WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:43:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Meteor (1979)]]|film iz 1979. sa Natalie Wood}}

[[datoteka:Perseid_meteor_2007.jpg|mini|desno|300px|[[Perzeidi]], meteorski roj.]]

[[datoteka:Leonid Meteor.jpg|mini|desno|300px|[[Leonidi]] za vrijeme vrhunca pojave [[meteorski pljusak|meteorskog pljuska]] 2009.]]

[[datoteka:Astronomy Amateur 3 V2.jpg|mini|desno|300px|[[Amaterska astronomija|Astronomi amateri]] motre noćno nebo za vrijeme [[meteorski pljusak|meteorskog pljuska]] (meteorske kiše) [[Perzeidi|Perzeida]].]]

[[datoteka:Looking Down on a Shooting Star.JPG|mini|desno|300px|Pogled s [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] na meteore koji prolaze kroz [[atmosfera|atmosferu]].]]

[[datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|300px|[[Bolid]] je meteor velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja|Zemlje]].]]

[[datoteka:Liridi 1.jpg|mini|desno|300px|[[Liridi]] su [[meteorski pljusak|meteorski roj]] kojemu je [[radijant]] u [[Lira (zviježđe)|zviježđu Liri]], a pojavljuje se oko 20. travnja.]]

[[datoteka:Orionid meteor.jpg|mini|desno|300px|Meteor iz skupine [[Orionidi|Orionida]].]]

[[datoteka:Two orionids and milky way.jpg|mini|desno|300px|Dva meteora iz skupine [[Orionidi|Orionida]] i [[Mliječni put]].]]

[[datoteka:Meteor burst.jpg|mini|desno|300px|Meteorski pljusak snimljen s velikom [[Ekspozicija|ekspozicijom]].]]

[[datoteka:Leonids-1833.jpg|mini|desno|300px|[[Leonidi]] su [[meteorski pljusak]] koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat.]]

'''Meteor''' ([[Grčki jezik|grčki]] ''metéoros'' (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći, podignut) dio je [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] koje, padajući kroz atmosferu, ostavlja svijetleći trag.<ref>http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1pkXBQ%3D</ref> Meteor je svjetlosna pojava nastala zagrijavanjem [[meteoroid]]a (ili sitnijih nebeskih tijela) pri gibanju kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] velikom [[brzina|brzinom]] (do 72 [[Metar u sekundi|km/s]]). Zbog [[Zemljina putanja|Zemljina gibanja]], učestalost opažanja meteora i njihov sjaj rastu od večeri do zore, kada meteoroidi susreću onu Zemljinu stranu koja je okrenuta prema smjeru gibanja na putanji oko Sunca. Povremene ili sporadične meteore moguće je vidjeti svake vedre noći. Iznimno veliki meteori nazivaju se [[bolid]]i. Prolaskom kroz [[atmosfera|atmosferu]], tijelo pristiglo iz [[svemir]]a zbog velikoga se [[trenje|trenja]] zagrijava, tali, drobi i [[Isparavanje|isparava]]. Dio meteoroida ili [[planetoid]]a ([[asteroid]]a) koji ne [[gorenje|izgori]] u atmosferi i stigne do tla naziva se [[meteorit]]. <ref> '''meteor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68565] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

Meteor je širi naziv za [[nebesko tijelo]] koje prolazi kroz Zemljinu atmosferu, uključujući i popratnu pojavu. Naziv je potekao iz vremena kada se smatralo da su meteori atmosferske pojave. Za nebesko tijelo koje nije ušlo u atmosferu uvodi se naziv meteorid, po analogiji s planetoidom. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> Svjetlosni trag nastaje tijekom prelaska [[kinetička energija|kinetičke energije]] meteoroida na atome atmosfere kroz koju prolazi i [[ablacija|ablacije]] vanjskih slojeva meteoroida. [[Temperatura]] u [[udarni val|udarnom valu]] ispred veće meteoroidske čestice iznosi i više od 10 000 stupnjeva [[celzij|°C]], a iza njega ostaje "cijev" od [[ionizacija|ioniziranog plina]] ili [[plazma|plazme]] koja svijetli.

