WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:36:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Miljenko Smoje
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| rođenje = [[14. veljače]] [[1923.]], [[Split]]
| smrt = [[25. listopada]] [[1995.]], [[Split]]
| zanimanje = novinar, književnik, televizijski scenarist
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga = [[Lepa Smoje]] <small>([[1963.]])</small>
| djeca =
| djela = Velo misto
| nagrade =
}}
'''Miljenko Smoje''' ([[Split]], [[14. veljače]] [[1923.]] – Split, [[25. listopada]] [[1995.]]), hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je [[putopis]]e, [[scenarist|scenarije]], [[reportaža|reportaže]] i [[satira|satire]] o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na ''[[Radio Split|Radio Splitu]]'', u [[Slobodna Dalmacija|''Slobodnoj Dalmaciji'']], [[Vjesnik (novine)|''Vjesniku'']] i ''[[Feral Tribune]]u''.

== Životopis ==
Smoje se rodio u ribarskoj obitelji u [[Split|Splitu]]. Djed i otac su mu bili ribari. Odrastao je u četvrti [[Varoš (Split)|Varoš]].

U Splitu je [[1941.]] godine završio gimnaziju. Kasnije je diplomirao hrvatski jezik i povijest na Višoj pedagoškoj školi. Nedugo zatim je u [[travanjski rat|travanjskom ratu]] pala [[Kraljevina Jugoslavija]], a Split okupiran i anektiran od fašističke [[Italija|Italije]]. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije.

Nakon rata Smoje je kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od [[1950.]] godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu ''[[Slobodna Dalmacija]]''. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu [[humor]]a, vješto koristio čakavski dijalekt. U svojim putopisima (koji su u biti bili i novinski članci i intervjui s mještanima i opis mjesta), objavljivanim u ''Slobodnoj Dalmaciji'' (veličine cijele stranice ili cijele dvije stranice) je novinarskim neformalnim pristupom pisao o dalmatinskim malim mjestima. Pokrenuo je humoristički list ''[[Pomet]]'' koji je poslije postao tjedni prilog u ''Slobodnoj Dalmaciji''.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Forum/tabid/183/aff/59/aft/925/afv/topic/Default.aspx Slobodna Dalmacija] O Smoji</ref>

Smoje je postao jedan od najuglednijih novinara tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]] i [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]], ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj televizijskoj seriji ''[[Naše malo misto]]'' iz [[1970.]] godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je [[1982.]] godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma ''[[Servantes iz Malog Mista (1982.)|Servantes iz Malog mista]]''.

Smoje je [[1979.]] godine otišao u mirovinu, ali je za ''Slobodnu Dalmaciju'' nastavio pisati kolumnu "Dnevnik jednog penzionera".

Godinu dana kasnije prema vlastitoj knjizi napisao je scenarij za ''[[Velo misto]]'', TV seriju koja je obrađivala povijest Splita od [[1910.]] do [[1947.]] godine. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas.

Osamdesetih godina pa i nakon njegove smrti, od strane javnosti okarakteriziran je vrlo loše i neopravdano optuživan za jugonostalgičara,<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/miljenko-smoje-nije-bio-veliki-jugoslaven-nego-kontra-svake-sile-i-nasilja-nad-ljudima/641000.aspx Miljenko Smoje nije bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i nasilja nad ljudima]</ref> no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji. Nakon što je ''Slobodna Dalmacija'' godine [[1993.]] kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše [[Miroslav Kutle|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika ''[[Feral Tribune]]'' gdje je pisao sve do svoje smrti.

Miljenko Smoje pokopan je u [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnici]], pokraj Splita.

== Djela ==
* ''Hajdučka legenda'' (1971.)
* ''Dalmatinska pisma'' (1976.)
* ''Dnevnik jednog penzionera'' (1981.)
* ''Libar Miljenka Smoje'' (1981.)
* ''Pasje novelete'' (1995.)
* ''Kronika o našem Malom mistu'' (1971.)
* ''Kronika veloga mista'' (1997.)
* ''Velo misto, prvi dil'' (2004.)
* ''Velo misto, drugi dil'' (2004.)

== Citati ==
O sucima:
{{citat|''Mi se skandaliziramo kad se fuzbališti pobiju na plac. A kad koji športaš još udre suca, onda je to velika afera i čeka ga teška kazna i doživotna suspenzija. Ne ispituje se je li sudac kriv, je li sudac lupež. ''|<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Forum/tabid/183/aff/59/aft/925/afv/topic/Default.aspx Slobodna Dalmacija] O Smoji</ref>}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://feral-tribute.audiolinux.com/tpl/tribute/article_tisak.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1&NrSection=1&NrArticle=351 Prvi članak u Feralu]
*[http://openlibrary.org/a/OL271322A/Miljenko_Smoje Popis djela na openlibrary.org]
*[http://www.profil.hr/knjiga/velo-misto-drugi-dil/28495/ Službena biografija na profil.hr]
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac388.nsf/AllWebDocs/Knjigom_na_spomenik_ Joško Čelan:Knjigom na spomenik]

{{GLAVNIRASPORED:Smoje, Miljenko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]]
[[Kategorija:Satira]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Otokar Keršovani]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Miljenko Smoje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica