Mezoderm - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T11:39:40Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 11:39, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mezoderm'''-->[[~~File~~:Mesoderm hr.png\|thumb\|300x300px\|Tkiva nastala iz mezoderma]]		<!--'''Mezoderm'''-->[[Datoteka:Mesoderm hr.png\|thumb\|300x300px\|Tkiva nastala iz mezoderma]]
	'''Mezoderm''' je srednji [[zametni listići\|zametni listić]] gastrule svih bilateralnih životinja. Druga dva sloja su ''[[ektoderm]]'' (vanjski sloj) i ''[[endoderm]]'' (unutrašnji sloj).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010">Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref>		'''Mezoderm''' je srednji [[zametni listići\|zametni listić]] gastrule svih bilateralnih životinja. Druga dva sloja su ''[[ektoderm]]'' (vanjski sloj) i ''[[endoderm]]'' (unutrašnji sloj).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010">Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:01:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 09:01, 1. prosinca 2021.
Redak 15:		Redak 15:

	== Razvoj mezoderma ==		== Razvoj mezoderma ==
	Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.		Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{Citiranje weba\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.
	Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{Citiranje knjige\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>		Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{Citiranje knjige\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:53:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 00:53, 1. prosinca 2021.
Redak 15:		Redak 15:

	== Razvoj mezoderma ==		== Razvoj mezoderma ==
	Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{~~cite~~ web\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.		Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{Citiraj web\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.
	Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{Citiranje knjige\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>		Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{Citiranje knjige\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T07:22:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 07:22, 17. studenoga 2021.
Redak 2:		Redak 2:
	'''Mezoderm''' je srednji [[zametni listići\|zametni listić]] gastrule svih bilateralnih životinja. Druga dva sloja su ''[[ektoderm]]'' (vanjski sloj) i ''[[endoderm]]'' (unutrašnji sloj).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010">Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref>		'''Mezoderm''' je srednji [[zametni listići\|zametni listić]] gastrule svih bilateralnih životinja. Druga dva sloja su ''[[ektoderm]]'' (vanjski sloj) i ''[[endoderm]]'' (unutrašnji sloj).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010">Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref>

	Mezoderm stvara [[mezenhim]] (vezivno tkivo), [[mezotel]], neepitelne krvne stanice i [[celomocit]]e. Mesotel prekriva tjelesne šupljine; formira mišiće u procesu [[miogeneza\|miogeneze]], pregrade i mezenterij; formira dio [[spolne žlijezde\|spolnih žlijezda]] (ostatak su [[gamete]]).<ref name="RFB2004Mesoderm">{{~~cite book~~\| author=Ruppert, E.E., Fox, R.S., and Barnes, R.D. \| title=Invertebrate Zoology \| chapter=Introduction to Bilateria \| pages=217–218 \| publisher=Brooks/Cole\| edition=7th \| isbn=0-03-025982-7 \| year=2004}}</ref>		Mezoderm stvara [[mezenhim]] (vezivno tkivo), [[mezotel]], neepitelne krvne stanice i [[celomocit]]e. Mesotel prekriva tjelesne šupljine; formira mišiće u procesu [[miogeneza\|miogeneze]], pregrade i mezenterij; formira dio [[spolne žlijezde\|spolnih žlijezda]] (ostatak su [[gamete]]).<ref name="RFB2004Mesoderm">{{Citiranje knjige\| author=Ruppert, E.E., Fox, R.S., and Barnes, R.D. \| title=Invertebrate Zoology \| chapter=Introduction to Bilateria \| pages=217–218 \| publisher=Brooks/Cole\| edition=7th \| isbn=0-03-025982-7 \| year=2004}}</ref>

	Mezoderm se diferencira kroz [[stanična komunikacija\|stanično signaliziranje]], nakon kojeg se mezoderm polarizira iz organizacijskog središta.<ref name="Kimelman-2004-p363">{{~~cite book~~\|author=Kimelman, D. & Bjornson, C.\|chapter=Vertebrate Mesoderm Induction: From Frogs to Mice\|editor=Stern, Claudio D.\|title=Gastrulation: from cells to embryo\|publisher=CSHL Press\|year=2004\|isbn=978-0-87969-707-5\|page=363\|url=http://books.google.com/books?id=ljAKtC-iIrIC&pg=PA363}}</ref>		Mezoderm se diferencira kroz [[stanična komunikacija\|stanično signaliziranje]], nakon kojeg se mezoderm polarizira iz organizacijskog središta.<ref name="Kimelman-2004-p363">{{Citiranje knjige\|author=Kimelman, D. & Bjornson, C.\|chapter=Vertebrate Mesoderm Induction: From Frogs to Mice\|editor=Stern, Claudio D.\|title=Gastrulation: from cells to embryo\|publisher=CSHL Press\|year=2004\|isbn=978-0-87969-707-5\|page=363\|url=http://books.google.com/books?id=ljAKtC-iIrIC&pg=PA363}}</ref>
	Položaj organizacijskog središta je određen područjima u kojima je [[beta-katenin]] zaštićen degradacijom GSK-3. Beta-katenin se ponaša kao kofaktor koji mijenja aktivnost transkripcijskog faktora tcf-3 iz potiskujućeg u aktivirajući, koji potiče sintezu genskih produkata neophodnih za diferencijaciju mezoderma i gastrulaciju. Nadalje, mezoderm ima sposobnost poticanja rasta drugih struktura, kao što je [[neuralna ploča]], prethodnik živčanog sustava.		Položaj organizacijskog središta je određen područjima u kojima je [[beta-katenin]] zaštićen degradacijom GSK-3. Beta-katenin se ponaša kao kofaktor koji mijenja aktivnost transkripcijskog faktora tcf-3 iz potiskujućeg u aktivirajući, koji potiče sintezu genskih produkata neophodnih za diferencijaciju mezoderma i gastrulaciju. Nadalje, mezoderm ima sposobnost poticanja rasta drugih struktura, kao što je [[neuralna ploča]], prethodnik živčanog sustava.

Redak 11:		Redak 11:

	== Opis ==		== Opis ==
	Mezoderm je jedan od tri zametna listića koji se javlja u trećem tjednu embrionalnog razvoja. Nastaje kroz proces zvan [[gastrulacija]]. Tri su važna sastavna dijela mezoderma: paraksijalni mezoderm, intermedijarni mezoderm i mezoderm bočne ploče. Paraksijalni mezoderm izaziva nastanak somitomera, iz kojih će nastati mezenhim glave i organizirati se u okcipitalne i kaudalne somite. Iz somita nastaje miotom (mišićno tkivo), sklerotom (hrskavica i kosti) i dermatom (potkožno tkivo).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010"/> Signali za diferencijaciju somita potječu iz okolnih struktura, uključujući notokord, neuralnu cijev i epidermu. Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom, diferencira se u urogenitalne strukture, među kojima su bubrezi, spolne žlijezde, njihovi kanali i nadbubrežne žlijezde. Mezoderm bočne ploče izaziva razvoj srca, krvnih žila i krvnih stanica, kao i mezodermalne komponente udova.<ref name="Scott-2010">{{~~cite book~~\|author=Scott, Gilbert\|title=Developmental biology\|publisher=Sinauer Associates\|edition=ninth\|place=USA\|year= 2010}}</ref>		Mezoderm je jedan od tri zametna listića koji se javlja u trećem tjednu embrionalnog razvoja. Nastaje kroz proces zvan [[gastrulacija]]. Tri su važna sastavna dijela mezoderma: paraksijalni mezoderm, intermedijarni mezoderm i mezoderm bočne ploče. Paraksijalni mezoderm izaziva nastanak somitomera, iz kojih će nastati mezenhim glave i organizirati se u okcipitalne i kaudalne somite. Iz somita nastaje miotom (mišićno tkivo), sklerotom (hrskavica i kosti) i dermatom (potkožno tkivo).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010"/> Signali za diferencijaciju somita potječu iz okolnih struktura, uključujući notokord, neuralnu cijev i epidermu. Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom, diferencira se u urogenitalne strukture, među kojima su bubrezi, spolne žlijezde, njihovi kanali i nadbubrežne žlijezde. Mezoderm bočne ploče izaziva razvoj srca, krvnih žila i krvnih stanica, kao i mezodermalne komponente udova.<ref name="Scott-2010">{{Citiranje knjige\|author=Scott, Gilbert\|title=Developmental biology\|publisher=Sinauer Associates\|edition=ninth\|place=USA\|year= 2010}}</ref>
	Neki od derivata mezoderma su mišići (glatki, srčani i poprečnoprugasti), mišići jezika (okcipitalni somiti), mišići ždrijelnih lukova (žvačni mišići, mišići facijalne ekspresije), vezivno tkivo, dermis i potkožni sloj kože, kosti i hrskavica, tvrda mozgovnica, endotel krvnih žila, eritrociti, leukociti, mikroglija i Kupfferove stanice, kora bubrega i nadbubrežnih žlijezda.<ref name="Dudek-2009">{{~~cite book~~\|author=Dudek, Ronald W.\|title=High-yield. Embryology\|publisher=Lippincott Williams & Wilkins\|edition= 4th\|year=2009}}</ref>		Neki od derivata mezoderma su mišići (glatki, srčani i poprečnoprugasti), mišići jezika (okcipitalni somiti), mišići ždrijelnih lukova (žvačni mišići, mišići facijalne ekspresije), vezivno tkivo, dermis i potkožni sloj kože, kosti i hrskavica, tvrda mozgovnica, endotel krvnih žila, eritrociti, leukociti, mikroglija i Kupfferove stanice, kora bubrega i nadbubrežnih žlijezda.<ref name="Dudek-2009">{{Citiranje knjige\|author=Dudek, Ronald W.\|title=High-yield. Embryology\|publisher=Lippincott Williams & Wilkins\|edition= 4th\|year=2009}}</ref>

	== Razvoj mezoderma ==		== Razvoj mezoderma ==
	Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{cite web\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.		Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija\|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{cite web\|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/\|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives\|publisher=NCBI\|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.
	Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{~~cite book~~\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>		Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{Citiranje knjige\|author= Drew, Ulrich\|title=Color atlas of embryology\|publisher=Thieme\|place=German\|year=1993}}</ref>

	== Paraksijalni mezoderm ==		== Paraksijalni mezoderm ==
Redak 23:		Redak 23:

	== Intermedijarni mezoderm ==		== Intermedijarni mezoderm ==
	Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom i diferencira u urogenitalne strukture.<ref name="Kumar-2008">{{~~cite book~~\|author=Kumar, Rani\| title=Textbook of human embryology\|publisher=I.K. International\|year=2008}}</ref> U gornjim torakalnim i cervikalnim područjima oblikuje nefrotome, a u kaudalnom području stvara nefrogeni tračak. Također potpomaže razvoj dijelova mokraćnog sustava i spolnih žlijezda.<ref name="Scott-2010" />		Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom i diferencira u urogenitalne strukture.<ref name="Kumar-2008">{{Citiranje knjige\|author=Kumar, Rani\| title=Textbook of human embryology\|publisher=I.K. International\|year=2008}}</ref> U gornjim torakalnim i cervikalnim područjima oblikuje nefrotome, a u kaudalnom području stvara nefrogeni tračak. Također potpomaže razvoj dijelova mokraćnog sustava i spolnih žlijezda.<ref name="Scott-2010" />

	== Mezoderm bočne ploče ==		== Mezoderm bočne ploče ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T00:17:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Mesoderm hr.png|thumb|300x300px|Tkiva nastala iz mezoderma]]
'''Mezoderm''' je srednji [[zametni listići|zametni listić]] gastrule svih bilateralnih životinja. Druga dva sloja su ''[[ektoderm]]'' (vanjski sloj) i ''[[endoderm]]'' (unutrašnji sloj).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010">Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref>

Mezoderm stvara [[mezenhim]] (vezivno tkivo), [[mezotel]], neepitelne krvne stanice i [[celomocit]]e. Mesotel prekriva tjelesne šupljine; formira mišiće u procesu [[miogeneza|miogeneze]], pregrade i mezenterij; formira dio [[spolne žlijezde|spolnih žlijezda]] (ostatak su [[gamete]]).<ref name="RFB2004Mesoderm">{{cite book| author=Ruppert, E.E., Fox, R.S., and Barnes, R.D. | title=Invertebrate Zoology | chapter=Introduction to Bilateria | pages=217–218 | publisher=Brooks/Cole| edition=7th | isbn=0-03-025982-7 | year=2004}}</ref>

Mezoderm se diferencira kroz [[stanična komunikacija|stanično signaliziranje]], nakon kojeg se mezoderm polarizira iz organizacijskog središta.<ref name="Kimelman-2004-p363">{{cite book|author=Kimelman, D. & Bjornson, C.|chapter=Vertebrate Mesoderm Induction: From Frogs to Mice|editor=Stern, Claudio D.|title=Gastrulation: from cells to embryo|publisher=CSHL Press|year=2004|isbn=978-0-87969-707-5|page=363|url=http://books.google.com/books?id=ljAKtC-iIrIC&pg=PA363}}</ref>
Položaj organizacijskog središta je određen područjima u kojima je [[beta-katenin]] zaštićen degradacijom GSK-3. Beta-katenin se ponaša kao kofaktor koji mijenja aktivnost transkripcijskog faktora tcf-3 iz potiskujućeg u aktivirajući, koji potiče sintezu genskih produkata neophodnih za diferencijaciju mezoderma i gastrulaciju. Nadalje, mezoderm ima sposobnost poticanja rasta drugih struktura, kao što je [[neuralna ploča]], prethodnik živčanog sustava.

== Povijest ==
Ruski biolog [[Heinz Christian Pander]] je zaslužan za otkriće triju [[zametni listići|zametnih listića]] koji se stvaraju tijekom [[embriogeneza|emgriogeneze]]. Pander je dobio doktorat iz [[zoologija|zoologije]] na Sveučilištu u Wurzburgu 1817. Započeo je izučavanja u embriologiji koristeći kokošja jaja, zahvaljujući kojima je otkrio [[ektoderm]], mezoderm i [[endoderm]]. Zbog ovih otkrića, Pander se ponekad naziva "utemeljiteljem embriologije". Panderov rad na ranim zamecima nastavio je prusko-estonski biolog [[Karl Ernst von Baer]], koji je istraživao zametne listiće kod različitih vrsta te tako proširio ovo načelo na sve kralježnjake. Baer je također zaslužan za otkriće [[blastula|blastule]]. Svoja saznanja, uključujući i teoriju o zametnim listićima, objavio je u udžbeniku ''O povijesti razvoja životinja'', koji je objavljen 1828.<ref>Baer KE von (1986) In: Oppenheimer J (ed.) and Schneider H (transl.), Autobiography of Dr. Karl Ernst von Baer. Canton, MA: Science History Publications.</ref>

== Opis ==
Mezoderm je jedan od tri zametna listića koji se javlja u trećem tjednu embrionalnog razvoja. Nastaje kroz proces zvan [[gastrulacija]]. Tri su važna sastavna dijela mezoderma: paraksijalni mezoderm, intermedijarni mezoderm i mezoderm bočne ploče. Paraksijalni mezoderm izaziva nastanak somitomera, iz kojih će nastati mezenhim glave i organizirati se u okcipitalne i kaudalne somite. Iz somita nastaje miotom (mišićno tkivo), sklerotom (hrskavica i kosti) i dermatom (potkožno tkivo).<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010"/> Signali za diferencijaciju somita potječu iz okolnih struktura, uključujući notokord, neuralnu cijev i epidermu. Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom, diferencira se u urogenitalne strukture, među kojima su bubrezi, spolne žlijezde, njihovi kanali i nadbubrežne žlijezde. Mezoderm bočne ploče izaziva razvoj srca, krvnih žila i krvnih stanica, kao i mezodermalne komponente udova.<ref name="Scott-2010">{{cite book|author=Scott, Gilbert|title=Developmental biology|publisher=Sinauer Associates|edition=ninth|place=USA|year= 2010}}</ref>
Neki od derivata mezoderma su mišići (glatki, srčani i poprečnoprugasti), mišići jezika (okcipitalni somiti), mišići ždrijelnih lukova (žvačni mišići, mišići facijalne ekspresije), vezivno tkivo, dermis i potkožni sloj kože, kosti i hrskavica, tvrda mozgovnica, endotel krvnih žila, eritrociti, leukociti, mikroglija i Kupfferove stanice, kora bubrega i nadbubrežnih žlijezda.<ref name="Dudek-2009">{{cite book|author=Dudek, Ronald W.|title=High-yield. Embryology|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|edition= 4th|year=2009}}</ref>

== Razvoj mezoderma ==
Tijekom trećeg tjedna u procesu [[gastrulacija|gastrulacije]] između endoderma i ektoderma stvara se mezoderm. Ovaj proces počinje stvaranjem primitivne pruge na površini epiblasta.<ref name="NCBI-2013">{{cite web|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK10085/|title=Paraxial Mesoderm: The somites and their derivatives|publisher=NCBI|accessdate =April 15, 2013}}</ref> Stanice slojeva pomiču se između epiblasta i hipoblasta te se počinju širiti lateralno i kranijalno. Stanice epiblasta kreću se prema primitivnoj pruzi i kližu ispod nje u procesu invaginacije. Neke od migrirajućih stanica premještaju hipoblast i stvaraju endoderm, a druge odlaze između endoderma i epiblasta kako bi stvorile mezoderm. Ostatak stanica sudjeluje u stvaranju ektoderma. Nakon toga, epiblast i hipoblast uspostavljaju kontakt s ekstraembrionalnim mezodermom sve dok ne pokriju žumanjčanu vrećicu i amnion. Premještaju se na obje strane prekordalne ploče. Prekordalne stanice premještaju se na središnju crtu kako bi stvorile notokordalnu ploču. Iz kordamezoderma nastaje notokord koji potiče oblikovanje neuralne cijevi. Notokord se širi ispod neuralne cijevi od glave do repa. Mezoderm se kreće prema središnjoj crti sve dok ne prekrije notokord, kada se mezoderm poveća i nastane paraksijalni mezoderm. Sa svake strane, mezoderm ostaje tanak i tu je poznat pod nazivom bočna ploča. Intermedijarni mezoderm je smješten između paraksijalnog mezoderma i bočne ploče.
Između 13. i 15. dana događa se proliferacija ekstraembrionalnog mezoderma, primitivne pruge i embrijskog mezoderma. Razvoj notokordalnog kanala događa se između 17. i 19. dana, kada su oblikovani prvi somitei.<ref name="Drews-1993">{{cite book|author= Drew, Ulrich|title=Color atlas of embryology|publisher=Thieme|place=German|year=1993}}</ref>

== Paraksijalni mezoderm ==
Tijekom trećeg tjedna, [[paraksijalni mezoderm]] se organizira u segmente. Ako se jave u cefaličnom području i rastu u cefalokaudalnom smjeru, nose naziv somitomere. Ako se pojave u cefaličnom području, ali uspostave kontakt s neuralnom pločom, nose naziv neuromere, te će kasnije formirati mezenhim glave. Somitomere se organiziraju u somite koji rastu u parovima. U četvrtom tjednu somiti gube svoju organiziranost i prekriju notokord i [[leđna moždina|leđnu moždinu]] kako bi nastala [[kralježnica]]. U četvrtom tjednu, postoje 4 okcipitalna somita, 8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 8 do 10 kokcigealnih koji će stvoriti aksijalni kostur. Somatski derivati su određeni lokalnim signalima između susjednih embrijskih tkiva, posebno neuralne cijevi, notokorda, površinskog ektoderma i samih somatskih dijelova.<ref name="Yusuf-2006">{{cite journal|last=Yusuf|first=Faisal|title=The eventful somite: Patterning, fate determination and cell division in the somite|journal=Anatomy and embryology|year=2006|pages=21–30
| url=http://0search.proquest.com.millenium.itesm.mx/healthcomplete/docview/212010706/abstract/13D9F3D5B371BF5540B/1?accountid=11643}}</ref> Prava specifikacija izvedenih tkiva, koštanog, hrskavice, endotela i vezivnog tkiva je postignuta nizom morfogenetskih promjena paraksijalnog mezoderma, vodeći do nastanka sljedećih somatskih segmenata: dermomiotom, miotom i sklerotom. Svaki somit će stvoriti svoj vlastiti sklerotom koji će se diferencirati u hrskavičnu i koštanu komponentu. Iz miotoma će nastati mišićna komponenta, a iz dermatoma dermis leđa. Miotom i dermatom imaju živčanu komponentu.<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010"/>

== Intermedijarni mezoderm ==
Intermedijarni mezoderm povezuje paraksijalni mezoderm s bočnom pločom i diferencira u urogenitalne strukture.<ref name="Kumar-2008">{{cite book|author=Kumar, Rani| title=Textbook of human embryology|publisher=I.K. International|year=2008}}</ref> U gornjim torakalnim i cervikalnim područjima oblikuje nefrotome, a u kaudalnom području stvara nefrogeni tračak. Također potpomaže razvoj dijelova mokraćnog sustava i spolnih žlijezda.<ref name="Scott-2010" />

== Mezoderm bočne ploče ==
Mezoderm bočne ploče dijeli se na parijetalni i visceralni sloj. Oblikovanje tih slojeva počinje s pojavom unutarstaničnih šupjina.<ref name="Kumar-2008" /> Parijetalni sloj ovisi o sloju mezoderma koji prekriva amnion, dok visceralni ovisi o onom sloju koji prekriva žumanjčanu vrećicu. Parijetalni sloj zajedno s ektodermom stvara bočne nabore površine tjela. Visceralni sloj stvara stjenke crijeva. Stanice mezoderma parijetalnog sloja stvaraju mezotelne membrane koje oblažu osrčje, trbušnu i plućnu šupljinu.<ref name="RFB2004Mesoderm" /><ref name="Langman's Medical Embryology 2010"/>

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{razvojna biologija}}
{{čovječji stanični tipovi primarno derivirani od mezoderma}}
[[kategorija:razvojna biologija]]
[[kategorija:embriologija]]