== Hrvatski nazivi ==
Stari hrvatski nazivi za meteor su '''nebeska krijesnica''', '''proletuša''' i '''zvijezda padalica'''.

'''Nebeska krijesnica''' stari je hrvatski naziv za [[meteor]], koji je nepravedno zanemarivan i potiskivan, iako su njih koristili i svi očevi astronomske literature u nas. U posljednjih trideset godina u potpunosti nestao, zamijenjen i istisnut ili stručnim nazivom meteor ili pučkom riječju zvijezda padalica, koja dolazi iz srpskog i ruskog jezika.

Prema mišljenju astrofizičarke [[Virginia Trimble|Virginie Trimble]], vjerojatno se radi o jednom od svjetski najpoetičnijih naziva za meteore.

'''Zvijezda padalica''' u posljednjih tridesetak godina izraz veoma često korišten u popularnoj [[astronomija|astronomskoj]] literaturi. Ijekaviziran je naziv za nebesku krijesnicu (meteor) koji je u [[hrvatski|naš jezik]] došao iz [[srpski|srpskog]] i [[ruski|ruskog]] jezika.

'''Proletuša''' - uz [[nebeska krijesnica|nebesku krijesnicu]] u hrvatskom jeziku rjeđe rabljen pučki naziv za [[meteor]], takoder u potpunosti i nepravedno zanemaren. Vjerojatno se prvi put spominje u pisanom obliku u knjizi [[Oton Kučera|Otona Kučere]], [[Naše nebo]].

== Istraživanje meteora i bolida ==
Potkraj 18. stoljeća uveden je postupak osnovan na [[triangulacija|triangulaciji]] kojim se mjeri visina leta meteora. Shvatilo se da se iz raznih mjesta promatra u stvari ista pojava. Iz položaja početka i kraja traga, te vremena leta određuje se staza i [[brzina]] meteora. Meteori se ispituju vizualno, fotografski, [[Spektroskopija|spektrografski]] i radiolokacijom. Grupe promatrača u stanju su, služeći se širokokutnim [[dvogled]]ima ili bez njih, izravno odrediti broj meteora u jednom satu, [[radijant]] (položaj na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] otkuda prividno izviru), sjaj meteora i boju traga. Stoga je meteorska astronomija važno područje [[Amaterska astronomija|amaterske astronomije]].

Za snimanje meteora primjenjuju se širokokutne [[Fotoaparat|kamere]] u kojima ispred [[fotografija|fotografske]] ploče rotira zaslon u obliku kruga s isječcima (rotirajući sektor); on propušta [[svjetlost]] na mahove. Stoga su tragovi zabilježeni na fotografskoj ploči isprekidani, a dužina crtica pomaže da se izmjeri brzina meteora. Za opažanje [[Spektar (fizika)|spektra]] meteora upotrebljavaju se isti takvi [[teleskop]]i - kamere, s time da se prizma postavi ispred cijelog objektiva ([[objektiv]] - prizma); trag meteora tada se razlaže u spektar. Za fotografsko praćenje meteora i bolida organizirane su opažačke mreže: srednjoeuropska, kanadska, prerijska (američka). Stanice se postavljaju na vrhove [[trokut]]a kojemu su stranice dugačke od 20 do 100 [[km]]. Osim da zabilježe padove prirodnih tijela, one služe i zato da zabilježe padove ostataka [[umjetni satelit|satelit]]a i [[raketa]].

[[Radar]]ska opažanja temelje se na činjenici da se ultrakratki [[radio valovi]] odbijaju od usijanog i [[ionizacija|ioniziranog]] plinovitog traga koji zaostaje iza meteora. Kod sjajnih meteora, jako se odbija i od pokretne udarne glave (od samog meteora). Ta je [[tehnika]] dovela do znantnog nepretka u poznavanju [[kinematika|kinematike]] meteora i meteorskih staza. Udaljenosti se mjere točno na 1 [[kilometar]], a brzine na 1 km/s. Mjerenja se provode i danju i noću.

== Svojstva meteora ==
Meteori [[gorenje|izgaraju]] na visini od 130 do 70 [[kilometar]]a. Tamo je atmosfera još toliko rijetka da ne prestavlja velik otpor samom [[gibanje|gibanju]], no dovoljno gusta da se meteori [[trenje]]m istroše. Meteori se javljaju sporadički, pojedinačno, te u rojevima. U rojevima meteorskih pojava ima od 10 do 100 u [[sat]]u, a katkada i do 10 000 u satu. Govori se o [[Meteorski pljusak|meteorskoj kiši ili pljusku]]. Učestalost meteora raste pred jutro, a tada im raste i sjaj. Razlog je u tome što se [[brzina]] meteora [[vektor]]ski zbraja s [[Zemljina rotacija|brzinom rotacije Zemlje]]. Meteor koji dostiže [[Zemlja|Zemlju]] (a to se događa navečer), giba se manjom relativnom brzinom nego meteor koji se sa Zemljom sučeljava (što se događa ujutro). Zato će u jednakim vremenskim razmacima do Zemlje stići više meteora ujutro nego uvečer. Zbog veće relativne [[kinetička energija|kinetičke energije]] i [[Prividna magnituda|sjaj]] je veći.

[[Brzina|Brzine]] meteora nalaze se u rasponu od 11,2 do 73 [[Metar u sekundi|km/s]]. Ne može biti sporijih meteora, a nije nađeno ni bržih. Zašto? To su relativne brzine mjerene pri ulasku u Zemljinu atmosferu. Relativna brzina koju meteor ima na velikoj daljini od Zemlje razlikuje se od relativne brzine pri samom ulasku u atmosferu zbog Zemljine privlačnosti. Na velikoj udaljenosti meteor može imati relativnu brzinu jednaku nuli, no u [[Slobodni pad|slobodnom padu]] ipak će postići brzinu jednaku [[brzina oslobađanja|brzini oslobađanja od Zemlje]]. [[Potencijalna energija]] meteora u Zemljinu [[gravitacija|gravitacijskom]] polju prelazi u kinetičku, a ta se energija dodaje kinetičkoj energiji meteora u odnosu na Zemlju. Zato meteor ne može ulijetati u atmosferu brzinom manjom od 11,2 km/s. Najveću brzinu od 73 km/s meteor postiže onda ako se giba najvećom brzinom koju mogu imati članovi [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. To je [[kozmička brzina|brzina oslobađanja]] od [[Sunce|Sunca]], koja na udaljenosti Zemlje iznosi okruglo 42 km/s. U čeonom sudaru, kada se zbrajaju iznosi brzine meteora i Zemlje, meteor će imati, jer se Zemlja giba brzinom od 30 km/s, brzinu od 72 km/s. No uz to, Zemljino polje dodaje mu još toliko [[energija|energije]] da brzina meteora pri ulasku u atmosferu bude i 73 km/s. Dodatak brzine od kojih 1 km/s prestavlja kod te velike brzine energiju jednaku onoj što je ima meteor koji se giba s brzinom od 11,2 km/s. Ta je činjenica veoma važna jer dokazuje da su svi meteori članovi Sunčeva sustava. Nisu izmjerene brzine veće od brzine oslobađanja od Sunca (treća kozmička brzina).

Što će se dogoditi pri ulasku meteora u Zemljinu atmosferu, ovisi o njegovoj veličini i brzini. Prosječan meteor veličine je nekoliko desetaka [[milimetar]]a i ima masu manju od mikro[[gram]]a pa do miligrama. Meteor se giba brzinom većom od [[brzina zvuka|brzine zvuka]], stoga se stvara udarni zračni val koji potiče visoke [[temperatura|temperature]]. Površina meteora se zagrijava, isparava i čitav se [[materijal]] time troši. Tijela manja od 10 [[centimetar]]a (mase manje od nekoliko [[kilogram]]a) ne stižu do površine Zemlje. To znači da su tijela čestica u meteorskim rojevima sigurno manja od 10 cm. Stupac zraka je oko jurećeg meteora [[ionizacija|ioniziran]] i pobuđen na svijetljenje, a sadržava i tvar atmosfere i tvar meteora. Ioniziran trag odmah se ne raspršuje.

Uz [[Spektar (fizika)|spektralne linije]] atmosferskih plinova, u spektru meteora ističu se spektralne linije ovih neutralnih [[atom]]a: Na, Mg, Al, Ca, Co, Mn, Fe, Ni, Cr, Si. Kod meteora koji se gibaju brže od 35 km/s javljaju se još i spektralne linije ovih iona: Mg+, Si+, Ca+, Fe+. Kemijski sastav meteora podudara se dakle s kemijskim sastavom krutih dijelova [[komet]]a.

Jarki meteori ili [[bolid]]i, prodiru kroz veći dio atmosfere, ili kroz cijelu atmosferu. Iza njih ostaje dugotrajan trag, do jednog sata. Oni koji su stigli do tla, jesu [[meteorit]]i; najvjerojatnije je da su to odlomci [[planetoid]]a ili [[asteroid]]a. Nije ustanovljen ni jedan slučaj da bi među meteoritima bilo dijelova zaostalih iz meteorskih rojeva.

== Meteorski pljusak ili meteorski roj ==
{{Glavni|Meteorski pljusak}}

'''Meteorski pljusak''' ili '''meteorski roj''' je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu ([[radijant]]a). U obilnome meteorskom pljusku u jednom satu pojavi se više desetaka ili stotina meteora. Pljusak traje od nekoliko sati do više dana. Meteorski pljuskovi potječu s putanja postojećih ili iščezlih [[komet]]a, najčešće se pojavljuju s periodom od jedne godine, na primjer [[Liridi]] (22. travnja), [[Perzeidi]] (11. ili 12. kolovoza), [[Andromedidi]] (14. studenoga), [[Leonidi]] (16. do 18. studenoga), [[Geminidi]] (13. prosinca).

Meteorski rojevi nastaju s ulaskom Zemlje u oblak sitnih krutih čestica. Promatrajući staze meteora, čini nam se, zbog perspektive, da izviru iz jednog područja neba; to je [[radijant]]. Meteorskih rojeva ima nekoliko desetaka i odlikuju se dobom godine kada se javljaju. Rojevi nastaju od [[komet]]a koji još postoje ili koji su već nestali. Čak je i za mnoge sporadičke meteore nađeno da stižu s kometskih staza. No to ne isključuje mogućnost da rojevi nastaju u području [[ekliptika|ekliptike]] i na neki drugi način. Kometi su praćeni oblakom praha koji je najveće [[gustoća|gustoće]] u blizini samog kometa; oblak praha protegnut stazom zvat ćemo [[Meteorski potok|meteorskim potokom]]. Na stazama starih kometa, a i kometa koji su nestali, prah je rasprostrt jednoliko. Do razlike u jačini pljuskova od godine do godine dolazi ako prah nije rasprostrt jednoliko uzduž potoka, jer Zemlja nije u prilici prijeći potok uvijek na mjestu istog zgušćenja. Potoke meteora poremećuje osim toga [[Newtonov zakon gravitacije|privlačna sila]] [[planet]]a. Pljusak traje po više dana. Među rojevima ima takvih koji su otkriveni danju, uz pomoć radiolokacije. Oni mogu prestavljati iste rojeve koji se u drugom dijelu godine jave noću. Jedan od dnevnih jesu '''β - tauridi''', a njemu odgovaraju noćni, '''tauridi'''.

=== Radijant ===
{{Glavni|Radijant}}

'''Radijant''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''radians'', [[genitiv]] ''radiantis'': koji zrači, sja) je točka na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]] iz koje se čini da se širi [[Meteorski pljusak|roj meteora]]. <ref> '''radijant''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51454] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Liridi ===
{{Glavni|Liridi}}

'''Liridi''' su [[Meteorski pljusak|meteorski roj]] kojemu je [[radijant]] u [[Lira (zviježđe)|zviježđu Liri]], pojavljuje se oko 20. travnja, a stiže s putanje [[Komet Thatcher|kometa Thatcher]]. Opaža se već 2 500 godina, a posebno je bio jak 15. pr. Kr. <ref> '''Liridi (Lyridi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36744] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Perzeidi ===
{{Glavni|Perzeidi}}

'''Perzeidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Perzej (zviježđe)|Perzeju]], zapaža se od 25. srpnja do 20. kolovoza, s najvećom učestalošću 12. kolovoza kad se može pojaviti i 80 meteora na sat. Ti se meteori gibaju srednjom geocentričnom brzinom od 60 km/s. Potječe s putanje [[Komet Swift-Tuttle|kometa Swift-Tuttle]]. <ref> '''Perzeidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47787] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> U narodu je poznat po nazivu Suze [[Sveti Lovro|svetog Lovre]].

=== Andromedidi ===
{{Glavni|Andromedidi}}

'''Andromedidi''' ili '''Bielidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u [[Andromeda (zviježđe)|zviježđu Andromedi]], pojavljuje se od 23. do 27. studenoga. Potječe s putanje [[Bielin komet|Bielina kometa]]. <ref> '''Andromedidi (Bielidi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69008] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Bielin komet (označen kao 3D/Biela) bio je s putanjom u blizini [[Zemljina putanja|Zemljine]]. Nije se ničim odlikovao do 1846., kada mu se [[Jezgra kometa|jezgra]] razdvojila. Razdvajanje je nastavljeno pa je 1852. viđen u dva dijela razmaknuta za 2 milijuna [[kilometar]]a. Nikad više poslije toga nije viđen, ali su se umjesto njega počeli od 1872. javljati meteorski pljuskovi. Tako je dokazano da [[meteorski pljusak|meteorski rojevi]] potječu od [[komet]]a i stižu njihovim stazama, uzduž kojih se raspršuju. Meteori Bielidi zapažaju se i danas, no u sve manjem broju.

=== Leonidi ===
{{Glavni|Leonidi}}

'''Leonidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Lav (zviježđe)|Lavu]], pojavljuje se oko 17. studenoga. Ima maksimum, s posebno mnogo meteora, svake 33 godine, a potječe s putanje dugoperiodičnoga [[Komet Tempel-Tuttle|kometa Tempel-Tuttle]]. Najobilniji je pljusak bio 1833., s približno 35 000 meteora na [[sat]]. <ref> '''Leonidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36062] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Geminidi ===
{{Glavni|Geminidi}}

Geminidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježdu [[Blizanci (zviježđe)|Blizancima]], pojavljuje se u prvoj polovici prosinca. Potječe s putanje [[Planetoid Faeton|planetoida Faeton]] (3200 Phaethon). <ref> '''Geminidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21564] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Drakonidi ===
{{Glavni|Drakonidi}}

'''Drakonidi''' ili '''Giacobinidi''' su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu [[Zmaj (zviježđe)|Zmaju]], pojavljuje se oko 8. listopada. Potječe od rasprsnuta materijala [[Komet Giacobini-Zinner|kometa Giacobini-Zinner]]. <ref> '''Drakonidi (Giacobinidi)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16165] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Poveznice ==
* [[meteorit]]
* [[meteoroid]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Meteor
|commonshr = Meteor
|commonscat = Meteors
|commonscathr = Meteori
}}

[[Kategorija:Sunčev sustav]]

[[en:Meteoroid#Meteor]]

Meteor - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica