WikiSysop: bnz

2022-03-19T07:35:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 07:35, 19. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mile Pešorda'''-->'''~~Mile Pešorda''' ([[Grude]], [[15. kolovoza]] [[1950.]]) [[Hrvatska\|hrvatski]] je i bosanskohercegovački [[književnik]], [[prevoditelj]] i [[nakladnik]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47826 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Pešorda, Mile''] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref> Antologijski je pjesnik i istaknuti intelektualac, dopisni član [[Europska akademija znanosti, umjetnosti i književnosti\|Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti]] (AESAL) ‘Leonardo da Vinci’ sa sjedištem u Francuskoj.<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/511489/luko-paljetak-redoviti-clan-europske-akademije-znanosti-umjetnosti-i-knjizevnosti ''Luko Paljetak redoviti član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti'', Dubrovački vjesnik, 12. listopada 2017.] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>		Mile Pešorda''' ([[Grude]], [[15. kolovoza]] [[1950.]]) [[Hrvatska\|hrvatski]] je i bosanskohercegovački [[književnik]], [[prevoditelj]] i [[nakladnik]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47826 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Pešorda, Mile''] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref> Antologijski je pjesnik i istaknuti intelektualac, dopisni član [[Europska akademija znanosti, umjetnosti i književnosti\|Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti]] (AESAL) ‘Leonardo da Vinci’ sa sjedištem u Francuskoj.<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/511489/luko-paljetak-redoviti-clan-europske-akademije-znanosti-umjetnosti-i-knjizevnosti ''Luko Paljetak redoviti član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti'', Dubrovački vjesnik, 12. listopada 2017.] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

	== Život i djelovanje ==		== Život i djelovanje ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:43:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mile Pešorda''' ([[Grude]], [[15. kolovoza]] [[1950.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je i bosanskohercegovački [[književnik]], [[prevoditelj]] i [[nakladnik]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47826 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Pešorda, Mile''] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref> Antologijski je pjesnik i istaknuti intelektualac, dopisni član [[Europska akademija znanosti, umjetnosti i književnosti|Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti]] (AESAL) ‘Leonardo da Vinci’ sa sjedištem u Francuskoj.<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/511489/luko-paljetak-redoviti-clan-europske-akademije-znanosti-umjetnosti-i-knjizevnosti ''Luko Paljetak redoviti član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti'', Dubrovački vjesnik, 12. listopada 2017.] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

== Život i djelovanje ==
Završio je gimnaziju u [[Grude|Grudama]] 1968.,s odličnim uspjehom položivši maturalni ispit. Diplomirao je na odsjeku romanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1973. temom o [[Kazalište apsurda|kazalištu apsurda]], ocijenjenom najvišom ocjenom (10). Poslijediplomske i doktorske studije pohađao je u [[Zagreb]]u i [[Pariz]]u, gdje je kod znamenitog europskog pisca [[Milan Kundera|Milana Kundere]] prijavio doktorsku disertaciju "''Ideja Europe u djelu [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]''". Godine 1971.-1972. bio je voditeljem demonstratorskih vježbi iz latinskoga jezika sa studentima Filozofskoga fakulteta u Sarajevu. Radio je kao novinar u kulturnoj redakciji Radio-Sarajeva te zagrebački dopisnik za kulturu [[Dnevnik Oslobođenje|dnevnika "Oslobođenje"]] u Sarajevu.

Od [[1979.]] do [[1990.]] je urednik u izdavačkoj kući "Veselin Masleša" u Sarajevu.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47826 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Pešorda, Mile''] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref> U tom je razdoblju objavio i uredio više od tristo knjiga, među njima i pjesme [[Fernando Pessoa|Fernanda Pessoe]], [[Paul Celan|Paula Celana]], [[Abdulah Sidran|Abdulaha Sidrana]], [[Czesław Miłosz|Czesława Miłosza]], [[Zbigniew Herbert|Zbigniewa Herberta]], [[Nikola Šop|Nikole Šopa]], [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]], [[Mario Suško|Marija Suška]], sabrana djela [[Saul Bellow|Saula Bellowa]], [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]], [[Midhat Begić|Midhata Begića]] i [[Milan Kundera|Milana Kundere]].

U svibnju [[1968.]] pokreće, uređuje i izdaje prvi broj [[Ogledalo (časopis)|revije Ogledalo]], koju vlasti zabranjuju. Idejni je začetnik i pokretač [[Šimićevi susreti|Šimićevih susreta]] održanih [[30. svibnja|30.]] svibnja 1970. godine u Grudama i završenih [[31. svibnja]] [[1970.]] u [[Drinovci]]ma. Jedan je od sedmorice potpisnika [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku|Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku]] [[28. siječnja]] [[1971.]] U SAD-u boravi 1988. kao gost [[State Department]]a.

Od 1990. do [[1994.]] je lektor-predavač na Sveučilištu u [[Francuska|Francuskoj]], zatim koordinator za [[UNESCO]] i savjetnik za kulturu u [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]], član uredničkoga vijeća revije ''Lettre Internationale'' u izdanju Centra [[PEN]]-a g. 1990.-1994., glavni urednik u "A. G. Matošu" Samobor-Zagreb te jedan od utemeljitelja i urednika tjednika za kulturu [[Hrvatsko slovo]]. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim simpozijima, okruglim stolovima i književnim susretima. U Francuskoj 1991. osniva [[Društvo francusko-hrvatskoga prijateljstva]]. U Parizu je savjetnik i sudionik znanstvenog simpozija ''"Les destins des nations de l'ex-Yougoslavie"'' (Sudbine nacija bivše Jugoslavije), održanog u veljači 1992. pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Francuske.

Bio je ravnatelj [[Hrvatski kulturni centar u Sarajevu|Hrvatskoga kulturnog centra]] u Sarajevu od 1999. do 2000. i sudionik prvih Europskih književnih susreta u Sarajevu 2000. godine, s temom o pjesništvu [[Paul Celan|Paula Celana]]. Sudjelovao je u pokretanju i koncipiranju edicije ''[[Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga]]'', gdje je i član Uredničkoga vijeća.

== Književnost ==
Prve pjesme, ''Protiv tame'' i ''Žena malog grada'', objavio je 1967. u sarajevskom časopisu "Lica", a prvi veći ciklus pjesama objavio mu je [[Mak Dizdar]] u časopisu "Život" 1969. Prvu pjesničku knjigu ''[[Život vječni]]'' objavio je u izdavačkoj kući ''Svjetlost'' u Sarajevu [[1971.]] i za nju dobio godišnju nagradu izdavača. U Zagrebu je [[1998.]], objavljena njegova ''summa poetica'', koncipirana kao nova knjiga, pod naslovom ''[[Knjiga ljubavi i gnjeva]]'' (Nakladni zavod Matice hrvatske i [[HKD Napredak]] Zagreb). Knjiga ''Slušam tvoj glas'', tiskana 1980. u [[Mostar]]u, s crtežima [[Virgilije Nevjestić|Virgilija Nevjestića]] i pogovorom [[Jure Kaštelan]]a, doživjela je tri izdanja. Pešordine ''Izabrane pjesme'', u izboru [[Dževad Karahasan|Dževada Karahasana]] i s predgovorom Jure Kaštelana, uvrštene su u ediciju ''Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga'', Sarajevo 1985. U antologiju je uvršten već 1969. s pjesmom ''Moj otac'', u "Panoramu mlade hrvatske književnosti", Republika, Zagreb.

U [[Rennes]]u je, u veljači 1992., u ediciji francuskih pjesnika, tiskana knjižica njegovih francuskih pjesama pod naslovom ''Parole pour Elle''. Pjesme su mu prevedene na dvadesetak jezika i uvrštene u brojne tuzemne i inozemne antologije i panorame. Neka njegova djela je u njenoj antologiji ''Zywe zradla'' iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]].

U pariškom časopisu EUROPE s četiri je pjesme uvršten u izbor dvanaest najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika (2002.). Visoke ocjene njegovo pjesništvo je dobilo u povijesno-kritičkim pregledima hrvatske književnosti [[Dubravko Jelčić|Dubravka Jelčića]] i [[Slobodan Prosperov Novak|Slobodana Prosperova Novaka]], kao i u najnovijim povijesnim leksikonima hrvatskih pisaca i njihovih djela. Knjiga "Baščanska ploča, poema" (2008.) je opremljena slikama u boji akademskog slikara [[Luka Petrač|Luke Petrača]] i pogovorom [[Božidar Petrač|Božidara Petrača]]. Književni kritičar [[Zdravko Gavran]] ističe pjesnikov "univerzalni pjev", koji "slikovno-metaforički iskazuje široke raspone Pešordina pjesničko-gnoseološkoga svijeta, neutomljive čežnje, polifoniju značenja i ujedno disciplinu duha".<ref>Zdravko Gavran, ''Samosvojni i iskonski Pešordin glas'', Hrvatsko slovo br. 709., Zagreb, 21. studenog 2008.</ref>

Brojni su kritički napisi i eseji o njegovu pjesništvu, a među njima se izdvajaju oni [[Jure Kaštelan]]a, [[Veselko Tenžera|Veselka Tenžere]], [[Nihad Agić|Nihada Agića]], [[Krešimir Šega|Krešimira Šege]], [[Ivan Božičević|Ivana Božičevića]], [[Željko Grahovac|Željka Grahovca]], [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[Eftim Kletnikov|Eftima Kletnikova]], [[Zdenko Lešić|Zdenka Lešića]], [[Ivo Pranjković|Ive Pranjkovića]], [[Ciril Zlobec|Cirila Zlobeca]], [[Marinko Soldo|Marinka Solde]], [[Miljenko Stojić|Miljenka Stojića]], [[Slobodan Prosperov Novak|Slobodana P. Novaka]] i [[Dubravko Jelčić|Dubravka Jelčića]].

Prevodi s [[Francuski jezik|francuskog]], talijanskog, [[Slovenski jezik|slovenskog]] i [[Makedonski jezik|makedonskog jezika]]. Preveo je i neke pjesme makedonskog pjesnika [[Konstantin Miladinov|Konstantina Miladinova]].<ref> [http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C07%5C01%5C26A26.PDF|Vjesnik Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi], 1. srpnja 2001.</ref>

==Članstva==
Član je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] od 1970., Društva pisaca BiH od 1972., [[Društvo hrvatskih književnika|društava hrvatskih književnika]] u Zagrebu i Mostaru, [[Hrvatsko društvo klasičnih filologa|Hrvatskoga društva klasičnih filologa]], [[HKD Napredak]], Udruge Hrvatska-Irska. Redoviti je član [[Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost|Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost]] Bosne i Hercegovine od 2000. Od listopada 2017. je dopisni član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) 'Leonardo da Vinci' sa sjedištem u Parizu, ugledne europske organizacije koja okuplja 60-ak nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika.<ref>[http://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/vijesti/kultura/clanak/id/511489/luko-paljetak-redoviti-clan-europske-akademije-znanosti-umjetnosti-i-knjizevnosti ''Luko Paljetak redoviti član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti'', Dubrovački vjesnik, 12. listopada 2017.] (pristupljeno 3. prosinca 2017.)</ref>

==Polemike==
Pešorda je vodio sudski spor za klevetu protiv književnika [[Predrag Matvejević|Predraga Matvejevića]]. Potonji u novinskom članku ''Naši talibani'' (Jutarnji list, 10.XI.2001.) prokazuje, uz Ivana Aralicu i Anđelka Vuletića, i Pešordu kao jednog od pisaca koji su početkom devedesetih poticali na sukobe, zbog čega im treba suditi neki "sud stroži od Haškoga", jer da kao "kvislinški pisci" i "sarajevski talibani" snose dio odgovornosti za stradanja u BiH. <ref name="Matvejević">[http://www.krug99.ba/rev/ostalo/Tekst3.htm Predrag Matvejević: "Naši Talibani"]</ref>. Pešorda mu je odgovorio demantijem u "Fokusu"<ref>''Matvejevićev verbalni atentat na Pešordu'', Fokus br. 81., str. 2., Zagreb, 29. 11. 2001.</ref>, i tužio ga za klevetu. Općinski sud u Zagrebu je odredio Matvejeviću petomjesečnu uvjetnu kaznu zatvora.<ref name=index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/uhs-nepravomocna-presuda-matvejevicu-moze-se-propitivati-samo-na-visem-sudu/290825.aspx UHS: Nepravomoćna presuda Matvejeviću može se propitivati samo na višem sudu], index.hr</ref>, a presudu je godine 2010. potvrdio i Vrhovni sud. Prijepor je izazvao brojne reakcije u zemlji i inozemstvu, a u polemikama su oba književnika imala i pobornike i protivnike. Nakon Matvejevićevog teksta u talijanskom dnevniku [[Corriere della Sera]] (13. svibnja 2011.) Pešorda je pokrenuo još jednu tužbu.

== Nagrade ==
* [[1970.]] Nagrada prvih "Šimićevih susreta" u Drinovcima, za pročitanu pjesmu ''"Tužbalica"''
* [[1972.]] Nagrada izdavačke kuće "Svjetlost" u Sarajevu, za knjigu pjesama ''"Život vječni"''
* [[1976.]] Godišnja nagrada dnevnika "Oslobođenje" u Sarajevu, za komentar ''"Zašto šutnja?"''
* [[1981.]] Godišnja nagrada za najbolju knjigu Književne omladine Bosne i Hercegovine, za pjesničku knjigu ''"Slušam tvoj glas"''
* [[1996.]] Najviše državno odlikovanje Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu, [[Red Danice hrvatske]] s likom [[Marko Marulić|Marka Marulića]]
* [[2007.]] [[Nagrada Dubravko Horvatić|1. nagrada Dubravko Horvatić]], za poemu ''"Baščanska ploča"'', objavljenu u [[Hrvatsko slovo|Hrvatskom slovu]] 2006.
* [[2009.]] Godišnja [[Nagrada Antun Branko Šimić|Nagradu Antun Branko Šimić]], za knjigu "Baščanska ploča, poema".
* 2018. Nagrada "Hrvatski stećak" Matice hrvatske Stolac

== Recenzije i eseji o njegovom pjesništvu ==
<div style="height: 250px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" >
* ''Panorama mlade hrvatske književnosti'', Republika, Zagreb, 1969.
* [[Slavko Mihalić]]: ''Otvorena vrata pjesništva'', Vjesnik, Zagreb, 29. IX. 1970.
* Sveto Jurčić: "Najmlađi hrvatski pjesnik", Imotska krajina br. 24., Imotski,15. 02. 1971.
* [[Stojan Vučićević]]: ''Novo ime'', Hrvatski tjednik, Zagreb, 26. XI. 1971.
* [[Slobodan Blagojević]]: ''Život vječni dječaka jednog'', Odjek, Sarajevo, 1.-15. III. 1972.
* [[Veselko Tenžera]]: ''Život vječni'', Vjesnik, Zagreb, 2. XI. 1972.
* [[Jakov Jurišić]]: ''Život vječni'', Republika br. 11, Zagreb, 1972.
* [[Dragoljub Jeknić]]: ''Život vječni'', Izraz br. 8, Sarajevo, 1972.
* [[Tomislav Ladan]]: ''Život vječni'', Encyclopaedia moderna br. 8, Zagreb, 1973.
* [[Vlado Pandžić]]: ''Život vječni'', Marulić br. 1-2, Zagreb, 1974.
* [[Mile Stojić]], Krugovi gorčine i krugovi sjaja (''Zipka zebnje''), Naši dani, Sarajevo, 31. X. 1975.
* Ibrahim Kajan: "Mile Pešorda-ZIPKA ZEBNJE", Vjesnik, Zagreb, 7. 02. 1976.
* Krešimir Šego: "Pjesničko spoznavanje svijeta", Oslobođenje br. 9941, god. XXXIII., Sarajevo, 7. 02. 1976.
* [[Željko Ivanković]]: ''Zipka zebnje'', Marulić br. 3, Zagreb, 1976.
* [[Ljubomir Cvijetić]]: Rast pjesnika (''Zipka zebnje''), Odjek br. 3, Sarajevo, 1.-15. II. 1976.
* [[Nihad Agić]]: Punoća unutarnjeg giba (''Zipka zebnje''), Izraz br. 3, Sarajevo, 1976.
* [[Ivan Kordić]]: ''Antologija bosanskohercegovačke poezije'', Život br. 7-8, Sarajevo, 1976.
* Nikica Mihaljević: "Pjesnik bez utočišta", Riječka revija br. 3, 1976.
* Mirjana Jurišić: "Mile Pešorda-ZIPKA ZEBNJE", Večernji list, Zagreb, 27. 07. 1976.
* [[Danijel Dragojević]]: "Poezija naglas", Radio-Zagreb III. program, 9. IV. 1977.
* [[Jure Kaštelan]]: ''Samoća i mnoštvo'', Odjek br. 3, Sarajevo, 1.-15. II. 1979.
* [[Željko Ivanković]]: ''Slušam tvoj glas'', Odjek br. 24, Sarajevo, 15.-31. XII. 1980.
* [[Jovica Aćin]]: ''Slušam tvoj glas'', Treći program Radio-Sarajeva br. 33, Sarajevo, 1981.
* [[Munib Delalić]]: ''Slušam tvoj glas'', Most br. 36, Mostar, 1981.
* Časlav Đorđević: SLUŠAM TVOJ GLAS, Književna reč, Beograd, 25. 09. 1981.
* Dragoljub Jeknić: "Slušam tvoj glas" Mile Pešorde, Borba, 11. 07. 1981.
* [[Enes Duraković]]: ''Prelijevanja'', 1981.
* [[Željko Ivanković]]: ''Prelijevanja'', Oslobođenje, Sarajevo, 19. XII. 1981.
* Nikola Guzijan: Tijelo u kući tijela, Putevi br. 4, Banja Luka, 1981.
* Ranko Risojević: Poetska polifonija, Oko, Zagreb, 3.-17. 09. 1981.
* [[Mirko Peti]]: ''Prelijevanja'', Vjesnik, Zagreb, 3. II. 1982.
* [[Krešimir Šego]]: "Cjelovit poetski rukopis. Mile Pešorda: Prelijevanja'', Odjek br.7, Sarajevo, 1.-15. IV. 1982.
* [[Zoran Kršul]]: ''Prelijevanja'', Glas, Banja Luka, 30. 04. i 1.-2. 05. 1982.
* Ranko Risojević: "Eros, xipnos, tanatos. Mile Pešorda: Prelijevanja", Književna reč br. 192., Beograd, 10. 06. 1982.
* [[Vitomir Lukić]]: ''Prelijevanja'', Život br. 7-8, Sarajevo, 1982.
* [[Radmila Popović]]: ''Prelijevanja'', Oslobođenje, Sarajevo, 7. VIII. 1982.
* [[Munib Delalić]]: ''Prelijevanja'', Most br. 42, Mostar, 1982.
* [[Juraj Marek]]: ''Mogućnosti poetskog smisla'' ("Moj otac"), Male novine, Sarajevo, 1. XI. 1982.
* Sretko Vujković: "Antologija b-h poezije", Povelja br. 3, Kraljevo, 1982.
* Vidan Nikolić: Mile Pešorda - Prelijevanja, Delo br. 3, Beograd, 1983.
* [[Jure Kaštelan]]: Pogled u pjesmu (O lirici Mile Pešorde), Odjek br. 4.,Sarajevo, 15.-28. 02. 1985.,
* ''Književnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga'', Sarajevo 1985.
* [[Vlatko Pavletić]]: ''Ključ za modernu poeziju'', 1986.
* Katica Kulavkova: "Kakva kuća mu treba na jazikot", Razgledi br. 8/9, Skopje, 1987.
* Marinko Soldo: Kovač jezika u mrežama slobode, Život broj 7-8, Sarajevo, 1989.
* [[Eftim Kletnikov]]: Zapis o poeziji Mile Pešorde, Forum, 36, br. 11-12, Zagreb, 1997.
* [[Mirko Peti]]: ''Orfički fragmenti'', Danas br.322, Zagreb, 19. IV. 1988.
* Ranko Risojević: "Fragment kao rješenje", Oko, Zagreb, 02.-16. 06. 1988.
* [[Zvonimir Mrkonjić]]: ''Orfički fragmenti'', Forum br. 9, Zagreb, 1988.
* [[Tonko Maroević]]: ''Hrvatski s filterom ("Parole pour elle")'', Slobodna Dalmacija, 24. X. 1992.
* D.J.: "Pešorda među klasicima", Slobodna Dalmacija, 9. 12. 1994.
* [[Mirko Marjanović]]: ''Svjetlost u katakombama'' ("Slušam tvoj glas", II. izdanje), Vjesnik, 28. VIII. 1997.
* [[Vjekoslav Boban]]: ''Skica za portret Mile Pešorde'', Hrvatsko slovo br. 189, Zagreb, 4. XII. 1998.
* [[Daniel Načinović]]: ''Kronika vremena i intime'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva Mile Pešorde"), Glas Istre, 19. VIII. 1998.
* I.G.: "'Knjiga ljubavi i gnjeva Mile Pešorde", Glas Slavonije, Osijek, 14. XII. 1998.
* [[Darko Lukić]]: ''Summa glazbenosti hrvatske riječi'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"), Vjesnik, Zagreb, 16. XII. 1998.
* Stjepan Sirovina: "Spomenik vlastitom djelu. Mile Pešorda: Knjiga ljubavi i gnjeva", Bilten Franjevačke teologije u Sarajevu br. 2., g. 1998./1999.
* [[Ivo Pranjković]]: ''Kuća za jezik Mile Pešorde'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"), Hrvatska misao br. 158, Sarajevo, siječanj-ožujak 1999.
* [[Aneta Benac Krstić]] (A.B.K.): ''Eksperimentom dokazano'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"), Hrvatska misao br.10, Sarajevo, siječanj-ožujak 1999.
* [[Željko Grahovac]]: ''Pjesma - dar ispunjenja'', Motrišta br. 12, Mostar, 1999.
* [[Hrvojka Mihanović-Salopek]]: ''Pešordina knjiga ljubavi'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"), Hrvatsko slovo, 7. V. 1999.
* [[Krešimir Šego]]: ''Pjesnik svijeta'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"), Slobodna Dalmacija, Split, 15. VI. 1999.
* [[Željko Kliment]]: ''Stihovi proročanske snage'' ("Knjiga ljubavi i gnjeva"),Večernji list, 20. XII. 1999.
* [[Ivan Božičević]]: ''Poezija, kuća koja plovi sferama'' ("Knjiga ljubavi ignjeva"), Književna Rijeka br. 5-8, Rijeka, 1999.
* ''Leksikon hrvatskih pisaca'', autor koncepcije Krešimir Nemec, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
* Hajrudin Vrnjak: "Samobitnost poezije u jeziku", Večernje novine, Sarajevo, 23. 03. 2000.
* [[Branka Balvanović]]: ''Alkemičar riječi'', [[Hrvatska riječ (Sarajevo)|Hrvatska riječ]], Sarajevo, 25. III. 2000.
* [[Irfan Horozović]]: ''Pogled u Knjigu ljubavi ignjeva'', [[Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)|Hrvatska misao]] br. 15-16, travanj-rujan 2000.
* Branka Balvanović: "Magija pjesničke riječi" (''Knjiga ljubavi i gnjeva''), Hrvatska riječ, Sarajevo, 15. 04. 2000.
* [[Zdenko Lešić]]: ''Iskušenja jezika'', Stećak br. 78, Sarajevo, lipanj 2000.
* Fra Vendelin Karačić: KNJIGA LJUBAVI I GNJEVA, Franjevačka galerija-Galerijska djelatnost 1999., Široki Brijeg, 2001.
* Dragan Šimović: "Pokušaj plovidbe u jednoj pjesumi - O pjesništvu Mile Pešorde", Osvit br. 1-2,2001.
* Ciril Zlobec: Pogovor/spremna beseda, in Mile Pešorda: DREVO Z DUŠO PTICE/STABLO S DUŠOM PTICE-slovensko-hrvaška pesniška antologija, Lipa, Koper, 2002.
* T,V,: "Nepodkupljiv,orakeljski glas", Primorske novice, Koper, 24. 12. 2002.
* Zdenko Lešić: "Skušnjave jezika", Revija 2.000 št.151/152, Ljubljana, 2002.
* [[Slobodan Prosperov Novak]]: ''Povijest hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas'', Goldenmarketing, Zagreb, 2003.
* [[Miljenko Stojić]]: ''Izoštravanje slike'' ("Drevo z dušo ptice/Stablo s dušom ptice"), Radiopostaja "Mir" Međugorje, 5. V. 2003.
* P.K.: "Prihaja Pešorda", Delo, Ljubljana, 14. 03. 2003.
* Antun Lučić: "Pjesništvo preko granica", Motrišta br. 27., Mostar, 2003.
* [[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti - Tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'' (Drugo,znatno prošireno izdanje), Naklada Pavičić, Zagreb, 2004.
* [[Marjan Tomšič]]: ''Pesnikov Quaero hominem'' ("Drevo z dušo ptice"Stablo s dušom ptice"), Delo, Ljubljana, 1. IX. 2003.
* [[Ciril Zlobec]]: ''Jedinstvo u mnogoglasju - o poeziji Mile Pešorde'',Nova Istra,8 (2003.)2 i Bosna Franciscana br. 20, Sarajevo, 2004.
* [[Daniela Vujica]]: ''Poezija Mile Pešorde skupa s Ungarettijevom i Nerudinom'', Fokus, Zagreb, 5. VIII. 2005.
* Darko Kovačić: "Matvejevićeva vješala za hrvatske književnike", Fokus, str. 15., Zagreb, 11. XI. 2005.
* Zora Tavčar: "Mile Pešorda / Drevo z dušo ptice", Mladika broj 9/god. 50., Trst, studeni 2006.
* [[Zvonimir Šeparović]]: "Kleveta je ozbiljan zločin", Hrvatsko slovo br. 791., Zagreb, 18. 06. 2008.
* ''Leksikon hrvatske književnosti-Djela'', Školska knjiga, Zagreb, 2008.
* [[Božidar Petrač]]: "''Baščanska ploča''Mile Pešorde", pogovor in Mile Pešorda: ''Baščanska ploča, poema', Alfa, Zagreb, 2008.'
* [[Zdravko Gavran]]: ''Samosvojni i iskonski Pešordin glas'' ("Baščanska ploča, poema"), Hrvatsko slovo br. 709, 21. XI. 2008.
* [[Marina Kljajo-Radić]]: "Mile Pešorda: Baščanska ploča, poema", Hrvatsko slovo br.724., Zagreb, 6. 03. 2009.
* [[Mato Nedić]]: Stoljetna povijest zabilježena u kamenu, Osvit br. 3-4, Mostar, 2009.
* Branimir Bošnjak: ''Hrvatsko pjesništvo / pjesnici XX. stoljeća - II. dio'', Zagreb, 2010.
* Dean Slavić: "Mile Pešorda: BAŠČANSKA PLOČA, POEMA", Dometi br. 3-4, Rijeka, 2010.
* [[Đuro Vidmarović]]: Nacionalno, univerzalno, božansko, Klasje naših ravni br. 3-4., Subotica, 2010.
* Vera Blažević: "Druženja ugodna s književnikom Milom Pešordom", Godišnjak Ogranka MH u Vinkovcima br. 28., 2011.
* Slavko Harni: Jezik poznat pticama, Bosna Franciscana br. 34., Sarajevo, 2011.
* [[Mate Kovačević]]: "Ukriženjem do uskrsa", Hrvatsko slovo br. 956., Zagreb, 16. 08. 2013.
* Ines Cergol: "Simbol identitete" - pogovor, in Mile Pešorda, BAŠČANSKA PLOŠČA, POEMA-BAŠČANSKA PLOČA, POEMA, Ljubljana, 2013.
* Luko Paljetak: "I n t r o i b o Mile Pešorde" - pogovor, in Mile Pešorda, BAŠČANSKA PLOŠČA, POEMA-BAŠČANSKA PLOČA, POEMA, Ljubljana 2013.
* Milica Lukić - Vera Blažević: "Baščanska ploča kao književno nadahnuće i instrument lingvostilističke analize", Anafora I/1., 2014.
* Ines Cergol: "Simbol identiteta", Nova Istra" br. 1-2, 2016., sa slovenskoga preveo Goran Filipi
* Goran Filipi: "Pešordina 'Bašćanska ploča'", Nova Istra br. 1-2, 2016.
* Vanesa Begić: "Knjiga od riječi za tišinu", Nova Istra br. 1-2, 2016.
</div>
== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pešorda, Mile}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]

Mile Pešorda - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica