WikiSysop: bnz

2022-03-19T05:20:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:20, 19. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Metode u Kabali'''-->'''~~[[Meditacija i Kabala#Što je Kabala\|Kabala]]''' kao jedno sustavno učenje<ref>Kabala je jedno učenje, a nije znanost; učenje, naučavanje ili nauk (lat: ''doctrina'') je sređeni skup stavova, tvrdnji do kojih se došlo temeljem iskustva ili prenošenjem znanja ranijih pokoljenja. '''Znanosti''' je svojstveno to da se do znanja dolazi ''objektivnim'', opće prihvaćenim metodama koje isključuje subjektivno uvjerenje i vrednovanje. </ref> mora imati svoje '''metode'''<ref>Što znači da je otvorena istraživanju, a nije zauvijek unaprijed utvrđena dogma.</ref> kojima dolazi do valjane [[Spoznaja\|spoznaje]]. Članak govori o konkretnim postupcima – ''metodama''''',''' koje pripadaju Kabali kao [[Kabala i mistika#Misticizam Kabale\|mističkom]] pristupu sadržajima [[Biblija\|Biblije]]. Budući da Kabala podrazumijeva [[Meditacija i Kabala#Tri vida Kabale\|tri vida]] – teozofijski, meditativni, činidbeni, to će onda postupci (koraci metode) biti ''specifični'' za svaki od tih vidova Kabale. Sažeto rečeno, može se govoriti o slijedećim postupcima ili metodama:		[[Meditacija i Kabala#Što je Kabala\|Kabala]]''' kao jedno sustavno učenje<ref>Kabala je jedno učenje, a nije znanost; učenje, naučavanje ili nauk (lat: ''doctrina'') je sređeni skup stavova, tvrdnji do kojih se došlo temeljem iskustva ili prenošenjem znanja ranijih pokoljenja. '''Znanosti''' je svojstveno to da se do znanja dolazi ''objektivnim'', opće prihvaćenim metodama koje isključuje subjektivno uvjerenje i vrednovanje. </ref> mora imati svoje '''metode'''<ref>Što znači da je otvorena istraživanju, a nije zauvijek unaprijed utvrđena dogma.</ref> kojima dolazi do valjane [[Spoznaja\|spoznaje]]. Članak govori o konkretnim postupcima – ''metodama''''',''' koje pripadaju Kabali kao [[Kabala i mistika#Misticizam Kabale\|mističkom]] pristupu sadržajima [[Biblija\|Biblije]]. Budući da Kabala podrazumijeva [[Meditacija i Kabala#Tri vida Kabale\|tri vida]] – teozofijski, meditativni, činidbeni, to će onda postupci (koraci metode) biti ''specifični'' za svaki od tih vidova Kabale. Sažeto rečeno, može se govoriti o slijedećim postupcima ili metodama:

	1. '''Proučavanje''' Biblije – model [[Kabala i Pardes\|PaRDeS]]; Kabala pretpostavlja vjerovanje u [[Kabala i Bog\|Boga]] pa je stoga vjerovanje jedna od sastavnica Kabala metodologije<ref>Važno je napomenuti da Kabala nije ateističko učenje.</ref>.		1. '''Proučavanje''' Biblije – model [[Kabala i Pardes\|PaRDeS]]; Kabala pretpostavlja vjerovanje u [[Kabala i Bog\|Boga]] pa je stoga vjerovanje jedna od sastavnica Kabala metodologije<ref>Važno je napomenuti da Kabala nije ateističko učenje.</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T09:42:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''[[Meditacija i Kabala#Što je Kabala|Kabala]]''' kao jedno sustavno učenje<ref>Kabala je jedno učenje, a nije znanost; učenje, naučavanje ili nauk (lat: ''doctrina'') je sređeni skup stavova, tvrdnji do kojih se došlo temeljem iskustva ili prenošenjem znanja ranijih pokoljenja. '''Znanosti''' je svojstveno to da se do znanja dolazi ''objektivnim'', opće prihvaćenim metodama koje isključuje subjektivno uvjerenje i vrednovanje. </ref> mora imati svoje '''metode'''<ref>Što znači da je otvorena istraživanju, a nije zauvijek unaprijed utvrđena dogma.</ref> kojima dolazi do valjane [[Spoznaja|spoznaje]]. Članak govori o konkretnim postupcima – ''metodama''''',''' koje pripadaju Kabali kao [[Kabala i mistika#Misticizam Kabale|mističkom]] pristupu sadržajima [[Biblija|Biblije]]. Budući da Kabala podrazumijeva [[Meditacija i Kabala#Tri vida Kabale|tri vida]] – teozofijski, meditativni, činidbeni, to će onda postupci (koraci metode) biti ''specifični'' za svaki od tih vidova Kabale. Sažeto rečeno, može se govoriti o slijedećim postupcima ili metodama:

1. '''Proučavanje''' Biblije – model [[Kabala i Pardes|PaRDeS]]; Kabala pretpostavlja vjerovanje u [[Kabala i Bog|Boga]] pa je stoga vjerovanje jedna od sastavnica Kabala metodologije<ref>Važno je napomenuti da Kabala nije ateističko učenje.</ref>.

2. '''Meditativno''' zadubljivanje nad od prije postavljenim istinama: vlastitim iskustvom ''osvjedočiti'' se o teorijskim postavkama učenja; metoda u Kabali upućuje, usmjerava na vlastitu praksu u Kabali, naime vlastitu uključenost u predmet koji se želi spoznati<ref>Sama riječ "'''metoda'''" dolazi od grčke riječi "methodos" što u sebi sadrži riječi ''meta'': prema, i ''hodos'': put; dakle metoda je neko hodanje po putu, u Kabali taj put je istovjetan putu vlastite uključenosti u Kabalu, dakle - istovjetan ''praksi'' Kabale. . </ref>.

3. '''Primjenjivati''' Kabalu u svakodnevnom životu i na taj način provjeravati njezinu djelotvornost i korisnost za život u ljudskom svijetu.

<br />

== Metode teorijske Kabale ==
Za teorijsku (teozofijsku) Kabalu važna je metoda koja se koristi u '''[[Hermeneutika|tumačenje]]''' biblijskoga teksta, a to je hermeneutički model zvan '''PaRDeS'''. To je model tumačenja kojega čine četiri koraka:

1. '''''Pešat''''': daje '''doslovni''' smisao teksta

2. '''''Remez''''': upućuje na '''metaforički'''/alegorijski smisao

3. '''''Deraš''''': izvodi moralni, '''homiletički''' smisao

4. '''''Sod''''': otkriva skriveni, '''mistički''' smisao teksta; taj posljednji korak je karakterističan za Kabalu.

'''Meditativno čitanje:''' To bi bilo čitanje pri kojem sadržaj nekog kabalističkog teksta kao da postaje sadržajem i supstancijom duše samog čitatelja. U tom smislu duša ''teksta'' očituje se kao, bolje reći postaje tekstom (tkivom) same ''duše''. Time odvijanje sadržaja koji je svojstven samom ''tekstu'' postaje očitovanjem sadržaja same ''duše'', njezin razvoj. <br />

== Metode meditacijske Kabale ==
Jedan od ''putova'' zadobivanja iskustva u Kabali je '''uzdizanje kroz [[Sefiroti u Kabali|sefirote]]''' na više razine svjetova.

Da bi se zadobilo iskustvo o nekom od viših svjetova mora se odgovarajućom razinom ''duše'' i ''tijela'', uzdignuti do odgovarajuće više razine ''svijeta''; tako, ako se želi boraviti u:

svijetu ''Jecira'' – mora se uzdignuti [[Psihologija Kabale#Razine duše u Kabali|dušom ''Ruah'']] i [[Kabala i razine tijela#Razine tijela|tijelom unutarnje forme]];

svijetu ''Beria'' – mora se uzdignuti [[Psihologija Kabale#Razine duše u Kabali|dušom ''Nešama'']] i [[Kabala i razine tijela#Razine tijela|tijelom unutarnjeg pokreta]];

svijetu ''Acilut'' – mora se uzdignuti [[Psihologija Kabale#Razine duše u Kabali|dušom ''Haja'']] i [[Kabala i razine tijela#Razine tijela|tijelom unutarnjeg govora]].

Temeljna ''metoda'' u Kabali svakako je [[Meditacija i Kabala|'''meditacija''']], poznata pod nazivom '''hitbonenut'''. Meditacija u Kabali nije nekakav ''mehanički'' postupak: ne postoji neka formula, mehanički algoritam po kojem bi se odvijao proces meditacije. No, Kabala inače nije u znaku ''mehaničkih'', rutinskih postupaka. Kada se govori o meditaciji u Kabali, tada se najčešće rabi hebrejska riječ '''''hitbonenut''''' koja označuje duboko '''''intelektualno'' razmatranje''' nečeg pripadnog Bogu; ''hitbonenut'' nas dalje vodi u jedno posvećeno gledanje, gotovo ''zurenje'' u Boga – '''''histaklut''''', a to dalje vodi u jedno prianjanje, priljubljivanje uz Boga – '''''devekut'''''. Nadalje, rabi se i riječ “'''''hitbodedut'''''” koja označuje doživljaj Boga u samotnoj izoliranosti od svijeta. Meditirati znači razmišljati o nekom predmetu, ali za razliku od uobičajenog razmišljanja, ili mišljenja u znanosti i filozofiji, u Kabali to ima neke specifičnosti, koje se pokazuju u samim izrazima za “meditaciju”.

'''Interiorizacija''', pounutrašnjenje (hebr: ''hafnama'') sastoji se u tome da se čovjek povuče u sebe, smiri svoju svijest, usmjeri ju prema unutra i time,

a)    usmjeravanjem na ''čisti lik'' bića (pojava) dospijeva u dušu ''Ruah'' i na taj način spoznaje svijet u njegovom čistom obličju – svijet '''Jecira''';

b)    usmjeravanjem na čistu snagu bića dospijeva u dušu ''Nešama'' i na taj način spoznaje svijet u njegovoj čistoj snazi – svijet '''Beria''';

c)    usmjeravanjem svijesti na čisti ''[[logos]]'' (govor i logika) dospijeva u dušu ''Haja'' i na taj način spoznaje svijet u njegovoj čistoj logosnosti – svijet '''Acilut'''.

== Metode činidbene Kabale (''Kabala ma'asit'') ==

=== Kontrola loših poriva (''jecer hara'') ===
Koliko štete može čovjeku u životu nanijeti slijeđenje zlih poriva spoznali su i Kabalisti. Oni su, čak što više, razradili praksu nadvladavanja zlih poriva. Ova se praksa smješta u svijet ''Jecira'', a to je svijet čistih likova što ih gleda duša ''Ruah''. Duša ''Ruah'' reagira emocionalno na viđene likove – oni se njoj sviđaju ili su joj odbojni, i takva reakcija duše ''Ruah'' je jako važna, jer služi kao pokretač daljnjeg čovjekovog djelovanja, naime:

· ako se duši ''Ruah'' sviđaju likovi koje gleda, tada oni postaju čovjeku (kao cjelovitom biću) privlačni, tj. ''privlačit'' će ga na određene radnje iako se one ''ne bi smjele'' vršiti.

· ako se duši ''Ruah'' ne sviđaju likovi koje gleda tada oni postaju odbojni čovjeku kao cjelovitom biću, ''odbijaju'' ga od vršenja određenih radnji iako se one ''moraju'' vršiti.

Dakle, sviđanje ili nesviđanje može dospjeti u sukob s moralnim vidom neke radnje. Na primjer, čovjeku se sviđa izgled tuđeg automobila, on je njemu emocionalno privlačan, ali to nije opravdani razlog da on sebi, protuzakonito ''prisvoji'' taj auto. Ili, drugi primjer, mladom čovjeku može biti privlačan lik neke djevojke, ali on mora u sebi zatomiti taj osjećaj sviđanja, jer je ta djevojka, recimo, zaručena za njegovog prijatelja, ili slično. Takav poriv na djelovanje koje može uroditi zlim posljedicama, ima u židovskoj etičkoj tradiciji svoje ime, a to je: '''''jecer hara''''', u prijevodu '''zao poriv'''.

Zbog toga je potrebno, da bi se izbjeglo zlo, odustati od djelovanja vođenog zlim nagonom (''jecer hara''); štoviše, potrebno je stalno podčinjavati zle porive u sebi, nadvladavati ih. U praksi yoge govori se o '''''pratyahari''''' koja označuje izvlačenje psihičke energije iz domene (objekta) osjetila. Po analogiji, u Kabali ''pratyahara'' će označavati izvlačenje psihičke energije iz domene ''zlih'' poriva (''jecer ha'''ra''''') te njeno preusmjeravanje u domenu ''dobrih'' poriva (''jecer ha'''tov'''''). Takvu se praksa može nazvati: '''''lehaknia jecer hara.''''' To treba primijeniti na sve sefirote i njima odgovarajuće duševne usmjerenosti. Slijedi tabelarni pregled u kojem je vidljivo na koji način treba odvući pažnju od ''jecer hara'' i usmjeriti ju na ''jecer hatov'':
{| class="wikitable"
|+Tablica 1
|'''''od Jecer'' hara'''
|'''''do Jecer'' hatov'''
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od tupe pospane i '''''otupjele''''' svijesti,
|do prave '''''transcendirajuće''''' '''''svijesti''''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od vrijednosno '''''dezorijentiranog''''' pogleda na stvarnost,
|do pravog '''''cjelovitog''''' '''''(holističkog) uvida''''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od potpune '''''raštrkanosti''''' mišljenja, njegove izgubljenosti u detaljima,
|do korisnog '''''analitičkog''''' pristupa;
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od '''''rasipnog''''' davanja,
|do razumnog '''''davanja''''' ''u ljubavi'';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od škrtosti i prevelike '''''strogosti''''',
|do stava '''''pravednosti''''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od popuštanja i '''''davanja prednosti''''' jednom od sefirota: ''Hesed'' ili ''Gevura'',
|do '''''uravnoteženog''''' pristupa obima; ravnoteža
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od '''''tvrdoglavog''''' nastojanja „glavom kroz zid“,
|do '''''hrabrog'' svladavanja prepreka''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od prebrzog '''''sustajanja''''',
|do ozbiljne '''''ustrajnosti''''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od hedonističke '''''samoživosti''''',
|do istinskog '''''sebe-ozbiljenja''''';
|-
|odvući pažnju od negativnog vida duševne moći – u ovom slučaju od tupe bezobzirne '''''nametljivosti''''',
|do smjernog ponašanja i '''''pozitivnog utjecaja''''' na bližnje;
|}

=== Djelovanje u znaku vrline ===
Ova praksa nalazi svoje mjesto u svijetu stvaranja – ''Beria'', a to je svijet događanja Božje snage.

U svijetu postoji kretanje snage koja u krajnjoj instanci dolazi od Boga, pa se može govoriti o dinamici ''Božje'' snage. Ta dinamika može često biti turbulentna, i snažno pobuditi energijski ustroj čovjeka kao snagosnog bića. Duša ''Nešama'' koja korespondira svijetu ''Beria'' – u kojemu se zbiva kretanje (Božje) snage, '''osjeća''' djelovanje snage na čovjekovo tijelo, jer je ona sama jedna od sastavnica jedinstvenog sklopa duše i tijela. No, duša ''Nešama'' je po svom bitnom određenju '''umna''', ''misleća'' duša (u Aristotela: ''dianoetike psyhe''); u čemu se sastoji umnost duše ''Nešama'' ako ne u tome da umno reagira na događaje u svijetu; takve umne, '''umom osmišljene reakcije''' na kretanje snage u svijetu možemo zvati '''vrlinama''', zapravo u tome je pravi ''smisao'' vrline. Koje su to vrline?

Prema učenju kabaliste Yitzchak '''Ginsburgha''' za svaku sefira postoji određeni atribut duha – što se može zvati '''vrlinama''':
{| class="wikitable"
|+Tablica 2
|'''Sefira'''
|'''Božji atribut'''
|'''atribut duha,''' odnosno''': vrlina'''
|-
|''Keter''
|Božja uzvišenost
|'''''emuna'':''' vjera

'''''ta'anug'':''' blaženstvo

'''''racon''''': volja
|-
|''Hokma''
|Božja mudrost
|'''''bitul''':'' samozatajnost
|-
|''Bina''
|Božji um
|'''''simha''':'' radovati se stalno
|-
|''Hesed''
|Božja ljubav
|'''''ahava''':'' ljubav
|-
|''Gevura''
|Božja pravednost
|'''''jira''':'' strahopšoštovanje pred Bogom
|-
|''Tiferet''
|Božja ljepota
|'''''rahamim''':'' milosrdnost
|-
|''Necah''
|Božja pobjeda
|'''''bitahon''':'' povjerenje (u Boga)
|-
|''Hod''
|Božja slava
|'''''temimut''':'' iskrenost
|-
|''Jesod''
|Božji temelj
|'''''emet''':'' istinoljubivost
|-
|''Malkut''
|Božje kraljevstvo
|'''''šiflut''':'' poniznost
|}

=== Molitva (''t'fila'') ===
Molitva se može prakticirati u suptilnom '''tijelu unutarnjeg govora'''; to je ono tijelo koje je iz'''govor'''eno od Boga i koje čini '''''potenciju''''' da se čuje govor Božji. U duši '''''Haja''''' se događa zo da ona ''zbiljski'' razgovara s Bogom u molitvi. Duša ''Haja'' ''čuje'' i čini ''čujnim'' slova Božjeg govora u tijelu govora.

Paradigmatična praksa zbiljske vjere je '''molitva'''. Praksa zbiljske vjere se zbiva u otvorenosti dinamičnom zbivanju najviše Snage, koja je neki ''Tko'' - Bog, i u suhodu s tom Snagom. Molitva se sastoji u obraćanju u vjeri toj najvišoj Snazi, u razgovoru s njom kao živim subjektom (''Tko''-biti) - osobom (u eminentnom smislu). Ako je '''vjera''' (''emuna'') jedno prepuštanje i otvorenost događanju najviše Snage - moment pasivnog prihvaćanja i pomirenosti s onim što Snaga hoće, s njezinom voljom (''racon''), onda se '''molitva''' sastoji u nekom ulaženju u prostor Snage, jednom tihom približavanju, primicanju Snazi s namjerom da joj se nešto ''predloži''; molitva je jedno smjerno podastiranje zahtjeva, molbe, sugestije vlastite volje u smislu "Bože, ja bih htio to-i-to, ali samo ako je to u skladu s Tvojom voljom".

Ako je Bog '''''govor''''' (Logos)<ref>''Proslov'' Ivanova evanđelja počinje riječima. "U početku bijaše Riječ (''logos'') i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog."</ref>, onda je upravo sam govor onaj medij u kojem se s Bogom susrećemo kroz:

a) njegov ''nagovor''

b) naš ''odgovor'' Bogu

c) ''razgovor'' s Bogom

'''Molitva''' kao razgovor s Bogom, može se, kao i svaki govor, odvijati na više razina duše. Smisao molitve kao razgovora razmatra se u okviru PaRDeS, naime čovjek može moliti na razini:

''Nefeš'' duše i tome će odgovarati ''pešat'' razina smisla;

''Ruah'' duše i tome će odgovarati ''remez'' razina smisla;

''Nešama'' duše i tome će odgovarati ''deraš'' razina smisla;

''Haja'' duše i tome će odgovarati ''sod'' razina smisla.

Neki kabalisti smještaju različite vrste ''molitve'' na različite razine ''svijeta'', a time i ''duše'', tako da:

u svijet '''Asija''' smještaju molitvu: ''birhot hašarah'' (jutarnji blagoslovi)

u svijet '''Jecira''' smještaju molitvu: ''Psalme''

u svijet '''Beria''' smještaju molitvu: ''Šema Jisrael''

u svijet '''Acilut''' smještaju molitvu: ''Amida'' (''šmone esre'').

Ali, '''svaku''' od tih molitvi vjernik može ''moliti'' na '''sve četiri razine''' kao što se biblijski tekst može ''tumačiti'' (davati mu smisao) na sve četiri razine u okviru ''PaRDeS''. Slijedi '''tabelarni prikaz:'''
<br />

=== Vršenje Božjih zapovijedi (''micvot'') ===
Riječ '''''d'vekut''''' označuje priljubljivanje, doslovno bi bilo „priljepljivanje“ uz Boga, u smislu potpune predanosti Bogu. Božje zapovijedi treba vršiti u duhu ''d'vekut''.

Božje zapovjedi, ''micvot,'' smještaju se na razinu ''Asija'' svijeta, jer se sastoje u nekom činjenju (hebr. ''la'asot'': činiti) ili ne-činjenju. Međutim i same ''micvot'' možemo razmatrati na višim razinama – višim svjetovima (''olamot'') i višim razinama razumijevanja – ''PaRDeS''. To je osobito prihvatljivo kad je riječ o tzv. „Deset Zapovjedi“ za koje je bolji prijevod „Deset besjeda“<ref>U Bibliji izvorno: '''''eser devarim''''', što doslovno prevedeno znači: deset riječi, besjeda. Andre Chouraqui u knjizi „Deset zapovjedi danas“ daje podnaslov ''Deset besjeda za pomirenje čovjeka s ljudskošću''.</ref>; uzmimo tzv. prvu zapovijed, koja uopće ''nije'' zapovijed:

1„ Onda Bog izgovori ove riječi:

2 Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Nemoj imati drugih bogova osim mene.“

Izgleda kao da nam sam tekst Biblije proturječi, jer piše „Nemoj imati...“, dakle ''zapovijed''; međutim sam tekst u ''izvorniku'' nije u imperativu, nego u ''futuru'', dan kao Božje jamstvo čovjeku, dakle: „Ti nećeš imati drugih bogova osim mene.“

Ako bi se tekst ''micvot'' razmatrao na svim višim razinama, onda bi on gubio svoju doslovnu namjenu da bude zapovijed činjenja (ili zabrana neželjenog činjenja); on bi sve više zadobivao dimenziju ''viših'' stupnjeva kabalističke prakse uzdizanja k Bogu, pa izgleda kao da bi mogao i ''zamijeniti'' ih, nastupiti kao molitva, čitanje Tore, predanost Bogu. Potrebno je razmotriti mjesto svakog člana prakse u sva četiri svijeta:

'''Svaka''' od zapovjedi može se ''vršiti'' na '''sve četiri razine''' kao što se i biblijski tekst može ''tumačiti'' (davati mu smisao) na sve četiri razine u okviru ''PaRDeS''.

Na razini svijeta '''''Asija''''': mehaničko izvršavanje zapovjedi, zato što se to ''mora'' činiti.

Na razini svijeta '''''Jecira''''': uživljavanje u sadržaj ''micvot'', ''emocionalno'' pristajanje uz nju, ali često praćeno čuvstvenim, afektivnim kolebanjem.

Na razini svijeta '''''Beria''''': razmišljanje o micvot, traženje ''racionalnih'' razloga za i protiv; uvažavanje civilizacijskoga napretka, znanstvenih stavova, i slično, sve vezano uz intelekt.

Na razini svijeta '''''Acilut''''': kao rezultat uzdizanja duše do najvišeg smisla nastaje ''osnaženi'' smisao, koji određuje akciju u ''Asija'' svijetu, i tada je to prava akcija, ''zbiljsko'' (na najvišoj razini) vršenje ''micvot''.

== Primjena Kabale ==
1. '''Primjenom''' Kabale u svakodnevnom životu provjerava se njezina djelotvornost i korisnost za život u ljudskom svijetu:

a)    U ''tumačenju'' svetih tekstova

b)    U ''[[Zdravlje|zdravom]]'' načinu življenja

c)    U [[Kabala i politika#Put popravljanja svijeta (Tikkun olam)|''tikkun olam'']] (popravljanju svijeta)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

# '''Amerl''', Rudolf (1997), ''Hebrejsko-hrvatski rječnik''. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
# '''Ariel S. David''' (1993), ''Die Mystik des Judentums''. Prijevod originala: T''he Mystic Quest''. Munchen: Diederichs Verlag.
# '''Bettini''', Dolores (2004), ''Kabala – Stvaranje svijeta''. Zagreb: CID-NOVA.
# '''Da-don Kotel''' (2004)''',''' ''Židovstvo - život, teologija i filozofija''. Zagreb: Profil
# '''Drob''', L. Sanford (2000b), ''Kabbalah Metaphors: Jewish mystical themes in ancient and modern thought''. Jason Aronson
# '''Drob''', L. Sanford (2000a), ''Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives''. Jason Aronson.
# '''Elior''', Rachel (2007), ''Jewish Mysticism: The Infinite Expression of Freedom''. Littman
# '''Ginsburgh''', Yitzchak. ''Body, Mind and Soul: Kabbalah on Human Physiology, Desease and Healing.'' www.inner.org
# '''Hegel''', GWF (2003-04), ''Znanost logike''. Zagreb: Demetra.
# '''Idel''', Moshe (1988), ''Kabbalah New Perspectives''. New Haven & London: Yale University Press.
# '''''Jeruzalemska Biblija''''' (2004). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
# '''Leet''', Leonora (1999), ''Renewing the Covenant: A Kabbalistic Guide to Jewish Spirituality''. Inner Traditions.
# '''Leet''', Leonora (1999), ''The Secret Doctrine of the Kabbalah: recovering the key to Hebraic sacred science''. Inner Traditions.
# '''Leet''', Leonora (2004), The ''Universal Kabbalah: Deciphering the Cosmic Code in the Sacred Geometry of the Sabbath Star Diagram''. Inner Traditions.
# '''Maier''', Johann (2004), ''Die Kabbalah: Einführung – Klassische Texte – Erläuterung''. München: Beck Verlag
# '''Matt,''' Daniel C. (2006), ''Suština kabale''. Zagreb: VBZ
# '''Patterson''', David (2005), ''Hebrew Language and Jewish Thought''. London: Routledge.
# '''Schochet''' I. Jacob (1988), ''Mystical Concepts in Chassidism''. New York: Kehot Publication Society.
# '''Scholem''', Gershom (1995), ''Major Trends in Jewish Mysticism''. New York: Schocken Books.
# '''Scholem,''' Gershom (1996), ''Uber einige Grundbegriffe des Judentums''. Suhrkamp
# '''Scholem,''' Gershom (1998). ''Kabala i njezin simbolizam''. Zagreb: MISL.
# '''''The Interlinear NIV Hebrew-English Old Testament''''' (1987). Grand Rapids (MI): Zondervan Publishing House.
# '''Tzadok Ariel (1996-2004),''' ''The Fundamentals of Kosher Kabbalah: A Guide to Kabbalistic Concepts And Terminology''. www.KosherTora.com

== Vanjske poveznice ==

http://www.newkabbalah.com/hegel.html

<br />
[[Kategorija:Kabala]]
[[Kategorija:Znanje]]

Metode u Kabali - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica