https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Miljenko_i_DobrilaMiljenko i Dobrila - Povijest promjena2026-09-14T03:44:50ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Miljenko_i_Dobrila&diff=181327&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-01T01:45:17Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Miljenko i Dobrila'''-->[[Datoteka:Kaštel Vitturi.jpg|mini|250px|[[Kaštel Vitturi|dvorac Dobrile Vitturi]]]]<br />
[[Datoteka:Kaštel Rosani - Rušinac.jpg|mini|250px|[[Kaštel dvorac Rušinac (Miljenkov dvorac)|dvorac Miljenka Rušinića]]]]<br />
[[Datoteka:Sv.Ivan u Rušincu.jpg|mini|250px|[[crkva sv. Ivana Krstitelja u Kaštel Lukšiću|crkva sv. Ivana]] u Rušincu]]<br />
'''Miljenko i Dobrila''' su tragični ljubavnici iz [[Kaštel Lukšić|Kaštel Lukšića]].<br />
<br />
==Legenda o ljubavnicima==<br />
[[Trogir|Trogirske]] plemićke obitelji Vitturi i Rosani imali su posjede i [[kaštel]]e (utvrde) u Kaštel Lukšiću. Plemićka obitelj [[Vitturi]] imala je kći Dobrilu , a plemić Rušinić ([[Rosani]]) sina Miljenka. Među njima se razvila ljubav, ali obiteljska svađa prisilila ih je da se potajno vole i sastaju. Nakon što prekida vjenčanje Dobrile i Dražimira, koje je dogovorio Dobrilin otac, Miljenko je prognan u samostan [[Visovac]]. Dobrila bježi od kuće i sastaje se s Miljenkom. Saznavši za bijeg roditelji se pomire i pošalju [[glasnik|glasnike]] ljubavnicima s porukom da se vrate kući i vjenčaju. Dobrilin otac obuzet mržnjom ubije zeta. Ubojstvo se dogodilo poslije vjenčanja na [[pokretnom mostu]] ispred Vitturijeva dvorca. Dobrila od velike tuge izgubi razum i nakon kratkog vremena umre. Zajedno su pokopani u crkvici sv. Ivana u Rušincu, umjesto imena nad grobom im stoji natpis u kamenu "Pokoj ljubovnikom".<br />
<br />
==Obrade legende==<br />
Iako je sačuvano malo podataka koji bi osvijetlili aktere i tragičan događaj, narod Kaštela je usmenom predajom prenosio legendu o Miljenku i Dobrili. Trogirski posjednik vinograda u [[Kaštelansko polje|Kaštelanskom polju]] [[Marko Kažotić|Marko pl. Kažotić]] u predgovoru svog romana „Miljenko i Dobrila“ navodi: ...''Namjerio sam se na jednu legendu bezimenog pisca, napisanu ilirskim (hrvatskim) jezikom oko [[1679.]] godine, po kojoj sam poduzeo da ispripovjedim događaj''... U [[Zadar|Zadru]] na talijanskom jeziku objavljuje roman „Miljenko i Dobrila“, iako pisan na talijanskom roman se smatra hrvatsko romantičarsko djelo. Prvi pokušaj prevoda Kažotićeva romana započeo je hrvatski pisac i državnik [[Ivan Mažuranić]], u tijeku rada Mažuranić umire, ostavivši 25 strana prijevoda (danas se u rukopisu čuva u sveučilišnoj knjižnici biblioteci u Zagrebu pod br.R-5864). Najveću popularnost roman je doživio u [[Dalmacija|Dalmaciji]], kada je Kažotićev roman „Miljenko i Dobrila“, preveden na hrvatski jezik, zaslugom [[Bartul Matijaca|Bartula Matijace]], učitelja iz Kaštel Lukšića. Prvu dramsku obradu napisao je [[Matija Ban]] i to u dvije verzije „Miljenko i Dobrila“ i „Smrt kneza Radoslava“. [[Arturo Porlitz]] u [[Trst|Trstu]] objavljuje lirsku dramu „Miljenko“. Libretist iz Padove [[Antonio Ghislanzoni]] (napisao je libreto [[Verdi|Verdijeve]] opere „[[Aida]]“) i skladatelj Salvatore Strino [[Napoli|Napolitanac]] stvorili su prvu operu „Miljenko i Dobrila“. Grgo Zarbani 1909. na talijanskom objavljuje melodramu „Milenko i Dobrila“. Slikar [[Paško Vučetić]] Paskoje napravio je sliku na temu kaštelanski ljubavnici. Na hrvatskom jeziku [[Milivoj Koludrović]] skladao je operu „Miljenko i Dobrila“, na preporuku skladatelja [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] izvedena prvi put u HNK u Splitu. Filmski scenarij na temu kaštelanskih ljubavnika napisao je [[Tomislav Antunović]]. Crtač stripova Baker i tekstopisac Eterović u nastavcima su tijekom 1968. u listu „[[Vjesnik]]“ iz Zagreba , izdaju [[strip]] po romanu „Miljenko i Dobrila". <br />
Godine 1964. Na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] „Melodije Jadrana“ izveden je [[šlager]] [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] u izvedbi [[Tereza Kesovija|Tereze Kesovije]] pod nazivom „Legenda o Miljenku i Dobrili“.<br />
<br />
[[Klapa Sveti Juraj HRM]] snimila je na temu tragične ljubavi Miljenka i Dobrile video spot za pjesmu „[[Ružo crvena]]”. Video je snimljen na povijesnim lokalitetima dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću, dvorca Kaštilca u Kaštel Gomilici i pored starohrvatske crkvice sv. Jurja iz Raduna u Kaštel Starom. Unutrašnje scene Dobrile su snimane u palači Derossi u Trogiru.<ref>http://www.klapa-sveti-juraj.com/index2.html</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
Neven Bućan, Biranj (periodično izdanje), Pet stoljeća župe Kaštel Lukšić, Kaštel Lukšić, 1982. <br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Kaštela]]</div>WikiSysop