WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T14:38:09Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 14:38, 2. studenoga 2021.
Redak 41:		Redak 41:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Merv}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Klaus Pander, ''Central Asia'', DuMont Art Travel Guide, Ostfildern, 6. izdanje 2005. str. 384. {{ISBN\|3770136802}}		* Klaus Pander, ''Central Asia'', DuMont Art Travel Guide, Ostfildern, 6. izdanje 2005. str. 384. {{ISBN\|3770136802}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-28T04:43:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Državni povijesni i kulturni park "Stari Merv"
|slika = Mervturkmenistan.jpg
|godina = [[1999.]] (23. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/886 886]
|država = {{ZD+X/T|TKM}}
 
{{Lokacijska karta|Turkmenistan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Merv|position=right
|lat_deg=37|lat_min=36|lat_sec=|lat_dir=N
|lon_deg=61|lon_min=50|lon_sec=|lon_dir=E
}}Lokacija Merva u Turkmenistanu
}}
'''Merv''' ([[ruski]]: Мерв, iz [[perzijski jezik|perzijskog]]: مرو, ''Marv'', ponekad navođen kao ''Marw'' ili ''[[Mari (Turkmenistan)|Mari]]''; [[kineski]]: 木鹿, ''Mulu''), bivša [[ahemenidi|ahemenidska]] [[satrap]]ija [[Margijana]], kasnije poznat kao grad '''Aleksandrija Margijana''' i '''Antiohija u Margijani''' ([[grčki]]: Αντιόχεια της Μαργιανήs), bio je važan [[oaza]]-[[grad]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] na povijesnom [[Put svile|Putu svile]] u [[Turkmenistan]]u. Na tom mjestu je postojalo nekoliko gradova, koji su zbog svoje strateške važnosti imali značajnu ulogu u mnogim političkim i povijesnim događajima. Tvrdi se kako je Merv nakratko bio i najvećim gradom na svijetu u 12. stoljeću<ref>[http://geography.about.com/library/weekly/aa011201a.htm Najveći gradovi kroz povijest] {{eng oznaka}} Preuzeto 2. lipnja 2011.</ref>. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1999. godine.

Današnje naselje na mjestu Starog Merva se zove ''Giaour Kala'', a nalazi se u unutarnjem slivu rijeke [[Murgab]], oko 30 km istočno od grada [[Mari (Turkmenistan)|Marija]]. Južno od njega se nalazi kanal [[Karakum]] i dio [[Transkaspijska pruga|Transkaspijske pruge]].

==Povijest==
[[Datoteka:Cyark merv 3.jpg|mini|lijevo|Ostaci zidina Sultankale]]
Ovo područje je bilo naseljeno od [[neolit]]a, a prvi vrhunac je doživjelo kao utvrđeni grad '''Erk-Kala''' koji se u drugoj polovici [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] prostirao na oko 12 hektara.

[[Aleksandar Veliki]] ga je osvojio i pretvorio u [[helenizam|helenistički]] [[polis]] '''Aleksandrija Margijana''' (Άλεξάνδρεια τὴς Μαργιανής). [[Seleukovići|Seleuković]], [[Antioh I. Soter]], ga je uništio i obnovio preimenovavši ga u '''Antiohiju u Margijani''' (Άντιόχεια τὴς Μαργιανής) ili '''Antiohiju Partsku''' (Άντιόχεια τὴς Παρθίας). Sljedećih stoljeća gradom su vladali [[Parti]], a krajem [[antika|antike]] [[Sasanidi]] i bio je poznat kao '''''Gabr-Kala''''' ("Utvrda [[Zoroastrizam|Zoroastrijanaca]]").

U Mervu je 651. godine ubijen posljednji sasanidski vladar [[Jezdegerd III.]], a grad su uskoro osvojili [[Arapi]]. No, uskoro je njihov general [[Abu Muslim]] iz Merva, uz pomoć [[Abasidi|Abasida]], poveo prvu liberalnu pobunu protiv [[Omejidi|Omejida]]. Abasidski vladar [[Al-Mamun]] (813. - 833.) ga je načinio svojom prijestolnicom. tada su izgrađene utvrđeni tornjevi na gradskim zidinama (Rabat), te pored brojnih džamija i dva [[budizam|budistička]], te jedan [[kršćanstvo|kršćanski]] [[samostan]]. Najznačajniji stanovnik Merva iz tog vremena bio je židovski matematičar i astronom [[Saul ibn Bišr]].

[[Seldžuci]] ga osvajaju 1040. godine i život u gradu se seli na njegov zapadni utvrđeni dio koji ima nepravilan oblik, tzv. '''''Sultan-Kala''''' ("Sultanova utvrda", slika gore). Tu su u 11. stoljeću izgrađeni [[mauzolej]] [[sultan]]a [[Ahmed Sandžar|Ahmeda Sandžara]] i Sahrijarakova citadela, dok je Mauzolej Muhameda ibn Zajida izgrađen u predgrađu gdje se, između ostalih, nalazila i lončarska četvrt<ref>''Great Soviet Encyclopedia'', New York 1977., Vol. 16., str. 143. {{eng oznaka}}</ref>.

Merv je bio sjedište [[horasan]]skih [[šah]]ova kada su [[Mongoli]], pod vodstvom [[Tolujkan]]a, [[Džingis-kan]]ovog unuka, 1221. godine opsjedali i uništili grad do temelja, prilikom čega su pobili veliki broj ljudi (po nekim tadašnjim povjesničarima, više od milijun stanovnika), a nekoliko stotina tisuća je izbjeglo. Nakon toga se grad nikada nije oporavio i ostalo je tek naselje uz južni dio Sultan-Kale.

[[Timur]] ga je opustošio 1380. godine, a 1550. ga osvajaju [[Uzbeci]], da bi ga pet godina kasnije ponovno osvojilo [[Perzijsko Carstvo]]. Uzbeci ga ponovno osvajaju od 1601. do 1747., nakon čega ponovno postaje dio [[Iran]]a, prilikom čega je ovo naselje postalo potpuno nevažno. Perzijski šah je dao izmjestiti njegovo [[Turkmeni|Turkmensko]] stanovništvo u istočni [[Veliki Horasan|Horasan]] i [[Transaksonija|Transaksoniju]] u 19. stoljeću. Nakon vojne pobune Turkmena, 1883. godine, za [[Rusko carstvo]] ga osvaja general [[Aleksandar Komarov]] i odmah su započeta arheološka iskapanja. Od 1925. je Merv postao dio [[SSSR|Turkmenske Sovjetske Socijalističke Republike]], a 1930. godine osnovan je obližni grad Mari, poznat također i kao Merv.

<gallery>
Slika:Cyark_merv_1.jpg|<center>Laserski skenirane gradske zidine Gabr Kale iz 3. stoljeća pr. Kr., proširene i uvećane do 7. st.
Slika:Merv-eshaby.jpg|<center>Mauzoleji u Mervu
Slika:RR5012-0003R PL Архитектурные памятники древнего Мерва (Республика Туркменистан).png|<center>Ruski komemorativni novčić iz 1993. god. koji slavi 2500-tu godišnjicu grada Merva
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat|Merv}}
{{izvori}}
* Klaus Pander, ''Central Asia'', DuMont Art Travel Guide, Ostfildern, 6. izdanje 2005. str. 384. {{ISBN|3770136802}}
* Gabriele Puschnigg, ''Ceramics of the Merv Oasis: Recycling the City'', Walnut Creek, Calif, 2006. (Left Coast Press), {{ISBN|978-1-59874-225-1}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.ucl.ac.uk/merv/ Projekt Stari Merv Sveučilišta UCL]

{{coord|37|36|N|61|50|E|region:TM_type:city|display=title}}

[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Partsko Carstvo]]
[[Kategorija:Sasanidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Povijest Turkmenistana]]
[[Kategorija:Zemljopis Turkmenistana]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]

Merv - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica