WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T01:54:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{evolucijska biologija}}
'''Megaevolucija''' je pojam koji se u prošlosti koristio za opisivanje najdramatičnijih događaja u evolucijskoj povijesti, međutim usvajanjem novih definicija mikroevolucije i makroevolucije, kao procesā koji djeluju na nivou unutar vrste na populacijama i organizmima u slučaju mikroevolucije ili na nivou vrsta u slučaju makroevolucije, koje više nemaju direktne veze sa magnitudom evolucijskih promjena, ovaj termin je većinom napušten.<ref>{{Citiranje weba|url=http://metadarwinism.com/mega-evolution-a-metadarwinian-extended-new-synthesis-mens/|title=Mega-evolution: a Metadarwinian Extended New Synthesis (MENS) {{!}}|language=en|accessdate=2020-11-14}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=De Loof|first=Arnold|authorlink=|coauthors=|title=The evolution of “Life”: A Metadarwinian integrative approach|url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/19420889.2017.1301335|date=30. lipnja 2017.|year=2017|month=lipanj|journal=Communicative & Integrative Biology|volume=|issue=|pages=|id=ISSN 1942-0889|accessdate=14. studenog 2020.}}</ref> Termin se više ne koristi i iz razloga što ne nudi evolucijske mehanizme koji već nisu prepoznati i opisani unutar mikroevolucije i makroevolucije (iako je moguće da postoje do sada nepoznati evolucijski mehanizmi koji utječu na evolucijske promjene koje megaevolucija opisuje).<ref>{{Citiranje časopisa|title=Megaevolution|url=https://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Megaevolution|journal=The Free Dictionary|accessdate=2020-11-14}}</ref>

Pojam megaevolucije je bilo predmet mnogih debata iz razloga što je na megaevoluciju gledano kao na moguću kritiku [[Charles Darwin|Darwinove]] teorije kontinuiranog i postupnog razvoja putem [[Prirodni odabir|prirodnog odabira]]. <ref name="Origin"></ref>

Listu velikih promjena koje su se nazivale megaevolucijskim sastavili su [[John Maynard Smith]] i [[Eörs Szathmáry]] i iznijeli je u svojoj knjizi ''[[Glavni prijelazi u evoluciji|The Major Transitions in Evolution]]''.<ref>Maynard Smith J. & Szathmáry E. 1995. ''The major transitions in evolution''. Oxford University Press, p6. {{ISBN|0-19-850294-X}}</ref><ref>Maynard Smith J. & Szathmáry E. 1995. 1999. ''The origins of life: from the birth of life to the origins of language''. Oxford University Press, p6. {{ISBN|0-19-286209-X}}</ref> 1995. godine. U izdanju knjige iz 1999. godine na listi navode sljedeće velike promjene u evolucijskom nizu:

# Evoluciju [[Samoreplikacija|samoreplicirajućih]] molekula u nakupine molekula u [[Proto ćelija|protoćelijama]]
# Evoluciju neovisnih [[Replikator|replikatora]] (vjerojatno [[Ribonukleinska kiselina|RNK]]) prema [[Kromosomi|kromosomima]]
# Evolucija funkcije [[Ribonukleinska kiselina|RNK]] kao istodobno [[Gen|gena]] i [[Enzim|enzima]] u razdvojenu funkciju [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] kao gena, a RNK kao [[Enzim|enzima]] za sintezu [[Bjelančevine|bjelačevina]]
# Evoluciju bakterija (prokarioti) u stanice ([[eukarioti]]) sa staničnom [[Stanična jezgra|jezgrom]] i [[Organela|organelima]]
# Evolucija načina razmnožavanja od razmnožavanja putem [[Nespolno razmnožavanje|aseksualnih]] [[Kloniranje|klonova]] prema razmnožavanju unutar [[Spolno razmnožavanje|seksualnih]] populacija
# Evolucija [[Jednostanični organizmi|jednostaničnih]] organizama [[Protoktisti|protista]] u višestanične organizme poput [[Gljive|gljiva]], [[Biljke|biljaka]] i [[Životinje|životinja]]
# Evolucija jedinki u [[Kolonija (biologija)|kolonije]] sa ne-reproduktivnim [[Kasta|kastama]] ([[termiti]], [[mravi]] i [[pčele]])
# Evolucija društvenih zajednica [[Primati|primata]] u [[Čovjek|ljudsko]] društvo sa [[Jezik|jezikom]].

O ovim se temama već opširno raspravljalo. <ref>Oparin A.I. 1952. ''The origin of life''. New York: Dover.</ref> <ref>Penrose L.S. 1962. On living matter and self-replication. In J.B. Good (ed) ''The scientist speculates: an anthology of partly-baked ideas''.</ref> <ref>Calvin, Melvin. 1969. ''Chemical evolution: molecular evolution towards the origin of living systems on the earth and elsewhere''. Oxford University Press. {{ISBN|0198553420}}</ref> <ref>Cairns-Smith A.G. 1982. ''Genetic takeover and the mineral origins of life''. Cambridge University Press. {{ISBN|0-521-23312-7}}</ref> <ref>Leach, Sydney; Smith I.W.M. and Cockell, Charles S (eds) 2006. Introduction: conditions for the emergence of life on the early Earth. ''Phil. Trans. R. Soc. B'' '''361''' 1675-1679. </ref>

Brojevi od jedan do šest na listi su događaji koji su od velike važnosti, ali o kojima znamo relativno malo. Svi su se dogodili prije (i uglavnom puno prije) početka [[Paleontologija|fosilnog zapisa]], ili barem prije [[Fanerozoik|fanerozojskog]] [[Geološko razdoblje|eona]].

Brojevi sedam i osam na listi razlikuju se od prvih šest, a drugi ih autori uglavnom nisu razmatrali. Broj četiri je tipa koji nije obuhvaćen tradicionalnom evolucijskom teorijom. Porijeklo eukariotskih stanica vrlo vjerojatno je posljedica simbioze između prokariota pa se taj evolucijski događaj smatra rijetkim.<ref>Sapp J. 1994. ''Evolution by association: a history of symbiosis''. Oxford University Press.</ref><ref>Margulis, Lynn 1998. ''The symbiotic planet: a new look at evolution''. Weidenfeld & Nicolson, London.</ref><ref>Lake, James A. Evidence for an early prokaryote symbiogenesis. ''Nature'' '''460''' 967–971.</ref>

== Primjer kambrijske eksplozije života ==
[[Datoteka:Opabinia_BW2.jpg|desno|mini|220x220px| Kad je prvi put opisan, smatralo se da kambrijski fosil ''[[Opabinia]]'' nije povezan s bilo kojim poznatim [[Koljeno (taksonomija)|koljenom]]. Kasnija istraživanja pokazala su da je usko povezan s precima [[Člankonošci|člankonožaca]].]]
[[Datoteka:Marrella_(fossil).png|mini|220x220px| Kambrijski organizam ''[[Marrella]]'' očito je bio člankonožac, ali sa svojstvima koja ne nalazimo u modernih organizama.]]
[[Datoteka:DickinsoniaCostata.jpg|desno|mini|220x220px| ''[[Dickinsonia]]'', organizam [[Ediakarij|edijakarskog]] razdoblja koji prethodi kambriju, a čije su karakteristike još uvijek većinom nepoznate.]]
[[Kambrijska eksplozija]] ili kambrijska [[Adaptivna radijacija|radijacija]] je relativno brza pojava većine glavnih životinjskih [[Koljeno (taksonomija)|skupina]] prije oko 530 milijuna godina u [[Fosil|fosilnom]] zapisu, od kojih su neke danas izumrle. Ta pojava se smatrala klasičnim primjerom megaevolucije. "Fosilni zapisi dokumentiraju dva međusobno isključiva makroevolucijska procesa odvojena prijelaznim [[Ediakarij|edijakaranskim]] razdobljem".<ref name="Butter"></ref>

Prije otprilike 580 milijuna godina čini se da je većina organizama bila jednostavna. Organizmi su bili građeni od pojedinačnih [[Stanica|stanica koje su se]] povremeno organizirale u [[Kolonija (biologija)|kolonije]] . Tijekom sljedećih 70 ili 80 milijuna godina stopa evolucije se ubrzala za [[red veličine]].<ref name="Butter">{{Citiranje časopisa|author=Butterfield|first=N.J.|title=Macroevolution and macroecology through deep time|url=|year=2007|journal=Palaeontology|volume=50|issue=1|pages=41–55}}</ref> Obično se stopa evolucije mjeri stopom izumiranja starih i nastanka novih vrsta, međutim uočavamo da je do kraja kambrija, u relativno kratkom razdoblju, nastala svaka ili gotovo svaka [[Koljeno (taksonomija)|skupina životinja]] koju danas poznajemo, a raznolikost života počela je nalikovati onoj kakvu nalazimo danas.

Kambrijska eksplozija izazvala je brojne znanstvene rasprave. Naizgled brza pojava fosila u 'primordijalnim geološkim [[Sloj|slojevima]] ' zabilježena je već sredinom 19. stoljeća, a Charles Darwin je na tu činjenicu je gledao kao na jedan od glavnih prigovora koji se može iznijeti protiv njegove teorije evolucije putem prirodnog odabira.<ref name="Origin">{{Citiranje knjiga|Title=On the origin of species by means of natural selection|Year=2007|Pages=315–31}}</ref>

== Reference ==
{{Izvori}}

{{evolucija}}
{{populacijska genetika}}

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]

Megaevolucija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica