WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:10:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png|mini|300px|desno|Jupiterovi [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]] se nalaze na [[Jupiter]]ovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.]]

[[datoteka:Perseid_meteor_2007.jpg|mini|desno|300px|[[Perzeidi]], [[Meteorski pljusak|meteorski roj]].]]

[[datoteka:Looking Down on a Shooting Star.JPG|mini|desno|300px|Pogled s [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] na meteore koji prolaze kroz [[atmosfera|atmosferu]].]]

[[datoteka:Hrascina_meteorite_dw.jpg|mini|300px|desno|[[Hrašćinski meteorit]] je [[Metalni meteoriti|željezni meteorit]] koji je [[26. svibnja]] [[1751.]] pao kod mjesta [[Hrašćina]] ([[Hrvatsko zagorje]]).]]

[[datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|300px|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja|Zemlje]].]]

'''Meteoroid''' je malo [[kamen]]o ili [[metal]]no [[nebesko tijelo]] dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 [[metar|μm]]) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko [[Sunce|Sunca]]. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je [[gustoća]] manja od gustoće vode. Ako se nađe u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]], dovodi do pojave meteora, ponekad stiže do tla kao meteorit. <ref> '''meteoroid''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40413] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Meteoroidi su čestice prašine, krhotine stijena i slični ostatci iz vremena nastajanja [[sunčev sustav|Sunčevog sustava]] koji kruže oko [[Sunce|Sunca]]. Takve čestice nastaju i isparavanjem materijala sa [[komet]]a: zaleđeni [[plin]] se topi pod utjecajem Sunčeve [[toplina|topline]] i oslobađa zarobljene komade stijena i prašine. Ako takvo tijelo uleti velikom brzinom u [[atmosfera|atmosferu]] [[planet]]a, zagrijava se i izgara, ostavljajući svijetli trag. Ova pojava se naziva [[meteor]]. Dovoljno veliki meteoroidi ne uspijevaju cijeli sagorjeti u atmosferi i jedan njihov dio pada na zemlju. Takvi kameno-metalni ostaci zovu se [[meteorit]]i.

== Asteroidi ili planetoidi ==
{{glavni|Asteroidi}}

'''Asteroidi''' ili '''planetoidi''' su [[kamen]]a ili [[metal]]na [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] [[promjer]]a većeg od 1 [[metar]], koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko [[Sunce|Sunca]]. Većina planetoida obilazi Sunce u glavnom planetoidnom pojasu ([[asteroidni pojas]]) između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a, dio prilazi Suncu bliže od Marsa ([[Amori]]) i Zemlje ([[Skupina Apollo|Apoloni]]) i nazivaju se [[Zemlji bliski asteroidi]], dio se giba u putanji Jupitera ili drugih planeta ([[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]). U usporedbi s [[planet]]ima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetima za vrijeme stvaranja sustava iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]]. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao [[prirodni satelit|prirodni sateliti]] (mjeseci) većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane [[gravitacija|gravitacijskim]] silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza. Iako se donedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite mjesece kada je u orbiti oko asteroida [[243 Ida]] pronađen satelit nazvan [[243 (1) Dactyl|Dactyl]]. Do sada ih je otkriveno blizu 80 000, a oko 11 000 ih je dobilo službena imena - redni broj i ime. Procjenjuje se da bi ih u našem sustavu moglo biti nekoliko milijuna.

Prema [[Spektar (fizika)|spektralnoj]] analizi odrazne [[svjetlost]]i planetoidi se mogu podijeliti na [[ugljik]]ove (C), kojih je oko 75% i sadrže tamne ugljikove spojeve, [[metal]]ne (M), kojih je oko 8%, i [[silikati|silikatne]] (S), kojih je oko 17%. U Hrvatskoj, u [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnici Višnjan]], otkriveno je nekoliko tisuća planetoida. [[Teleskop]]om se ni najvećemu planetoidu ne vidi tijelo, pa im se promjeri mjere posredno, prilikom [[okultacija]] [[zvijezda]] ili iz sjaja uz procijenjeni [[albedo]]. S pomoću [[svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] snimljeni su [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[243 Ida]], [[25143 Itokawa]], [[253 Mathilde]] i drugi. [[Trans-neptunski objekt]]i ili nebeska tijela koja su dalja od [[Neptun]]a obično se ne smatraju planetoidima. <ref> '''planetoid''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=48578] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Meteor ==
{{glavni|Meteor}}

'''Meteor''' ([[Grčki jezik|grčki]] ''metéoros'' (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći, podignut) dio je [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] koje, padajući kroz atmosferu, ostavlja svijetleći trag.<ref>http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1pkXBQ%3D</ref> Meteor je svjetlosna pojava nastala zagrijavanjem [[meteoroid]]a (ili sitnijih nebeskog tijela) pri gibanju kroz [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] velikom [[brzina|brzinom]] (do 72 [[Metar u sekundi|km/s]]). Zbog [[Zemljina putanja|Zemljina gibanja]], učestalost opažanja meteora i njihov sjaj rastu od večeri do zore, kada meteoroidi susreću onu Zemljinu stranu koja je okrenuta prema smjeru gibanja na putanji oko Sunca. Povremene ili sporadične meteore moguće je vidjeti svake vedre noći. Iznimno veliki meteori nazivaju se [[bolid]]i. Prolaskom kroz [[atmosfera|atmosferu]], tijelo pristiglo iz [[svemir]]a zbog velikoga se [[trenje|trenja]] zagrijava, tali, drobi i [[Isparavanje|isparava]]. Dio meteoroida ili [[planetoid]]a ([[asteroid]]a) koji ne [[gorenje|izgori]] u atmosferi i stigne do tla naziva se [[meteorit]]. <ref> '''meteor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68565] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Meteorit ==
{{glavni|Meteorit}}

'''Meteorit''' je komad [[stijene]] ili [[željezo|željeza]], [[meteoroid]]a, [[komet]]a ili [[asteroid|planetoida]], koji je iz [[svemir]]a pao na površinu [[Zemlja (planet)|Zemlje]] ili nekog drugog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]]. U slučaju jačeg udara, nastaje [[udarni krater]]. Većina meteorita potječe od manjih tijela [[meteoroid]]a, a rijetki potječu od [[planetoid]]a ([[asteroid]]a). Padovi većih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] uzrokuju [[Eksplozija|eksplozije]] i udarne kratere ([[astroblem]]e). Prema kemijskom sastavu meteoriti se dijele na [[Kameni meteoriti|kamene]] (aeroliti, učestalost 94%), [[Metalni meteoriti|željezne]] (sideriti, 5%) te kameno‑željezne (sideroliti, 1%). Najveći nađeni kameni meteorit [[masa|mase]] je veće od 1 tone, a željezni od 60 [[tona]]. Prema [[minerali|mineralnom]] sastavu kameni meteoriti dijele se na hondrite (ili [[kondriti]]) i ahondrite; prvi sadrže okrugla zrna, hondre, uložene u osnovnu masu (matriks). Hondre se sastoje od [[olivin]]a i [[Pirokseni|piroksena]] s nešto [[slitina|slitine]] [[nikal|nikla]] i željeza. Izuzev lako isparivih elemenata (na primjer [[vodik]], [[helij]]), kemijski sastav hondra odgovara sastavu [[Sunce|Sunca]], a kuglasti oblik upućuje na nastanak u bestežinskom prostoru. [[Radionuklid|Radioizotopno]] im je utvrđena starost od 4.55 milijardi [[godina]], što odgovara vremenu nastanka planetnoga sustava ([[Sunčev sustav]]). Smatra se da nikada nisu bili uklopljeni u neko veće tijelo. Oko 86% svih meteorita su hondriti. Malobrojniji ahondriti ne sadrže hondre. Većinom su dijelovi otkrhnuti s površine planetoida. Najviše ih potječe od planetoida Vesta ([[4 Vesta]]). Malu skupinu anhondrita čine meteoriti koji sadrže minerale kakvi se nalaze na [[Mjesec|Mjesečevu]] ili [[Mars]]ovu tlu. Željezni meteoriti sastoje se uglavnom od nikla i željeza. Smjesa je [[kristal]]izirala iz taljevine pri vrlo sporom hlađenju, za što su uvjeti postojali u međuplanetnome prostoru. Većinom potječu od jezgara planetoida koji su razbijeni u sudaru s nekim drugim planetoidom. Kameno‑željezni meteoriti sastoje se od [[silikati|silikata]] i [[metal]]a. Smatra se da su nastali u planetoidima, u području između željezne jezgre i kamenog omotača.

Najstarija je poznata uporaba meteorita datirana u [[željezno doba]] (Danebury, [[Engleska]]). Željezni meteoriti koristili su se kao prvi izvori kvalitetnog [[željezo|željeza]] za oštrice ([[povijest tehnologije]]). Izvanzemaljsko podrijetlo meteorita prvi je pretpostavio [[Ernst Florens Friedrich Chladni|Ernst Chladni]] kada je 1794. povezao nalazišta meteorita i pojavu [[bolid]]a. Alois von Widmanstätten je na prerezu [[Hrašćinski meteorit|Hrašćinskoga meteorita]] (pao u [[Hrvatsko zagorje]], 26. svibnja 1751.), [[Jetkanje|jetkanoga]] (nagrizano) [[Dušična kiselina|dušičnom kiselinom]], uočio [[Kristalografija|kristalografsku]] strukturu jedinstvenu za željezne meteorite ([[Widmanstättenove figure]]), kakva ne postoji u [[Zemlja|Zemaljskim]] [[kristal]]ima. Kada je 26. travnja 1804. u [[Francuska|francuskom]] mjestu L'Aigle pred velikim brojem svjedoka pao [[meteorski pljusak]] od približno 3 000 dijelova kamenog meteora [[Znanstvena metoda|znanstvena je zajednica]] prihvatila njihovo svemirsko podrijetlo. <ref> '''meteorit''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40409] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sunčev sustav]]

Meteoroid - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica