https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Milan_Kangrga 2026-09-17T01:35:14Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Milan_Kangrga&diff=15087&oldid=prev 2021-07-26T09:51:15Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Milan Kangrga'''--&gt;{{Filozof<br /> | regija = Zapadna filozofija |<br /> | era = [[Filozofija 20. stoljeća]] |<br /> | slika = Milan Kangrga.jpg|<br /> | veličina = 400px|<br /> | opis slike = Milan Kangrga, 2007|<br /> | ime = Milan Kangrga<br /> | rođenje = [[Zagreb]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]],&lt;br /&gt; [[1. svibnja]] [[1923.]]|<br /> | smrt = [[Zagreb]], [[Hrvatska]], [[25. travnja]] [[2008.]]<br /> | škola_tradicija = [[Kontinentalna filozofija]], [[Marksizam]] |<br /> | glavni_interesi = [[Etika]] |<br /> | poznate_ideje =<br /> | utjecaji = [[Kant]], [[Fichte]], [[Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] |<br /> | utjecao_na =<br /> }}<br /> '''Milan Kangrga''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1923.]] - [[Zagreb]], [[25. travnja]] [[2008.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[filozof]], sveučilišni profesor [[etika|etike]], jedan od osnivača časopisa [[Praxis (časopis)|Praxis]] i [[Korčula|Korčulanske]] ljetne škole.<br /> <br /> == Životopis ==<br /> Rodio se u [[Zagreb]]u, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao [[1942.]] godine. Polazi domobransku časničku školu u [[Austrija|Austriji]] 1943.–1944., nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja [[1945.]] godine je u [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskoj armiji]], a demobiliziran je koncem [[1945.]] godine. Studira filozofsku grupu predmeta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Prvi filozofski članak, pod naslovom &quot;O etici&quot;, objavljen mu je već [[1948.]] godine u [[Studentski list|Studentskom listu]]. Diplomira [[1950.]] kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta [[etika]] i [[estetika]]. Redovni [[profesor]] na istom fakultetu postaje [[1972.]], i u tom svojstvu ostaje do mirovine [[1993.]] Godine [[1953.]] postaje član [[KPJ]], ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača [[sveučilište|sveučilišnog časopisa]] ''Pogledi'' [[1952.]] godine (glavni urednik bio je [[Rudi Supek]]). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. ''&quot;Problemi ideologije&quot;'' [[1953.]] godine. Već [[1954.]] godine, časopis je zabranjen nakon žestoke kritike iz redova partije. Godine [[1957.]] jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa ''Naše teme'', u kojem objavljuju i filozofi. Doktorirao je s temom ''Etički problem u djelu Karla Marxa''. Nakon toga, od [[1962.]] do [[1964.]] godine, boravi na studijskom usavršavanju u [[Heidelberg]]u, kao stipendist zaklade [[Alexander von Humboldt]] ([[Bad Godesberg]], [[SR Njemačka]]). Godine [[1964.]] jedan je od osnivača časopisa ''[[Praxis (časopis)|Praxis]]'', koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime [[praxis filozofija|praxisovci]]. <br /> <br /> Održao je zapažena predavanja u [[Bonn]]u, [[München]]u, [[Prag]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Moskva|Moskvi]], [[Kijev]]u i drugim gradovima.<br /> <br /> Preminuo je 25. travnja 2008. godine u 85. godini u Zagrebu.<br /> <br /> == Djela ==<br /> <br /> * Racionalistička filozofija, 1957.<br /> * Etički problem u djelu Karla Marxa, 1980.<br /> * Etika i sloboda, 1966.<br /> * Smisao povijesnoga, 1970.<br /> * Razmišljanja o etici, 1970.<br /> * Čovjek i svijet, 1975.<br /> * Etika ili revolucija, 1983.<br /> * Praksa – vrijeme – svijet, 1984.<br /> * Hegel – Marx, 1988.<br /> * Filozofija i društveni život, 1988.<br /> * Izvan povijesnog događanja, 1997.<br /> * Šverceri vlastitog života, 2002.<br /> * Nacionalizam ili demokracija, 2002.<br /> * Etika, 2004.<br /> * Praxis– Zeit – Welt, 2004.<br /> <br /> <br /> Objavio je ukupno 15 [[knjiga]], jedan [[udžbenik]], preko 60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na [[njemački jezik|njemačkom]], [[engleski jezik|engleskom]], [[talijanski jezik|talijanskom]], [[španjolski jezik|španjolskom]] i slovačkom jeziku), kao i veći broj preglednih [[članak|članaka]] i prikaza. Također su objavljena i njegova odabrana djela u četiri sveska.<br /> <br /> S [[njemački jezik|njemačkog]] je prevodio [[Immanuel Kant|Kanta]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]], [[Ernst Bloch|Blocha]], [[Herbert Marcuse|Marcusea]] i [[György Lukács|Lukácsa]], a s [[francuski jezik|francuskog]] [[René Descartes|Descartesa]] i [[Gottfried Leibniz|Leibniza]].<br /> <br /> <br /> == Unutarnje poveznice ==<br /> <br /> *[[Historija i povijest u praxis filozofiji]]<br /> *[[Praxis filozofija]]<br /> <br /> == Bilješke ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> *[http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/wp-content/uploads/2011/12/knjiga-kangrga1.pdf Životopis i bibliografija -&lt;br /&gt; &lt;em&gt;Klasični njemački idealizam - Predavanja&lt;/em&gt;]<br /> *[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30198 Proleksis enciklopedija ]<br /> *[http://hrcak.srce.hr/file/130 Prikaz knjige ''Etika'']<br /> *[https://www.marxists.org/srpshrva/biblioteka/kangrga/misc/misc/marxovo-shvacanje-revolucije.htm Marxovo shvaćanje revolucije]<br /> <br /> <br /> <br /> {{GLAVNIRASPORED:Kangrga, Milan}}<br /> [[Kategorija:Filozofi]]<br /> [[Kategorija:Hrvatski filozofi]]<br /> [[Kategorija:Marksistički filozofi]]</div>

WikiSysop