WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T14:28:49Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 14:28, 2. studenoga 2021.
Redak 53:		Redak 53:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Murals in Mexico\|Murali u Meksiku}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

	[[Kategorija:Umjetnička razdoblja]]		[[Kategorija:Umjetnička razdoblja]]
	[[Kategorija:Meksiko]]		[[Kategorija:Meksiko]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T13:18:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:RiveraMuralNationalPalace.jpg|mini|300px|<center>[[Diego Rivera]], ''Povijest Meksika'' u predvorju [[Povijesno središte grada Meksika#Znamenitosti|Nacionalne palače u gradu Meksiku]] (1928.)]]
'''Meksički muralizam''' je [[Umjetnost|umjetnički]] pokret u [[Meksiko|Meksiku]] od 1920-ih do 1960-ih, koji je izlučio najvažniju generaciju meksičkih umjetnika i utjecao na zidno slikarstvo u svijetu. Povijesno se ističe svojim političkom angažiranošću, uglavnom [[marksizam|marksizmom]], ali i [[sociologija|socijalnim]] temama, te kombinacijom [[pretkolumbovska umjetnost|narodne meksičke slikarske tradicije]] s [[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnička razdoblja, stilovi i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnost 20. stoljeća|modernim europskim stilovima]].

Zajedno s [[Diego Rivera|Diegom Riverom]], kojeg je upoznao u [[Pariz]]u 1919. godine, [[David Alfaro Siqueiros]] je radio na inicijativi pod pokroviteljstvom meksičke vlade koja je povela borbu protiv nepismenosti i željela je obrazovati ljude kroz umjetnost na velikim javnim zidovima. Siquieros u svom ''Pozivu američkim umjetnicima'', tiskanom 1921. u španjolskom časopisu ''Vida Americana'', traži od umjetnika da obnove vezu s izvornom umjetnošću svojih zemalja te da prikazuju svakodnevne prizore života mjesnih ljudi<ref>''Opća povijest umjetnosti'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2003., str. 606. {{ISBN|953-196-631-1}}</ref>.

Za najbolji način prijenosa informacija lako prepoznatljivim i shavtljivim prizorima je odabrano slikanje [[mural]]a (zidnih slika) na zidovima javnih zgrada, dok je slikanje na platnu smatrano za "slikarstvo kulturne elite". Siqueiros je izjavio: "Ulice će biti naši muzeji".

Nakon atentata na generala Obregona i političkih promjena koje su uslijedile u Meksiku, nova vlada nije tolerirala dvosmislene političke poruke meksičkih muralista. Trojica velikih slikara (Rivera, Siquieros i [[José Clemente Orozco|Orozco]]) su morali napustiti državu. Za vrijeme Rooseveltovog ''[[New Deal]]a'' u [[SAD]]-u (1933.-40.) oni su slikali velike murale na zidovima u [[New York]]u, [[Detroit]]u i [[Kalifornija|Kaliforniji]], te su utjecali na mnoge umjetnike u SAD-u, ali i cijeloj [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]].

==Djela==
[[Slika:Central Library Biblioteca Central U.N.A.M.jpg|mini|<center>Mural pročelja središnje knjižnice [[Ciudad Universitaria]] ([[Ciudad de Mexico]]) [[Juan O'Gorman|Juana O'Gormana]] iz 1952. godine je najveći mural na svijetu]]
[[Datoteka:CU-Mexico-rectoria-1.jpg|mini|<center>Siquerios, ''El pueblo a la universidad, la universidad al pueblo'' na rektoratu kampusa ''Ciudad Universitaria'' (1952.-56.)]]
[[Datoteka:Murales de Pedro Nel Gomez-Medellin.JPG|mini|<center>Pedro Nel Gómez, tri murala u Muzeju Antioquia u [[Medellín (Antioquia, Kolumbija)|Medellín]]u, [[Kolumbija]]]]
Stilistički su meksički murali bili [[Realizam (likovna umjetnost)|realistički]] prikazi sa [[simbolizam|simboličkim]] aluzijama, snažnog narativnog sadržaja i puni referenci ma suvremene umjentičke medije, poput [[film]]a, i [[pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovsku umjetničku tradiciju]]. U radu meksičkih muralista je bio očit utjecaj [[Talijanska umjetnost|talijanskog]] freskoslikarstva s kojima su se izravno upoznali, ali i [[soc-realizam|soc-realizma]] koji je tada paralelan, ali nikako identičan, umjetnički pravac u [[SSSR]]-u.

Pored tehnike [[freska|freske]] ([[tempera]] na svježoj žbuci), muralisti su se iglavnom služili [[enkaustika|enkaustikom]] i [[Akrilne boje|akrilnim bojama]].

Između 1923. i 1928. godine Rivera je radio na nizu golemih fresaka za Ministarstvo javnog obrazovanja na kojima je prikazao prizore iz života Meksikanaca. Bili su to prizori teđkog rada i kontrasta između bogatih i siromašnih, te prizori proslava i zabava. Poruke su bile artikulirane tako da su se mogle shvatiti na više razina i zato su se svidjele svim slojevima društva.

<gallery>
Slika:SEP In the Arsenal.JPG|<center>Na muralu u Ministarstvu obrazovanja ''U Arsenalu'', Rivera je u središte smjestio mladu [[Frida Kahlo|Fridu Kahlo]] (1922.)

Slika:Hospicio_1.jpg|<center>Orozco, ''Izgarajući čovjek'', [[Hospicij Cabañas]], [[Guadalajara (Jalisco)]], Meksiko (1939.)
Slika:Mural panoramico.JPG|<center>[[Jorge González Camarena]], ''Prisutnost Latinske Amerike'', Likovna akademija, [[Concepción (Čile)|Concepción]], [[Čile]] (1965.)
Slika:PolyforumSiqueiros05.jpg|<center>Siqueiros, ''Marš čovječanstva na zemlji prema svemiru'', multimedijski center ''Polyforum Cultural Siqueiros'', Ciudad de Mexico (1971.)
</gallery>

==Znameniti umjetnici==

{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Ramon Alva de la Canal]]
* [[Raul Anguiano]]
* [[Jean Charlot]]
* [[Amado de la Cueva]]
* [[Jorge González Camarena]]
* [[Federico Cantú]]
* [[Santiago Martínez Delgado]]
* [[Juan O'Gorman]]
* [[Pablo O'Higgins]]
||
* [[José Clemente Orozco]]
* [[Roberto Montenegro]]
* [[Jose Chavez Morado]]
* [[Pedro Nel Gómez]]
* [[Alfredo Ramos Martínez]]
* [[Fermín Revueltas]]
* [[Diego Rivera]]
* [[David Alfaro Siqueiros]]
* [[Rufino Tamayo]]
|}

==Izvori==
{{commonscat|Murals in Mexico|Murali u Meksiku}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Umjetnička razdoblja]]
[[Kategorija:Meksiko]]

Meksički muralizam - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica