<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Messier_1</id>
	<title>Messier 1 - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Messier_1"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Messier_1&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-23T08:34:46Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Messier_1&amp;diff=45091&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Messier_1&amp;diff=45091&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-21T04:41:26Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Messier 1'''--&amp;gt;{{Objekt dubokog svemira |&lt;br /&gt;
| image = [[Datoteka:Crab_Nebula.jpg|300px|]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;small&amp;gt;Maglica Rakovica snimljena teleskopom [[HST|Hubbleom]]. Ustupila [[NASA]]/[[ESA]].&amp;lt;/small&amp;gt;&lt;br /&gt;
| name = [[Messierov katalog|M]] 1&lt;br /&gt;
| type = [[Ostatak supernove]]&lt;br /&gt;
| epoch = [[J2000]]&lt;br /&gt;
| ra = {{RA|05|34|30.0}}&lt;br /&gt;
| dec = {{DEC|+22|01|00.0}}&lt;br /&gt;
| dist_ly = 6.300 &lt;br /&gt;
| dist_pc = 1.930&lt;br /&gt;
| appmag_v = 8,40&lt;br /&gt;
| size_v = 6,0' x 4,0'&lt;br /&gt;
| radius_ly = 11 ly&lt;br /&gt;
| absmag_v = - 3,00&lt;br /&gt;
| constellation = [[Bik (zviježđe)|Bik]]&lt;br /&gt;
| notes = &lt;br /&gt;
| names = NGC 1952, 3C144&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:M1 RRGB.jpg|300px|mini|M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim [[Teleskop|teleskopom]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Messier 1''' ('''M1''') ili '''Maglica Rakovica''' (katalogizirana još kao ''NGC 1952'' i ''Taurus A'') je [[ostatak supernove|ostatak]] [[supernova|supernove]] iz 1054. godine u zviježđu Bika. Maglicu je prvi promatrao 1731. godine [[John Bevis]], a 1758. [[Charles Messier]] uvrstio ju je kao prvi objekt u svoj katalog (''[[Messierov katalog]]'').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Podrijetlo ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Maglica je nastala kada je [[4. srpnja]] [[1054.]] eksplodirala [[supernova]] u zviježđu Bika. Kineski astronomi opisali su supernovu kao 4 puta sjajniju od [[Venera (planet)|Venere]] što znači da je imala prividnu magnitudu od -6. Supernova je bila 23 dana vidljiva po danu i još 653 dana po noći. Prema tim podacima pretpostavlja se da je ''SN 1054'' (oznaka te supernove) bila supernova tipa 2.&lt;br /&gt;
Vjeruje se da je masa zvijezde koja je eksplodirala u ''SN 1054'' bila između 8 i 12 Sunčevih masa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Messier ju je zamijetio 1758. godina kada je promatrao sjajan komet. Kad ju je ugledao mislio je da se radi o još jednom kometu. Prateći njen položaj kroz više noći uvidio je da se maglica ne pomiče što je dokazivalo da se ne radi o [[komet]]u. Da bi izbjegao daljnje zabune odlučio je izraditi katalog maglica koje je mogao vidjeti svojim teleskopom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Svojstva ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Supernova je iza sebe ostavila oblak užarenog plina koji se polako širi. Taj ovalni oblak plina ima dimenzije od 6' dužine i 4' širine. Na udaljenosti od 6 300 svjetlosnih godina to odgovara promjeru od 11 svjetlosnih godina. Plin koji danas vidimo se većinom sastoji od [[ionizacija|ioniziranog]] [[helij]]a ili [[vodik]]a s primjesama [[ugljik]]a, [[kisik]]a, [[neon]]a, [[dušik]]a, [[željezo|željeza]] i [[sumpor]]a. Fotografije otkrivaju njenu vlaknastu strukturu, specifičnu za ostatke supernova, sjajnije središe i optički [[pulsar]].  Uspoređujući s prijašnjim fotografijama, otkrivena je i brzina širenja od 1500 km/s. Temperatura plina je od 11 000 K do 18 000 K.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi radiovalovi iz M1 otkriveni su 1949. godine, rendgensko zračenje otkriveno je 1963., a pravo iznenađenje je bilo otkrivanje pravilnih pulseva [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] iz središta. U početku su znanstvenici mislili da se radi o izvanzemaljskoj civilizaciji. Dodatna istraživanja potvrdila su postojanje [[pulsar]]a 1968. godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjeruje se da je pulsar u M1 tijelo promjera 28-30 km koje svake 33 milisekunde odašilje puls zračenja. Period pulsiranja se polako usporava zbog interakcije magnetskog polja s okolnom tvari. Danas se zna da su pulsari brzo rotirajuće [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] koje imaju snažna magnetska polja iz kojih u dva smjera probija tanka zraka zračenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako se M1 nalazi u blizini [[ekliptika|ekpliptike]] kojom se gibaju planeti, planetoidi i njihovi sateliti, njezino se zračenje često koristi za proučavanje tih objekata prilikom [[okultacija]]. Tako je otkriveno da [[Titan (mjesec)|Titan]] ima atmosferu debelu 880 km.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [http://disi.pondi.hr/galerija.html Filip Lolić]&lt;br /&gt;
* [http://www.inet.hr/~vevrhova/skice/mes/m001.html Skica M1]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Messierov katalog}}&lt;br /&gt;
{{Navigacija NGC|1952}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bik (zviježđe)]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Messierov katalog|M001]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>