WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T11:30:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 11:30, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mihovil Kombol'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan, 2018.}}~~		<!--'''Mihovil Kombol'''-->
	{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Mihovil Kombol		\| ime = Mihovil Kombol

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T07:46:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|rujan, 2018.}}
{{Infookvir životopis
| ime = Mihovil Kombol
| slika = Mihovil-Kombol-Bribir-082018-roberta-f.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = kamena bista Mihovila Kombola u [[Bribir]]u
| pseudonim =
| rođenje = [[23. rujna]] [[1883.]]
| smrt = [[9. studenoga]] [[1955.]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje =
}}
'''Mihovil Kombol''' ([[Niš]], [[23. rujna]] [[1883.]] - [[Zagreb]], [[9. studenoga]] [[1955.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32552 Kombol, Mihovil] Hrvatska enciklopedija (pristupljeno 1. veljače 2015.)</ref>), bio je [[hrvatska književnost|hrvatski]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kombol, Mihovil {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32552|accessdate=2018-09-18}}</ref> književnik, [[književna povijest|književni povjesničar]] i [[prevoditelj]].

== Životopis ==
[[Slika:Kombol-poviest.jpg|mini|Naslovnica Kombolove Povijesti književnosti objavljene 1945. godine]]
Mihovil Kombol rođen je u Nišu 1883. godine, gdje mu se obitelj tada nalazila. Dvije godine kasnije, vraća se s majkom u [[Bribir]], a otac mu je nešto kasnije preminuo u Carigradu.<ref name='jezik'>Milan Ratković, "Dr. Mihovil Kombol", Jezik, Zagreb, veljača 1956., br. 3, str. 65</ref> Kombol je dakle podrijetlom iz [[Bribir (Vinodol)|Bribir]]a.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=235 Kombol, Mihovil], hbl.lzmk.hr, pristupljeno 15. veljače 2017.</ref> U [[Rijeka|Rijeci]], [[Sušak]]u i [[Senj]]u polazio je klasičnu gimnaziju gdje je [[1902.]] godine maturirao.<ref name='jezik' /> Studij slavistike i germanistike završio je u [[Beč]]u [[1907.]] godine doktorskom tezom "O čakavštini hrvatskoga priobalja" (''Zur Čakavština des kroatischen Küstenlandes'') kod [[Vatroslav Jagić|Vatroslava Jagića]].<ref name="hbl"/>

Predavao je u Zagrebu na Akademiji za kazališnu umjetnost, te na Višoj pedagoškoj školi od 1923. do 1943. godine, kad je postao redoviti profesor na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]].<ref name='jezik' /> Bavio se starijom hrvatskom književnošću, posebice dubrovačkim književnim krugom. Pisao je [[esej]]e i studije. Prevodio je djela sa [[talijanski|talijanskog]] i [[njemački|njemačkog]] jezika.

=== Kombolov doprinos povjesnici hrvatske književnosti ===

O hrvatskoj književnosti studiozno su početkom 20. stoljeća pisali mnogi, istaknuti valja [[Branko Vodnik|Vodnika]] 1913. godine, te [[Mate Ujević|Ujevićev]] kraći prikaz 1932. godine. Kombolov prikaz povjesnice hrvatske književnosti moderan je prikaz, [[Franjo Švelec|Švelec]] piše: ''Kombolova je "Povijest" prvi primjer u nas u kojem je predstavljena starija hrvatska književnost kao umjetnost riječi, a ne veći ili manji zbir životopisa autora i sadržaja djela.''<ref name='zbornik'>Zbornik o Mihovilu Kombolu, Franjo Švelec, "Mihovil Kombol - povjesničar hrvatske književnosti do preporoda", Zadar, 1983.</ref>{{is|str. 11}} Švelec zaključuje: ''Kombol je zbrku koja je carevala do njegova vremena prevladao, poznate stvari, i one koje je sam spoznao, sredio, artikulirao i stvorio osobit mozaik. Nakon toga njegov mozaik stoji kao široka panorama u kojoj se organizam hrvatske književnosti vidi u svom funkcioniranju...''<ref name='zbornik' />{{is|str. 12}}

[[Ivo Frangeš|Frangeš]] svoj prikaz Kombolova rada počinje prikazom međuljudsko-stručnih odnosa Kombola i njegovih kolega i suvremenika: ''Za Kombola ocjenjivača i historičara novije hrvatske književnosti od bitna je i odsudna značenja dugogodišnje drugovanje s [[Miroslav Krleža|Krležom]],''<ref>Šimun Jurišić , Mihovil Kombol i Antun Barac, Vidik, Split, XV/1968, br. 6. str. 84-86</ref> te nastavlja: ''nervozno-kritički stav Krležin prema [[August Šenoa|Šenoi]], i uopće prema novijim razdobljima hrvatske književnosti, zadržan je sve do velike akcije oko "Enciklopedije" (pri čemu je nezadovoljstvo ocjenom [[Ksaver Šandor Gjalski|Gjalskoga]] ... dovelo do toga da Krleža sam napiše taj članak koji nije samo »revizija« Krležinog nekadašnjega suda, nego uopće revizija njegovih ocjena još nekih pojava, uključujući i Šenou).'' <ref name='zbornik' />{{is|str. 14}} Frangeš zaključuje svoj rad riječima:<ref name='zbornik' />{{is|str. 26}}
{{citat|''Kombol preuzima i dalje razvija ideje iznesene u "Fazama"; neke je sudove ublažio ili potanje obrazložio ([[Ksaver Šandor Gjalski|Gjalski]], [[Vjenceslav Novak|Novak]], [[Josip Kozarac|Kozarac]]); nekim je sudovima pomoglo povezivanje s odabranim tekstovima ([[Josip Kozarac|Kozarac]], [[Eugen Kumičić|Kumičić]]); no u biti, sve tri radnje čine cjelinu i jasno pokazuju kojim bi se smjerom kretala Kombolova razmišljanja da se taj veliki historičar prihvatio pisanja druge knjige povijesti hrvatske književnosti. Valja svakako požaliti ... što dakle okolnosti nisu omogućile da naš najveći sintetičar među književnim povijesnicima zaokruži svoj ''opus magnum''.|Ivo Frangeš, 1983.}}

== Djela ==
* ''Kroatische Sprachlehre '', 1918.
* ''Dinko Ranjina i talijanski petrarkisti'', 1932.
* ''Talijanski utjecaj u Zlatarićevoj lirici '', 1933.
* ''Italienische Einfluesse in der Lyrik Zlatarić'', 1934.
* ''Pir mladog Derenčina: prema drami "Robinja" Hanibala Lucića i "Tireni", pastirskoj igri Marina Držića'', (priredili [[Branko Gavella]] i Mihovil Kombol), Naklada Slavenske knjižare St. i M. Radić, Zagreb, 1939.
* ''Zadar u hrvatskoj književnosti'', 1944.
* ''Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda'', Matica hrvatska, Zagreb, 1945. (2. izd. 1961.)
* ''Izabrani kraći spisi: Vatroslav Jagić'', (urednik i prevoditelj Mihovil Kombol), 1948.
* ''Zadar kao književno središte'', 1964.
* ''Eseji, studije, kritike: [[Alber Haler]], Mihovil Kombol, [[Branko Gavella]], [[Ljubomir Maraković]]'', (priredili [[Nikola Batušić]] i [[Dubravko Jelčić]]), Matica Hrvatska, 1971.

Sastavio je nekoliko antologija:
* ''Antologija novije hrvatske lirike'', 1934.
* ''Hrvatski pripovjedači '80-ih i '90-ih godina'', 1935.

Autor je udžbenika ''Hrvatskosrpska čitanka'' za 1., 2., 3. i 4. razred gradjanskih škola iz 1938.

Kao prevoditelj poznat je po svom prijevodu [[Dante]]ove ''Božanske komedije'' (samostalno i u suprijevodu sa [[Mate Maras|Matom Marasom]], [[Olinko Delorko|Olinkom Delorkom]], [[Mirko Tomasović|Mirkom Tomasovićem]] i inima), [[Goethe]]a...

== Nagrada ==

[[Matica hrvatska]] je 1999. godine imenovala Nagradu "Mihovil Kombol" za izniman doprinos u prevođenju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik - Kombolovim imenom. Neki od dobitnika su:

* [[Mirko Tomasović]] za 2009. godine, za prijevod junačkog spjeva "Oslobođeni Jeruzalem" [[Torquato Tasso|Torquata Tassa]].<ref>[https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=32424 www.culturenet.hr], ''Nagrade Matice hrvatske (MH) za 2009. ... Nagradu "Mihovil Kombol" za izniman doprinos u prevođenju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik dobio je romanist Mirko Tomasović za prijevod junačkog spjeva "Oslobođeni Jeruzalem" Torquata Tassa. Po Maroevićevim riječima, Tomasović je nadahnuto na hrvatski jezik preveo Tassove stihove, poštujući semantičku točnost te čistoću i zvučnost biranih srokova.'', [[HINA]], objavljeno 30. lipnja 2010., pristupljeno 12. kolovoza 2018.</ref>
* [[Mislav Ježić]] za 2010. i 2011. godinu, za prijevod ''Amarusataka''.<ref>[http://www.politikaplus.com/novost/59064/urucene-nagrade-matice-hrvatske-za-2010.-i-2011.-godine www.politikaplus.com], ''Nagrada "Mihovil Kombol" za prevodilački rad uručena je za prijevod knjige "Amarusataka/amarukina - stotina prizora ljuvenih", u nakladi ArTresor naklade. Knjigu je sa sanskrta preveo Mislav Ježić, a prema obrazloženju recenzenta Tonka Marojevića riječ je o jednom od tri najveća literarna djela na sanskrtu.'', [[HINA]], objavljeno 18. lipnja 2012., pristupljeno 12. kolovoza 2018.</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://knjiznica-vz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=155&Itemid=95 Mihovil Kombol]

{{GLAVNIRASPORED:Kombol, Mihovil}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]]

Mihovil Kombol - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica