WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T13:08:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 13:08, 2. siječnja 2022.
Redak 73:		Redak 73:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Minos}}~~
	* {{eng oznaka}} [http://www.theoi.com/Khthonios/Rhadamanthys.html Minos u klasičnoj literaturi i umjetnosti]		* {{eng oznaka}} [http://www.theoi.com/Khthonios/Rhadamanthys.html Minos u klasičnoj literaturi i umjetnosti]
	* {{eng oznaka}} [http://www.maicar.com/GML/Minos2.html Minos u grčkoj mitologiji]		* {{eng oznaka}} [http://www.maicar.com/GML/Minos2.html Minos u grčkoj mitologiji]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:11:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Minos''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Μίνως}}''', ''Mínôs'') bio je legendarni [[Kreta|kretski]] kralj, [[Zeus]]ov i [[Europa (mitologija)|Europin]] sin. Po njemu je nazvana [[Minojska kultura|minojska civilizacija]]. Moguće je da na [[Kreta|kretskome]] ''minos'' znači "kralj". Jedan je od triju sudaca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]], zajedno s [[Eak]]om i [[Radamant]]om.

== Povijest ==

[[Datoteka:Palazzo Minosse7.jpg|mini|250px|Ostaci Minosove palače]]

Kralj Minos vladao je [[Kreta|Kretom]] i otocima [[Egejsko more|Egejskog mora]] tri generacije prije [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Živio je u [[Knos]]u devet godina, a nakon toga se povukao u svetu pećinu gdje se govori da je dobio [[Zeus]]ove upute da utemelji [[homoseksualnost]] kao kontrolu populacije na otoku ([[Aristotel]]: ''Politika''), uvede kretski ustav i postavi temelje kretskoj pomorskoj premoći ([[Herodot]], [[Tukidid]]).

Za [[Atena (polis)|Atenjane]] on je bio okrutni i bezdušni tiranin koji je žrtvovao živote njihove djece [[Minotaur|Minotauru]] koje je Atena morala svake godine (prema nekim tumačenjima svakih devet godina) poslati - sedam mladića i sedam djevojaka.

Prema mitolozima i pjesnicima, postojala su dva kralja. Prvi je bio [[Zeus]]ov i [[Europa (mitologija)|Europin]] sin, [[Radamant]]ov i [[Sarpedon]]ov brat, znan kao i "dobri" Minos. Nakon njegove smrti [[olimp]]ski su ga [[bog]]ovi postavili kao suca u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]], zajedno s njegovim bratom [[Radamant]]om i polubratom [[Eak]]om. Imao je ženu Itonu (Liktijeva kći) ili [[Kreta|Kretu]] ([[nimfa]] ili [[Asterion]]ova kći) te sina Likasta, njegova nasljednika na kretskom prijestolju. Likast je potom imao sina Minosa kojeg mu je rodila njegova žena Ida. Sa svojom ženom [[Pasifaja (mitologija)|Pasifajom]] imao je brojne potomke, od kojih je najpoznatija [[Arijadna (mitologija)|Arijadna]]. To je bio takozvani drugi Minos, "loši". Njemu dugujemo mitove o [[Tezej]]u, [[Pasifaja (mitologija)|Pasifaji]], [[Minotaur]]u, [[Dedal]]u, [[Glauk]]u i [[Nis]]u. Bio je pradjed kralja Idomena, koji je vodio Krećane u [[Trojanski rat]].

Budući da je [[Feničani|fenički]] utjecaj bio jak u kasnijem razdoblju, Minosa se često smatralo Feničaninom. Govori se da je umro na [[Sicilija|Siciliji]] gdje je možda otišao jer ga je gonio [[Dedal]]. Ubila ga je Kokalova kći (kći agrigentskog kralja) zalivši ga vrućom vodom dok se kupao. Njegovi su ostaci poslani na [[Kreta|Kretu]], a na sarkofagu je uklesano ''"Grobnica Minosa, [[Zeus]]ova sina"''.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Michelangelo-minos2.jpg|mini|[[Michelangelo]]: Minos, detalj s ''Posljednjeg suda'', [[Sikstinska kapela]]]]

Na [[Kreta|kretskim]] [[novac|novčićima]] Minos je prikazivan s bradom i kovrčavom kosom, dostojanstven i s [[dijadema|dijademom]] na glavi, nalik "ocu" [[Zeus]]u. Na oslikanim [[vaza]]ma i [[sarkofag|sarkofazima]] često ga se prikazuje s [[Eak]]om i [[Radamant]]om ili s [[Tezej]]om i [[Minotaur]]om.

U [[Michelangelo]]voj poznatoj [[freska|freski]] ''Posljednji sud'', u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]], Minos je prikazan kao sudac [[Had (podzemni svijet)|podzemnog svijeta]], okružen [[vrag]]ovima i omotan [[zmija|zmijom]], gledajući osuđene kako odlaze u [[Tartar (pakao)|pakao]].

== Mitologija ==

=== Milet ===

Asterije, [[Kreta|kretski]] kralj posvojio je tri [[Zeus]]ova i [[Europa (mitologija)|Europina]] sina - Minosa, [[Sarpedon]]a i [[Radamant]]a. Jednom su se braća svađala oko prekrasnog dječaka u kojeg su se sva trojica zaljubila. Zvao se Milet, sin [[Apolon]]a i [[Areja|Areje]] i volio je [[Sarpedon]]a te se Minos osvetio zarativši i osvojivši cijeli otok. Sarpedon je s Miletom pobjegao u Likiju gdje je Milet osnovao istoimeni grad. Druga inačica mita govori da se Milet zvao Atimnije te da je bio [[Zeus]]ov i [[Kasiopeja (mitologija)|Kasiopejin]] sin.

=== Glauk ===

[[Glauk]] se jednoga dana igrao loptom ili [[miš]]em te je iznenada nestao. Njegovi su roditelji posjetili proročicu u [[Delfi]]ma koja im je rekla da se veličanstveno stvorenje rodilo među njima, a tko god nađe sličnost u tom stvorenju, naći će i dijete. Oni su to shvatili kao novorođeno [[tele]] u Minosovu stadu. Tri puta na dan tele je mijenjalo boju od [[bijela|bijele]] preko [[crvena|crvene]] do [[crna|crne]]. Polidije je uočio sličnost s dozrijevanjem [[kupina|kupine]]. Minos ga je poslao da nađe Glauka.

Tražeći ga, uočio je [[sova|sovu]] koja je tjerala [[pčela|pčele]] iz vinskog podruma u Minosovoj palači. U podrumu je bila bačva [[med]]a s mrtvim Glaukom unutra. Minos je zapovjedio da se Glauk oživi, ali Polidije se usprotivio, no Minos je rekao da je proročica rekla da će vidovnjak vratiti dijete u život. Minos je zatvorio Polidija u podrum s mačem. Kad se u blizini pojavila [[zmija]], Polidije ju je ubio mačem, a potom je došla druga zmija. Nakon što je vidjela svoga partnera mrtvog, zmija je otišla i vratila se s travom koja je oživjela prvu zmiju. To je učinio i Polidije da bi uskrsnuo Glauka.

Minos nije htio pustiti Polidija s [[Kreta|Krete]] sve dok Glauka ne pouči toj moći. Polidije je to učinio, ali u posljednji je trenutak zatražio Glauka da pljune u njegova usta. Glauk je to učinio i zaboravio sve što je naučio.

=== Tezej ===

[[Androgej]]a, Minosova sina, ubili su [[Atena (polis)|Atenjani]], ljubomorni na njegove pobjede na Panatenskom festivalu, [[Egej]]ovim igrama, gdje je svaki put pobijedio. Druga inačica mita govori da ga je ubio [[kretski bik]] na [[Maraton]]u, na [[Egej]]ovu zapovijed. Da bi osvetio sinovu smrt, Minos je zaratio s Atenom. Zahtijevao je da se sedam atenskih djevojaka i mladića (izabranih izvlačenjem slamki) žrtvuje [[Minotaur]]u svakih devet godina (ili prema nekim izvorima svake godine; prema kretskoj astronomiji, pun je [[Mjesec]] bio u ekvinociju svakih osam godina). Kad se treće žrtvovanje bližilo, [[Tezej]] se dobrovoljno javio da će ubiti čudovište. Obećao je svome ocu Egeju da će postaviti [[bijela]] jedra ako pohod bude uspješan.

[[Arijadna (mitologija)|Arijadna]], Minosova kći, zaljubila se u [[Tezej]]a i pomogla mu da izađe iz [[Labirint]]a davši mu klupko [[vuna|vune]] kojim je slijedio vlastiti trag. Tezej je ubio [[Minotaur]]a magičnim mačem koji mu je dala Arijadna te je pustio ostale Atenjane iz labirinta. No, Tezej je zaboravio promijeniti [[crna]] jedra tugovanja na brodu s bijelima, te je njegov otac [[Egej]], shrvan počinio samoubojstvo. Naime, danima je gledao na pučinu, i kad je vidio crna jedna, od tuge se bacio u more koje je po njemu nazvano [[Egejsko more]].

Minos je bio ljut što je [[Tezej]] uspio pobjeći te je zatvorio [[Dedal]]a i njegova sina [[Ikar]]a u labirint ili, prema nekim izvorima, u toranj. Uspjeli su pobjeći tako da su napravili krila. No, Ikar je letio previsoko te se vosak na krilima otopio, a on je pao u more.

Druga inačica mita govori da je Minos odustao od rata jer je volio [[Tezej]]a.

=== Kralj Nis ===

[[Datoteka:Minos scylla.jpg|mini|Minos i Skila, [[17. stoljeće]]]]

[[Nis]] je bio [[Megara|megarski]] kralj koji je bio nepobjediv sve dok je uvojak njegove [[crvena|crvene]] kose postojao, skriven ispod njegove sijede, [[bijela|bijele]] kose. Minos je napao Megaru, ali Nis je znao da je nepobjediv jer je uvojak još postojao. Njegova se kći, Skila, zaljubila u Minosa, te mu je to dokazala odrezavši očev uvojak. Nis je umro, a Megara je postala [[Kreta|kretska]]. Minos je ubio Skilu jer je izdala svoga oca. Skila je pretvorena u morsku [[ptica|pticu]] koju je progonio njezin otac, morski [[orao]].

=== Posejdon, Pasifaja, Dedal i Ikar ===

Prije nego što je postao kralj, Minos je od boga [[Posejdon]]a zatražio znak da će on, a ne njegov brat doći na prijestolje. Posejdon se složio te je poslao [[bijela|bijelog]] [[bik]]a, ali pod uvjetom da ga Minos njemu žrtvuje. Prekrasan je bik izašao iz mora, a Minosu je bio tako lijep da je radije žrtvovao drugoga bika, misleći da Posejdon neće primijetiti. Posejdon se razbjesnio te je učinio da se Minosova žena, [[pasifaja (mitologija)|Pasifaja]], ludo zaljubi u bika.

[[Datoteka:Inferno Canto 5 line 4 Minos.jpg|mini|lijevo|250px|[[Gustave Doré]]: Minos donosi konačnu odluku, [[1861.]] – [[1865.]]]]

[[pasifaja (mitologija)|Pasifaja]] je otišla [[Dedal]]u da joj pomogne, a on je smislio kako će utažiti njezinu strast. Napravio je drvenu [[krava|kravu]], a Pasifaja je ušla u nju i skrila se, a bik ju je oplodio. Tako je Pasifaja začela i rodila polubika i polučovjeka - [[Minotaur]]a. Pasifaja ga je odgajala u dok je bio dijete, ali kako je rastao, tako je postao bjesniji. [[Delfi]]jska je proročica rekla Dedalu da sagradi [[Labirint]] u kojem bi držao Minotaura. To je i učinio, a Labirint je bio ispod Minosove palače u Knossosu. Da bi osigurao da tko ne sazna tajnu Labirinta, Minos je zatvorio Dedala i njegova sina [[Ikar]]a u toranj odakle su pobjegli odletjevši, a prilikom bijega Ikar se utopio, jer su mu se otopila krila jer je letio preblizu [[Sunce|Suncu]].

Tražeći [[Dedal]]a, odlazio je od grada do grada postavljajući zagonetku. Pokazao bi spiralnu morsku školjku i tražio da se provuče konopac kroz cijelu školjku.. Kad je stigao kralju Kokalu u [[Sicilija|Siciliji]], kralj je znao da će Dedal znati riješiti zagonetku. Dedal je privezao konopac za [[mrav]]a koji je hodao kroz spirale te školjke i tako riješio zagonetku. Tako je Minos znao da je to Dedal te je zatražio izručenje. Kokal ga je uvjerio da se prvo okupa, a kraljeve su ga kćeri zalile vrućom vodom i ubile.

Prema [[Vergilije|Vergiliju]] i [[Homer]]u, nakon smrti postao je jedan od sudaca u [[Had (podzemni svijet)|Had]]u, zajedno s bratom [[Radamant]]om i [[Eak]]om. Donosio je konačnu odluku gdje će ići duša pokojnoga, u [[Tartar (pakao)|Tartar]] ili [[Elizijske poljane]], uz pomoć tihe porote.

== Literatura ==

* [[Dante]]: ''[[Božanstvena komedija]]''
* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Minos}}
* {{eng oznaka}} [http://www.theoi.com/Khthonios/Rhadamanthys.html Minos u klasičnoj literaturi i umjetnosti]
* {{eng oznaka}} [http://www.maicar.com/GML/Minos2.html Minos u grčkoj mitologiji]

{{Had}}

[[Kategorija:Mitološki Grci]]
[[Kategorija:Had]]

Minos - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica