WikiSysop: bnz

2022-03-18T22:10:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22:10, 18. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mehmed-paša Kukavica'''-->'''~~Mehmed-paša Kukavica''' ([[Foča]] - [[Resmo]] (Retimo) na Kreti), [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu\|osmanski]] namjesnik Bosne. <ref name=odluka>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2405 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Džamije i medrese Mehmed-paše Kukavice u Foči nacionalnim spomenikom BiH. 2. ožujka 2004. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>		Mehmed-paša Kukavica''' ([[Foča]] - [[Resmo]] (Retimo) na Kreti), [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu\|osmanski]] namjesnik Bosne. <ref name=odluka>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2405 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Džamije i medrese Mehmed-paše Kukavice u Foči nacionalnim spomenikom BiH. 2. ožujka 2004. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T03:12:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mehmed-paša Kukavica''' ([[Foča]] - [[Resmo]] (Retimo) na Kreti), [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanski]] namjesnik Bosne. <ref name=odluka>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2405 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Džamije i medrese Mehmed-paše Kukavice u Foči nacionalnim spomenikom BiH. 2. ožujka 2004. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>

== Životopis ==
Podrijetlom iz domaće sredine. Rođen je u Foči u islamiziranoj obitelji bosanske vlastele [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovićâ]], koja je potjecala iz mjesta [[Popov Most]] 30-ak km južno od Foče.<ref name=Škegro>[https://hrcak.srce.hr/file/247032 Portal Hrčak] Ante Škegro: "Boga hvaliti, puk sabirati, mrtve oplakivati". Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 2, 2016. str. 97</ref> Spada u istaknute namjesnike. Ukupno je osmanskom Bosnom upravljao šest i pol godina. Prvo je službovao u Bosni. Nakon službovanja u Bosni otišao je u Carigrad na dvor gdje je u hijerarhiji brzo napredovao. Brzo je dogurao do položaja vezira ili paše s tri tuga. Prvo je na dvoru unaprijeđen u [[kapidžibaša|kapidžibašu]]. Između 10. ožujka i 7. travnja 1750. (''rebiul-ahar 1163.'') postao je ser-čauš ili [[čaušbaša]] (šef dvorskog ceremonijala). Koncem rujna 1752. Kukavica premješten je u Bosnu. Kao poseban [[sultan]]ov izaslanik ([[memur]]) dobio je zadaću uvesti red. Prvi je put upravljao od 1752. do 1756. godine. Travnja 1753. godine dobio je i treći [[tug]] te time naslov [[vezir]]a. Drugi put bio je bosanskim namjesnikom od 1757. do 1760. godine. Unutar razdoblja od 13. kolovoza do 11. rujna 1760. (''muharem 1174.'') otišao je iz Bosne, prvo kao namjesnik u [[Janina|Janinu]] ([[Epir]]). Potom su mu ''džumadel-ahara'' (8. siječnja - 5. veljače 1761.) oduzeli sve časti te ga prognali u [[Resmo]] (Retimo) na Kreti gdje su ga pogubili. Dok je bio namjesnik u Bosni, prema [[Mehmed Süreyya|Süreyyi]], za ćehaju si je uzeo Hekim-oglu Ali-pašu. Kukavičinu upravu [[Bosanski pašaluk|Bosanskim pašalukom]] obilježilo je mnoštvo [[pobuna]] i nereda. Kukavica se osobno angažirao protiv pobunjenika protiv kojih je poveo više pohoda. <ref name=odluka/> Stolovao je u Travniku. Vladavinu su mu općenito obilježile jake mjere jačanja državne vlasti u Bosanskom pašaluku.

Drugo lice njegove uprave obilježilo je podizanje brojnih [[zadužbina]]. Objekte je podizao o svome trošku. Ritam gradnje novih objekata bio je brz. Za [[osmanska arhitektura|osmansku arhitekturu]] značajan je s obzirom na brojnost i brzinu gradnje objekata koje je dao podići, jer su podignuti u dobu opadanja osmanske moći. Podignuti objekti bili su javne namjene. Više od 80 takvih objekata sagradio je u osam mjesta: u [[Foča|Foči]], [[Goražde|Goraždu]], [[Prijepolje|Prijepolju]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Visoko]]m, [[Travnik]]u te u dvama selima kod Travnika, [[Vitez (BiH)|Vitezu]] i [[Slimena|Slimenima]]. Također se pobrinuo za izvore izdržavanja objekata i službenika (imam, vaiz, džabija, mujezin, mualim, sujoldžija, muderis, feraš, kajjim, devrihan) u objektima u budućnosti: karavan-saraje, hamame, dućane, [[čifluk]]e, dućane, bezistane. Skup podignutih zadužbinskih objekata čine četiri [[džamija|džamije]], jedna [[medresa]], četiri [[mekteb]]a, pet mostova, jedan [[sebilj]], četiri [[česma|česme]], tri [[karavan-saraj]]a, jedan [[hamam]], te jedan [[bezistan]] s više [[dućana]].<ref name=odluka/>

Iza njega je ostalo nasljednika, dio kojih je također bio važan u javnom i upravnom životu Bosne svog vremena. <ref name=odluka/> Jedini izravni potomak Mehmed-paše Kukavice danas je Halida Hasić rođena [[Ibrahimpašić]]. Prezime Ibrahimpašić došlo je od Mehmed-pašinog sina Ibrahim-paše, rođena od majke Crnogorke Hajdane Buletić. Kmetovi i drugi zvali su njene pretke Kukavičići. Po sinu Mehmed-paše obitelj je preuzela prezime te su tako nastavili živjeti kao Ibrahimpašići, a Halida je sedmo koljeno.<ref>(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/prvobitni-sebilj-na-sarajevskoj-bascarsiji-izgradio-je-mehmed-pasa-kukavica-162557 Faktor.ba] Prvobitni sebilj na sarajevskoj Baščaršiji izgradio je Mehmed-paša Kukavica, 18. srpnja 2015. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]

Mehmed-paša Kukavica - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica