WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:37:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{SAD drzava |
Name = Minnesota |
Fullname = Minnesota |
Zastava = Flag of Minnesota.svg |
Grb =Minnesota-StateSeal.svg |
Map = Minnesota in United States.svg |
Nadimak = North Star State |
Glavni grad = [[Saint Paul, Minnesota|Saint Paul]] |
Najveći grad = [[Minneapolis]] |
Guverner = [[Tim Walz]] (Minnesota Democratic–Farmer–Labor Party) |
Službeni jezik = engleski |
Površina = 225.365 |
Kopnena površina = 206.375 |
Vodena površina = 18.990 |
Popis = [[2000.]] |
Broj stanovnika = 4.919.479 |
Gustoća naseljenosti = 22/ |
Poredak = 32. |
Datum = [[11. svibnja]] [[1858.]] |
Vremenska zona = Central: UTC-6/-5 |
Zemljopisna širina = 43°34'N - 49°23'N |
Zemljopisna dužina = 89°34'W - 97°12'W |
Širina = 400 |
Dužina = 645 |
Najviša visina = 701 |
Najniža visina = 183 |
Poštanska kratica = MN |
ISO kod = US-MN |
Website = www.state.mn.us
}}
'''{{PAGENAME}}''' je država u sjevernom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih američkih država]]. Minnesota je primljena kao 32. država 11. svibnja 1858., stvorena iz istočne polovice područja Minnesote. Država ima veliki broj jezera, a poznata je po sloganu "Zemlja 10000 jezera". Njen službeni moto je ''L'Étoile du Nord'' (francuski: "Zvijezda sjevera").

Minnesota je 12. država po veličini i 22. po broju stanovnika u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u; gotovo 60% stanovnika živi u gradskom području Minneapolis-Saint Paul (poznato kao "Grad blizanaca"), gdje je centar transporta, poslovanja, industrije, obrazovanja i vlade, te dom međunarodno poznatoj umjetničkoj zajednici. Ostatak države sastoji se od zapadnih prerija koje se sada dodjeljuju intenzivnoj poljoprivredi, listopadnih šuma na jugoistoku, sada djelomično izbrisanih, uzgajanih i naseljenih te manje naseljene Sjeverne šume, koja se koristi za rudarstvo, šumarstvo i rekreaciju.

Minnesota je tisućama godina prije dolaska Europljana bila naseljena raznim autohtonim narodima. Francuski istraživači, misionari i trgovci krznom počeli su istraživati regiju u 17. stoljeću, susrećući plemena Dakota i Ojibwe/Anishinaabe. Velik dio onoga što je danas Minnesota dio je ogromnog francuskog teritorija [[Louisiana|Louisiane]] koji je 1803. godine otkupljen od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Nakon nekoliko teritorijalnih preustroja, Minnesota je u svom sadašnjem obliku priznata 11. svibnja 1858. godine. Kao i mnoge srednje američke države, rijetko je naseljena, a stanovništvo je uglavnom je usredotočeno na drvo i poljoprivredu. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća veliki broj europskih imigranata, uglavnom iz [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Njemačka|Njemačke]], počeo je naseljavati državu koja ostaje središte skandinavsko-američke i njemačko-američke kulture.

Posljednjih desetljeća imigracije iz Azije, Afrike, Bliskog istoka i Latinske Amerike proširile su svoj demografski i kulturni sastav. Gospodarstvo države jako je raznovrsno, prebacujući se iz tradicionalnih aktivnosti kao što su poljoprivreda i izvlačenje resursa, do usluga i financija. Životni standard u Minnesoti je među najvišima od svih država članica, a stanovništvo je među najbolje educiranima i najbogatijima u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.

== Etimologija ==
Riječ Minnesota potječe iz jezika Dakota kojeg su koristili Sioux indijanci: rijeka je dobila ime iz jedne od dvije riječi na jeziku Dakote, 'Mní sóta' što znači "bistro plava voda" ili "Mnißota", što znači zamagljena voda. Indijanci su pokazali ime ranim doseljenicima tako što su puštali mlijeko u vodu i govorili ''mnisota''. Mnoga mjesta u državi imaju slična imena poput Minnehaha Falls ("vrtložna voda, vodopad"), Minneiska ("bijela voda"), Minneota ("puno vode"), Minnetonka ("velika voda"), Minnetrista ("nepoštena voda") i Minneapolisa, kombinacija mni i polisa, grčke riječi za "grad".

== Okruzi (Counties) ==
Minnesota se sastoji od 87 okruga (counties)

== Stanovništvo ==
'''Indijanci'''

Prastanovnici Minnesote su [[Chippewa]] Indijanci, skupni naziv za niz manjih plemena. Indijanci [[Sioux]] uglavnom su se odavde odselili na preriju, ali su se neke skupine zadržale i nakon [[1863.]] i očuvale vlasništvo nad čuvenim kamenolomom [[katlinit]]a ([[Red Pipestone Quarry]]), mekanog kamena crvene boje od kojeg su sva plemena izrađivala glave za svete lule kalumeta. Na sveto tlo kamenoloma, odlazila su sva plemena domorodaca koja su imala kulturu-[[kalumet]]a. Onda su prestajala sva neprijateljstva, i ove putnike nitko nije smio dirati. Vlasnici kamenoloma su [[Yankton]] Indijanci, pleme iz grupe Sijuksa, koji su ga je dobilo od vlade [[1858.]] na temelju ugovora. Sva plemena ma odakle dolazila uzimala bi sebi potrebnu količinu kamena, ali su prije toga trebala obavijestiti [[Yankton]]e. –Druga plemena u Minnesoti tek su privremeno ili povremeno boravila, među njima [[Fox Indijanci|Fox]], [[Missouri Indijanci|Missouri]], [[Omaha Indijanci|Omaha]], [[Oto Indijanci|Oto]], [[Ponca Indijanci|Ponca]], [[Sac]], [[Arapaho]], [[Cheyenne]], [[Winnebago]] i [[Wyandot]]. – Glavne Chippewa skupine iz Minnesote su [[Mukmeduawininewug]] ili Pillagers, poznati i kao [[Leech Lake Chippewa]], za koje se kaže da su bili kanibali; [[Kojejewininewug]], ili [[Rainy Lake Chippewa]]; [[Kechesebewininewug]], i mnoge druge manje bande.

Država ima veliki broj jezera, a poznata je po sloganu "Zemlja od 10.000 jezera".
[[Datoteka:Brownie aerial.jpg|thumb|left|Jezero Brownie, u blizini Minneapolisa]]

{{Mrva-zemlj}}
{{Popis-okruga-SAD|{{PAGENAME}}}}
{{podjela SAD}}

[[Kategorija:Minnesota| ]]

Minnesota - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica