https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Mixtec 2026-05-23T00:27:37Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mixtec&diff=71701&oldid=prev 2021-08-29T08:24:27Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Mixtec'''--&gt;[[Datoteka:Mixtecos.png|mini|Teritorij Mišteka]]<br /> '''Mixtec''' (Mixteca, Mixteco), jedan od najznačajnijih indijanskih naroda iz [[Oaxaca|Oaxace]], [[Guerrero|Guerrera]] i [[Puebla|Pueble]], [[Meksiko]]. Mišteki su vjerojatno još prije dolaska [[Toltec|Tolteka]] (možda oko 700 ili u kasnom 7. stoljeću) na središnji plato, bili pod utjecajem visokociviliziranih [[Olmeci|Olmeka]], te postali nositelji napredne planinske kulture. Negdje oko 900. Mišteki se šire prema jugu, u doline Oaxace, domovini naroda Zapoteca i zauzeli njihove gradove [[Monte Albán]] i [[Mitla]]. Između Mišteka i Zapoteka došlo je do ratova koji su potrajali sve do kraja 15. stoljeća, kada su se morali ujediniti u borbi protiv strašnog neprijatelja. Pojavili su se [[Asteci]], veoma ekspanzivan narod koji je prinosio ljudske žrtve za svoje krvoločne bogove. Ovaj savez nije dugo potrajao jer su se [[Zapotec]]i priklonili Astecima, a dolaskom Španjolaca u ranom 16. stoljeću okrenuli su se i protiv Asteka i sklopili savez sa Cortesom. Mišteki su ostali voditi borbe sa [[Španjolci]]ma sve dok ih nije pokorio [[Pedro de Alvarado]].<br /> <br /> == Jezik ==<br /> Mišteki se služe sa velikim brojem jezika (danas sa 52) koji pripadaju porodici [[Mixtecan]], a vodi se kao dio Velike porodice [[Oto-Manguean]].<br /> <br /> == Kultura ==<br /> Kulturu Mišteka proučavali su Michael E. Smith, Kent Flannery, Joyce Marcus, John Monaghan i M. Romero Frizzi. Klasična kultura Mišteka trajala je od 300-800 i post-klasična od 800. do španjolskog osvajanja.<br /> <br /> Ona poznaje veoma fine radove u kamenu, metalu, drvetu i kostima, i bojenu polikromnu lončariju, a iza njih je ostalo i nekoliko dokumenata pisanih mištečkim sistemom, za koji [[Mary Elizabeth Smith]], koja je proučila mištečke kodekse, kaže da je logografski. Kodeksi Mišteka pisani su na kožama ili papiru od kore drveta. Mištečki kodeksi (u pl. códices) su: [[Codex Nuttall]] (ili Zouche-Nuttall), s 47 listova, koji se danas nalazi u '' 'Museum of Mankind' '', British Museum, London; Codex Columbino ili Codex Alfonso Caso (s 24 listova), Codex Becker I (16) i Codex Becker II (4 lista), nalaze se u '' 'Museum für Volkerkunde' '', Vienna; [[Codex Vindobonensis]] (ili Codex Vienna) s 52 lista u '' 'Oesterreichische Nationalbibliothek' '', Beč; Codex Selden II (ili Selden Roll) u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Selden I 3135 A.2 sa 20 listova u Bodleian Library, Oxford, Engleska; Codex Bodley 2858 (23 lista) u Bodleian Library, Oxford, Engleska;<br /> <br /> Suvremeni Mišteki prvenstveno su poljodjelci koji prakticiraju tehniku [[posijeci-i-spali]], služeći se [[motika|motikom]], štapovima za kopanje ili [[plug]]om i volovima. [[Kukuruz]], [[grah]] i [[tikva|tikve]] glavne su kulture na njihovim poljima. Uz poljodjelstvo bave se i [[lov]]om, [[ribolov]]om, [[stočarstvo]]m, i sakupljanjem divljih plodova. Od vlakana [[palma|palmi]] izrađuju razne rukotvorine koje kasnije prodaju. Tkalaštvo, lončarstvo i tkanje palminih vlakana čine glavne obrte. Odjeća je poglavito tradicionalna ili polutradicionalna, sastoji se od bijele pamučne [[košulja|košulje]] i [[hlače|hlača]], slamnatog [[šešir]]a i [[sandale|sandala]] za muškarce i suknje, duge tunike-[[huipil]] i [[rebozo]]-marame za žene. Žene uglavnom hodaju bose, a u obalnim područjima ponekad hodaju bez huipila, gole iznad struka. <br /> <br /> Naselja Mišteka javljaju se u dva tipa, središnja sela koja mogu biti prazna, osim u vremenima fieste jer stanovnici žive po okolnim farmama i raspršena naselja u kojima obiteljske grupe žive rasijano po okolnom području.<br /> Mišteki su kršćani, ali vjeruju i u pred-kršćanske duhove i bogove, a u nekim krajevima obožavaju i kamene idole koji predstavljaju kišnog boga. Brda, [[pećina|pećine]], [[potok|potoci]], [[izvor]]i i [[močvara|močvare]] također su smatrani svetima.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> *A. K. Romney, The Mixtecans of Juxtlahuaca, Mexico (1966); R. Wauchope, ed., Handbook of Middle American Indians, Vol. VII: Ethnology (ed. by E. Z. Vogt, 1969).<br /> *Monaghan, John. 2001. Mixtec history, culture and religion. In Archaeology of Ancient Mexico and Central America. Susan Toby Evans and David L. Webster, eds. Garland, NYC.<br /> *Sousa, Lisa and Kevin Terraciano 2003 The 'original conquest' of Oaxaca: Nahua and Mextec accounts of the Spanish conquest. Ethnohistory 50(2):349-400.<br /> *van Doesburg, Bas 2001 The Codex Porfirio Diaz and the map of Tutepetongo: The curious relationship between pictography and glosses in Oaxacan screenfolds. Ethnohistory 48(3):403-432. <br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> *[http://www.newadvent.org/cathen/10409a.htm Mixteca Indians]<br /> *[http://www.native-languages.org/mixtec.htm Mixtec Indian Language (Mixteco)]<br /> *[http://www.britannica.com/eb/article-9053072/Mixtec Mixtec]<br /> <br /> [[Kategorija:Mixtecan]]<br /> [[Kategorija:Meksički Indijanci, Oaxaca]]<br /> [[Kategorija:Meksički Indijanci, Guerrero]]<br /> [[Kategorija:Meksički Indijanci, Puebla]]<br /> [[Kategorija:Indijanska plemena]]<br /> [[Kategorija:Indijanske kulture]]</div>

WikiSysop