<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Minerva</id>
	<title>Minerva - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Minerva"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Minerva&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T02:35:55Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Minerva&amp;diff=73418&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Minerva&amp;diff=73418&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-30T01:53:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Minerva'''--&amp;gt;[[Datoteka:Head of Minerva.jpg|desno|mini|225px|Minervina glava, [[Elihu Vedder]], 1896.]]&lt;br /&gt;
'''Minerva''', poznata i kao [[Palada Atena]] u grčkoj mitologiji, bila je [[rimska mitologija|rimska]] [[božica]]. Smatrala se djevičanskom božicom [[rat]]nika, [[poezija|poezije]], [[medicina|medicine]], [[mudrost]]i, [[trgovina|trgovine]], [[zanat]]a i [[izumitelj]]ica [[glazba|glazbe]].&amp;lt;ref&amp;gt;Candau, Francisco J. Cevallos (1994). [http://books.google.com/books?isbn=0870238868 ''Coded Encounters: Writing, Gender, and Ethnicity in Colonial Latin America'']. University of Massachusetts Press, 215.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj se članak fokusira na Minervu u ranom Rimu i na štovanje njenog [[kult (religija)|kulta]]. Za informacije o književnim mitološkim prikazima Minerve, koji su snažno bili pod utjecajem [[grčka mitologija|grčke mitologije]], vidi [[Palada Atena]] gdje se spominje kao jedna od triju djevica uz [[Artemida|Artemidu]] i [[Hestija|Hestiju]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Etruščanska Minerva==&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- :''Glavni članak: [[Menrva]]'' --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ime &amp;quot;Minerva&amp;quot; je najvjerojatnije preuzeto od [[etruščanska mitologija|Etruščana]] koji su je nazivali [[Menerva]]. U [[etruščanska mitologija|etruščanskoj mitologiji]] Minerva je bila božica mudrosti, rata, umjetnosti, škola i trgovine. Ona je bila etruščanska dvojnica [[grčka mitologija|grčke]] [[Atena (mitologija)|Atene]] i [[rimska mitologija|rimske]] Minerve. Poput Atene, Menerva je rođena iz glave njenog oca [[Tinija|Tinije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njezino ime sadržava &amp;quot;mn-&amp;quot; korijen koji se povezuje s pamćenjem. Vidi grčku &amp;quot;[[Mnemozina|Mnemozinu]]&amp;quot; (gr. μνημοσύνη) i &amp;quot;mnestis&amp;quot; (gr. μνῆστις): pamćenje, sjećanje, uspomena. Rimljani su možda zamjenili njeno strano ime sa svojom riječi ''mens'' koja označava &amp;quot;um&amp;quot; jer je jedan aspekt Minerve kao božice bio ne samo ratni nego i intelektualni. Minerva je rimsko ime za Atenu, božicu mudrosti i djevičanstva. Ona se također prikazuje kao sova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Minervin kult u Rimu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Menrva je bila dio svete [[trijada (razdvojba)|trijade]] s [[Tinija|Tinijom]] i [[Uni (mitologija)|Uni]], istoznačnicama rimskog trojstva Jupiter-Junona-Minerva. Minerva je bila kći [[Jupiter (bog)|Jupitera]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao ''Minerva Medica'', bila je božica medicine i liječnika. Kao ''Minerva Achaea'', štovala se u [[Luceria|Luceriji]] u [[Apulija|Apuliji]] gdje su u njenom hramu ostali sačuvani darovi i ruke [[Diomeda|Diomede]].&amp;lt;ref&amp;gt;Aristot. ''Mirab. Narrat.'' 117&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[[Leonhard Schmitz|Schmitz, Leonhard]] (1867), [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0017.html &amp;quot;Achaea (2)&amp;quot;], u Smith, William, ''[[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]'', sv. 1, Boston, str. 8&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:2007-07-06 Minerva.jpg|175 px|mini|Minervin kip]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Minerva_from_Bath.jpg|mini|lijevo|225px|Glava &amp;quot;Sulis-Minerve&amp;quot; pronađena u ruševinama [[Rimske kupelji (Bath)|rimskih kupelji u Bathu]]]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Ovidije]] naziva Minervu ''&amp;quot;božicom tisuću radova.&amp;quot;'' Minerva je štovana diljem Italije, iako je samo u Rimu poprimila ratna obilježja. Njeno se štovanje proširilo diljem carstva – u Britaniji, primjerice, uspoređivala se s božicom mudrosti [[Sulis]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rimljani su slavili njen festival od [[19. ožujka]] do [[23. ožujka]] tijekom dana koji se nazivao, u množini ženskog roda, [[Quinquatria]], peti nakon martovskih ida, devetnaesti nakon praznika [[obrtnik]]a. Manju inačicu, Minusculae Quinquatria, održavali su na lipanjske ili junske ide, [[13. lipnja]], [[auloi|flautisti]] koji su posebice bili korisni u religiji. Godine [[207. pr. Kr.]] osnovan je [[ceh]] pjesnika i glumaca radi [[votivna ponuda|molitvenih darova]] u Minervinom hramu na brežuljku [[Aventin]]u. Među ostalim članovima u cehu je djelovao [[Livije Andronik]]. Aventinsko svetište Minerve nastavilo je biti važan centar umjetnosti tijekom velikog dijela srednjeg razdoblja [[Rimska Republika|Rimske Republike]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Minerva se štovala na brežuljku [[Kapitolij]]u kao jedna od [[Kapitolijska trijada|Kapitolijske trijade]] uz Jupitera i Junonu, u [[Hram Minerve Medike|Hramu Minerve Medike]], i u &amp;quot;Delubrum Minervae&amp;quot;, hramu kojeg je [[Pompej]] osnovao [[50. pr. Kr.]], a koji se nalazio na mjestu crkve ''[[Santa Maria sopra Minerva]]'' (blizu današnje Piazze della Minerva i [[Panteon, Rim|Panteon]]a).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Minerva u suvremenoj uporabi==&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- ''Ovaj odlomak opisuje kako se božica ili njen prikaz koriste u suvremenom vremenu.''&lt;br /&gt;
''Za ostale uporabe imena &amp;quot;Minerva&amp;quot; vidi [[Minerva (razdvojba)]].'' --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sveučilišta i obrazovne ustanove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Božica Minerva kao zaštitnica mudrosti često se prikazuje u kiparstvu, na pečatima, te u ostalim oblicima u obrazovnim ustanovama, uključujući:&lt;br /&gt;
*Minerva je simbol [[Sveučilište u Portu|Sveučilišta u Portu]].&lt;br /&gt;
*Minervin kip se nalazi u centru [[Sveučilište La Sapienza|Sveučilišta La Sapienza]], najvažnijeg sveučilišta u [[Rim]]u.&lt;br /&gt;
*Minerva je prikazana kao &amp;quot;Alma mater&amp;quot; ispred zgrade Low Memorial Library [[Sveučilište Columbia|Sveučilišta Columbia]].&lt;br /&gt;
*Minerva je ime ženskog boravišta na [[Sveučilište u Stellenboschu|Sveučilištu u Stellenboschu]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].&lt;br /&gt;
*Minerva je ime računalnog servera kojeg koriste studenti na Harvardskoj proširenoj školi.&lt;br /&gt;
*Minerva je prikazana kao kip istočno od Sveučilišnog centra Elliot [[Sveučilište North Carolina u Greensborou|Sveučilišta North Carolina kod Greensboro'sa]].&lt;br /&gt;
*[[SUNY Potsdam]] kampus u [[Potsdam, NY|Potsdamu, NY]] je dom nekoliko Minervinih kipova i kafića nazvanog po njoj.&lt;br /&gt;
*Minerva je prikazana na pečatima i logotipima mnogih ustanova visokog obrazovanje:&lt;br /&gt;
**[[Sveučlište u Lincolnu]]. Minervina glava se koristi kao logo ovog britanskog sveučilišta. Postoji tradicija unutar tima Lincoln rugby uniona koji se smatraju Minervinim vitezovima koji svaku utakmicu pobjeđuju u njenu čast.&lt;br /&gt;
**[[Sveučilište u Albanyju, Državno sveučilište u New Yorku]]. Minervu još uvijek štuju studenti i njihove 'bakljonoše' tijekom preddiplomskog rituala nazvanog &amp;quot;Noć baklji&amp;quot;.&lt;br /&gt;
**[[Sveučilište u Alabami]]&lt;br /&gt;
**[[Union College, New York]]. Union College je također koristilo Minervino ime u svojim novim akademskim i socijalnim programima &amp;quot;Third Space&amp;quot;, Minerva House System; a Minerva je također božica [[Theta Delta Chi]] društva.&lt;br /&gt;
**[[UFRJ]], Federalno sveučilište u Rio de Janeiru u [[Brazil]]u.&lt;br /&gt;
**[[Sveučilište u Gentu]] u [[Belgiji]].&lt;br /&gt;
**[[Američka akademija znanosti i umjetnosti]] u [[Cambridge, Mass.|Cambridgeu, Mass.]] Glavni lik na pečatu je Minerva - simbol prikladan za organizaciju stvorenu usred Američke revolucije i posvećen kultiviranju svake umjetnosti i znanosti radi &amp;quot;napretka koristi, časti, dostojanstva i sreće slobodnih, nezavisnih i čestitih ljudi.&amp;quot;&lt;br /&gt;
*Minerva je također ime drugog najstarijeg elitnog studentskog udruženja u Nizozemskoj (Sveučilište u Leidenu).&lt;br /&gt;
*Minerva krasi ugaoni kamen svakog glavnog ulaza u Bostonsku javnu knjižnicu s riječima ispod lika &amp;quot;slobodno svima&amp;quot;. Bostonska javna knjižnica bila je javno financirana knjižnica u Americi te je uz ostale knjižnice dugotrajna uspomena čovječanstva.&lt;br /&gt;
*Minerva je božica bratinstva [[Sigma Alpha Epsilon]], čiji su članovi poznati kao Odani sinovi Minervini.&lt;br /&gt;
*Minerva je zaštitnica [[Delta Sigma Theta sestrinstvo|sestrinstva Delta Sigma Theta]], najveće organizacije crnkinja u svijetu. Minervina slika nalazi se na vrhu grba organizacije.&lt;br /&gt;
*Minerva je ime pokretnog objekta učenja na Sveučilištu Bath Spa u Engleskoj, UK.&lt;br /&gt;
*Minerva je prikazana na pečatu Sveučilišta znanosti i umjetnosti u Oklahomi.&lt;br /&gt;
*Minervin kip je postavljen na ulazu u glavnu zgradu Wells Collegea u Aurori, NY.&lt;br /&gt;
*Minerva je zaštitnica [[Federalno sveučilište u Rio de Janeiru|Federalnog sveučilišta u Rio de Janeiru]], Brazil.&lt;br /&gt;
*Minerva je također simbol sestrinstva Kappa Kappa Gamma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Društva===&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- [[Datoteka:Seal of California.png|mini|Veliki pečat Kalifornije]] --&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Pečat Kalifornije]] oslikava božicu Minervu koja u potpunosti izvire iz Jupiterove glave što se interpretira analogno političkom rođenju Države [[Kalifornija|Kalifornije]] koja prije toga nije bila teritorij poput drugih država.&lt;br /&gt;
*U ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Manuel José Estrada Cabrera]], [[predsjednik Gvatemale]], pokušao je promovirati &amp;quot;Minervin kult&amp;quot; u svojoj zemlji, no od svega je ostalo samo nekoliko &amp;quot;Hramova&amp;quot; u [[antička Grčka|helenskom]] stilu u parkovima diljem [[Gvatemala|Gvatemale]].&lt;br /&gt;
*Prema ''Proofs of a Conspiracy'' (1798) Johna Robisona, treći stupanj bavarskih [[Iluminati|Iluminata]] nazvan je ''Minervin'' ili ''Minervina Braća'' u čast božice učenja. Kasnije je ovaj naslov prihvaćen kao prvi stupanj rituala [[Ordo Templi Orientis|OTO-a]] [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]].&lt;br /&gt;
*Mierva je logo svjetski poznatog njemačkog &amp;quot;Društva za napredak znanosti Max Planck&amp;quot; ([[Max-Planck-Gesellschaft]])&lt;br /&gt;
*Minerva ima ritualni značaj za [[Sigma Alpha Epsilon]], nacionalno-socijalno bratinstvo [http://secure.cartsvr.net/catalogs/catalog.asp?prodid=3444189&amp;amp;showprevnext=1 (link)]&lt;br /&gt;
*Minervina kaciga služi kao krijesta na znakovlju istaknute jedinice [[Vojni medicinski centar Walter Reed|Vojnog medicinskog centra Walter Reed]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Guadalajara goddess.jpg|desno|200px|mini|Minervin kružni tok u [[Guadalajara, Meksiko|Guadalajari, Meksiko]], jedan od najprepoznatljivih znamenitosti grada]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Javni spomenici===&lt;br /&gt;
*Minervin kružni tok u [[Guadalajara, Meksiko|Guadalajari, Meksiko]], smješten na križanju avenija [[López Mateos]], Vallarta, [[López Cotilla]], [[Agustín Yáñez]] i Golfo de Cortez, prikazuje božicu kako stoji na pijedestalu okružena velikom fontanom s natpisom koji kaže &amp;quot;Pravda, mudrost i snaga čuvaju ovaj odani grad&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Više informacija==&lt;br /&gt;
*[[Sulis]]&lt;br /&gt;
*[[Keltska mitologija]]&lt;br /&gt;
*[[Drugo Francusko Carstvo]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Bilješke==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
*[http://books.google.com/books?isbn=0543904326 Origins of English History] vidi Deseto poglavlje.&lt;br /&gt;
*[http://www.romans-in-britain.org.uk/arl_roman_religion_and_beliefs.htm Romans in Britain - Roman religion and beliefs] vidi The Roman gods.&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Rimske božice]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>