WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T06:40:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 06:40, 29. studenoga 2021.
Redak 61:		Redak 61:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Mystras}}~~
	* [http://www.laconia.org/Mystra1_history.htm Povijest Mistrasa] (en.)		* [http://www.laconia.org/Mystra1_history.htm Povijest Mistrasa] (en.)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T21:07:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Mystras
|izvorno ime= Μυστράς
|latinično ime= Myzithras
|slika= Mystras palace.JPG
|periferija= Peloponez
|prefektura= Lakonija
|pokrajina=
|stanovništvo= 4.6008
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo=
|godina popisa šireg stanovništva=
|gustoća stanovništva=
|šira gustoća stanovništva=
|površina=
|šira površina=
|visina= 15
|z. širina = 37.14
|z. dužina = 22.23
|širina-stupnjevi= 37
|širina-minute= 04
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 22
|dužina-minute= 23
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 231 00
|pozivni broj= 27310
|registarska oznaka= AK
|gradonačelnik=
|stranica= [http://www.mystras.gr www.mystras.gr]
}}
[[Datoteka:Map of Mystras-en.svg|mini|lijevo|400px|<center>Plan srednjovjekovnog grada Mistrasa</center><br><small>1. Glavni ulaz, 2. Mitropolija, 3. Crkva evanđelista, 4. Sv. Teodor, 5. Hodigitria-Afendiko, 6. Vrata Monemvasije, 7. Sv. Nikola, 8. Despotova palača s trgom, 9. Vrata Nauplia, 10. Gornji ulaz na citadelu, 11. Sv. Mudrost, 12. Mala palača, 13. Citadela, 14. Mavroporta, 15. Manastir Pantanassa, 16. Tahijarhija, 17. Frangopoulosova kuća, 18. Manastir Peribleptos, 19. Sv. Juraj, 20. Kuća Krevata, 22. ''Aï-Yannakids'', 23. Laskarisova kuća, 24. Sv. Kristofor, 25. Ruševine, 26. Sv. Kiriaki.</small>]]
'''Mistras''' (''Mystras'', Μυστράς ili Μυζηθράς), u kronikama [[Moreja|Moreje]] '''Myzithras''', je bio utvrđeni grad u [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] državi Moreji na planini [[Tajget]], [[Peloponez]], u blizini drevne Sparte. U 14. i 15. stoljeću služio je kao prijestolnica [[bizant]]ske [[Despotija Moreja|despotije Moreje]], tijekom kojeg je razdoblja doživjela gospodarski i kulturni vrhunac. Tijekom Osmanske okupacije bila je skoro nenaseljena te su je zapadnjaci držali da je drevna [[Sparta]]. Napušten je [[1830.]] godine, kada je izgrađen novi grad [[Sparti]] oko 8 km istočno od Mistrasa. On je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1989. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/511 UNESCO-v opis spomenika u Mistrasu]</ref> kao mjesto jedinstvenih srednjovjekovnih građevina [[Križari|Križara]], [[Bizant]]inaca, [[Osmansko carstvo|Turaka]] i [[Mlečani|Mlečana]] u nedirnutom [[krajolik]]u.

==Povijest==

God. 1249., Mistras je postao sjedištem latinske [[Kneževina Aheja|kneževine Aheje]] koja je osnovana 1205. godine nakon osvajanja [[Konstantinopol]]a tijekom [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]]. Knez [[Vilim II. Villehardouin]], pranećak povjesničara Četvrtog križarskog pohoda, [[Geoffrey Villehardouin|Geoffreya Villehardouina]], je tu napravio svoju palaču. Već [[1261.]] godine, Latini su dali Mistras, i druge utvrde, kao otkupninu za zarobljenog [[Vilim II.|Vilima II.]], kojeg su Bizantinci zarobili u [[Pelagonija|Pelagoniji]]. Bizantski car
[[Mihajlo VIII. Paleolog]] ga je učinio prijestolnicom novoosnovane kneževine Moreje kojom su upravljali carevi rođaci, iako su njegovom cijelom obalom i otocima vladali [[Mlečani]]. U usporedbi s ostatkom Carstva, Moreja je uživala blagostanje i gospodarski procvat. Za vrijeme cara [[Teodor I. Paleolog|Teodora I.]] postao je drugi grad po važnosti u Carstvu, odmah poslije [[Carigrad]]a, a Vilimova palača je postala drugom carskom [[rezidencija|rezidencijom]].

Freske u crkvi ''Peribleptos'' su nastale od 1348. do 1380. godine kao posljednja djela kasnobizanstkog freskoslikarstva, i rijetki primjeri [[Bizantska umjetnost|bizantske umjetnosti]] tog doba; presudni za njeno upoznavanje.

Mistras je bio i središtem bizantske znanosti, te je tu boravio neoplatonistički filozof [[Pleton]] sve do svoje smrti 1452. godine. On je značajno utjecao na [[neoplatonizam]] [[Rana renesansa|talijanske renesansne]], osobito nakon što je bio u pratnji cara [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] u [[Firenca|Firencu]] 1439. godine.

Posljednji bizantski car, [[Konstantin XI.]], bio je knez Mistrasa prije nego je postao carem. Dimitrije Paleolog, posljednji knez Moreje, predao je kneževinu i grad Mistras [[Osmansko Carstvo|osmanskom caru]] [[Mehmed II.|Mehmedu II.]] 1460. godine.
Mlečani su ga osvojli 1687. i držali do 1715. godine, a Turci ponovno do 1821. godine kada je otpočeo [[Grčki rat za neovisnost]]. [[Oton, grčki kralj]], ga je napustio u korist novog grada Sparti.

<gallery>
Slika:MistraGeneralView.JPG|<center>[[Citadela]] iznad grada
Slika:Mystras Fortress2.JPG|<center>Gradska vrata iznutra
Slika:Peribleptos.jpg|<center>Manastir Peribleptos
Slika:Meister der Peribleptos-Kirche in Mistra 001.jpg|<center>[[Rođenje Kristovo]], [[freska]] u manasiru Peribleptos
Slika:Mistra 7.jpg|<center>[[Mitropolija]] Mistras
Slika:Evangelistria 05.JPG|<center>Crkva Evanđelista
Slika:Town of mystras 01.JPG|<center>Gradska ulica
Slika:Mistra 1.jpg|<center>Manastir Pantanassa
</gallery>

==Bilješke==
{{izvori}}
* Sir Steven Runciman, ''Mistra: Byzantine Capital of the Peloponnese'', 1980.

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Mystras}}
* [http://www.laconia.org/Mystra1_history.htm Povijest Mistrasa] (en.)

{{Svjetska baština u Grčkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]
[[Kategorija:Bizant]]
[[Kategorija:Bizantski arheološki lokaliteti]]

Mistras - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica