10 [[gram]]a meda. To je na primjer [[kesten]]ov med, neke voćne vrste [[šuma|šumskog]] meda i sl. U njima je [[količina]] [[pelud]]nih zrnaca određene vrste 90 i više posto.
* V. kategoriju predstavljaju ekstremno bogati medovi koji se dobivaju postupkom prešanja.

==Fermentacija meda==

Uzroci fermentacije meda jesu:

* [[hidroskopnost]] meda – sposobnost je upijanja vlage iz zraka pa dolazi do povećanja količine vode u površinskom sloju meda.
* prisutnost osmofilnih i ostalih [[kvasac]]a u medu koji podnose visoke koncentracije šećera u medu.

[[Fermentacija|Fermentaciji]] je podložniji med u fazi prije i u tijeku kristalizacije jer dolazi do stvaranja kristala [[glukoza|glukoze]] uz izdvajanje tekuće simpaste faze na površini koju čini fruktoza, koja tako izdvojena sadrži veću količinu vode nego u normalnim uvjetima. Fermentacija meda slična je kao i alkoholno vrenje, a prepoznaje se pojavom stranih mirisa u medu.

==Fotogalerija==

<gallery>
Slika:Pcela.jpg|Jedini proizvođač meda na našem planetu: '''vrijedna [[pčela]] medarica'''
Slika:Broodcomb.jpg|Okvir s poklopljenim i nepoklopljenim leglom te sa zalihom meda (okolo)
Slika:Jesperhus,_dk,_20050820,_09_ubt.jpeg‎|Pčele med, nakon što mu smanje vlagu, zatvaraju pčelinjim voskom i na taj ga način skladište
Slika:Med_u_sacu_karlovic1.jpg|Med kao gotov proizvod s dijelovima saća u medu
</gallery>

==Nazivi za med na različitim jezicima==

* [[engleski]]: ''honey''
* [[njemački]]: ''Honig''
* [[talijanski]]: ''miele''
* [[mađarski]]: ''méz''
* [[poljski]]: ''miód''
* [[češki]]: ''med''
*[[Ruski jezik|ruski]]: мёд (''miod'')
*[[španjolski]]: ''miel''
* [[esperanto]]: ''mielo''
* [[latvijski]]: ''medus''
* [[turski]]: ''bal''
*[[albanski]]: ''mjalti''

Sama riječ ''med'' dolazi od [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] ''med<sup>h</sup>u'' što je u [[staroslavenski jezik|staroslavenskom]] dalo ''medъ'', u [[litavski jezik|litavskom]] – ''medus'', u [[engleski jezik|engleskom]] – ''mead'' (medovina), u [[sanskrt]]u – ''madhu'', u grčkom – ''μεθυ'' ([[vino]]), a u staroirskom – ''mid''. Tako su nastali odrazi u ostalim indoeuropskim jezicima, a katkad je naziv dobiven sličnošću s nečim drugim (u [[germanski jezici|germanskim jezicima]] označava nešto [[zlato|zlatnožuto]]) ili pak zamjenom značenja.

==Poveznice==

* [[Pčelarstvo]]
* [[Pčelar]]
* [[Pčela]]
* [[Seleće pčelarenje]]
* [[Stacionirano pčelarstvo]]
* [[Ekopčelarstvo]]
* [[Medonosno bilje]]
* [[Poljoprivreda]]
* [[Apiterapija]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr - internetske stranice sa svim obavijestima vezanim za pčelarstvo]

{{Sporedni šumski proizvodi}}

[[Kategorija:Pčelinji proizvodi]]

Med - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 11:12, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Med'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''Med'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{stilska dorada}}		{{stilska dorada}}
	~~{{izdvojeni članak\|travanj 2007.}}~~
	{{Infookvir hrana		{{Infookvir hrana
	\| ime = Med		\| ime = Med