WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T06:23:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Majerovo vrilo 230907.jpg|thumb|250px|Majerovo vrilo.]]

[[datoteka:Vodenica Majerovo vrilo 07.jpg|thumb|250px|[[Vodenica]] na Majerovom vrilu kod izvora [[Gacka (rijeka)|Gacke]].]]

[[datoteka:Rechnergesteuerte Mühle BMK.jpg|mini|250px|Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za [[mljevenje]] [[žitarica]].]]

[[datoteka:Pile hollandaise.jpg|mini|desno|250px|[[Koritasti mlin]] ili [[holender]].]]

[[datoteka:Hollander.jpg|mini|desno|250px|Starinjski [[koritasti mlin]] ili [[holender]].]]

[[datoteka:Modern stainless steel Hollander beater.jpg|mini|desno|250px|Moderni [[koritasti mlin]] ili [[holender]].]]

'''Mlin''' (iz [[latinski jezik|latinskog]] ''molina'' ili ''molere'': ''mljeti'') je [[stroj]] za usitnjivanje čvrstoga [[materijal]]a; također [[pogon]] ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju [[brašno|brašna]] i drugih proizvoda od žitarica. Nekada se za pokretanje mlina koristila [[Energija vjetra|snaga vjetra]] (mlin na takav pogon je [[vjetrenjača]]), vode ([[vodenice|vodenica]]), pare (paromlin) ili [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (motorni mlin), a danas se uglavnom rabi [[električna energija]] (električni mlin). Tradicijski se [[žitarice]] melju između dvaju širokih [[kamen]]ih [[kotač]]a koji se kružno kreću preko zrnja i usitnjuju ga gnječenjem i [[trenje]]m kotrljanja (kotrlje), ili se melju između dvaju hrapavih ili nažlijebljenih mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i [[smicanje]]m ([[žrvanj]]). U [[Prehrambena industrija|prehrambenoj se industriji]] [[mljevenje]] izvodi usitnjivanjem materijala između dvaju nažlijebljenih, hrapavih ili glatkih [[valjak]]a, od kojih se jedan [[vrtnja|vrti]] brže, a drugi sporije (valjna stolica). Po načinu rada, tomu je mlinu sličan zvonasti mlin, u kojem se mljevenje izvodi između dvaju koncentričnih nažlijebljenih [[stožac]]a, od kojih se jedan okreće. Osim toga, za mljevenje [[cement]]a i [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]], [[ugljen]]a i slično, te za specijalne potrebe, u [[industrija|industriji]] se rabe i druge vrste mlinova.

Bubnjasti mlin vodoravni je bubanj cilindrična ili stožasta oblika, koji se okreće oko svoje uzdužne [[os]]i, a u nj se umeće materijal predviđen za mljevenje. Bubanj može biti punjen tijelima za mljevenje (mlin s kuglama, mlin sa šipkama), kada se ta tijela pri okretanju bubnja oko uzdužne osi prevrću i padaju, pa se materijal sitni udarcima i trljanjem, ili se učinak postiže pritiskom tijela za mljevenje na plohu bubnja zbog [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] (centrifugalni mlin). Mjesto tijela za mljevenje, na isti način mogu djelovati krupniji komadi materijala (autogeni mlin). Njihajući mlin posuda je ovješena o [[čelik|čelične]] [[opruga|opruge]] i punjena tijelima za mljevenje, koja se kreće u [[krug|kružnim]] ili [[elipsa|eliptičnim]] putanjama. Strujni (mlazni) mlin uređaj je za vrlo fino sitnjenje materijala, a djeluje udaranjem čestica što ih nosi zračna struja ili [[vodena para]] o čestice nošene strujom iz suprotna smjera, odnosno o neku čvrstu podlogu. Udarni mlin (mlin dezintegrator, čekićar), uređaj je u kojem materijal, ubačen u središte i tjeran centrifugalnom silom, putuje prema periferiji, pri čem ga udaraju ili sijeku štapići, [[nož]]evi i slično. <ref> '''mlin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41374] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Priprema vlaknaste mase ==
{{Glavni|Proizvodnja papira}}

Pod pripremom vlaknaste mase razumijeva se prevođenje poluproizvoda za proizvodnju papira ([[drvenjača|drvenjače]], drvne celuloze, poluceluloze, celuloze od [[slama|slame]], otpadnog [[tekstil]]a i starog papira) u stanje i oblik prikladan za stvaranje trake papira na [[papirni stroj|papirnom stroju]]. Ako se celuloza, kao najčešći i osnovni poluproizvod u proizvodnji papira, ne doprema u tvornicu papira u obliku vodene suspenzije, već se nalazi u čvrstom stanju u obliku bala ili kotura, potrebno ju je prevesti u suspenziju. To se provodi pomoću jakih i brzih turboagitatora, pa se dobiva jednolična 3 do 7% vodena [[Suspenzija (kemija)|suspenzija]]. Svrha je tog postupka da se vlakanca međusobno odijele i [[Disperzija|dispergiraju]] u vodi. Osim toga u tom se obliku s poluproizvodom lakše rukuje, on se može lakše prevoziti, mjeriti, miješati s dodacima i mehanički obraditi. Međutim, celulozna vlakanca u takvoj sirovoj vlaknastoj masi nisu još prikladna i spremna za proizvodnju kvalitetnog papira. Ako se vlaknasta masa s takvim nemodificiranim vlakancina dovodi na papirni stroj, dobit će se niskokvalitetan, mekan i porozan papir male [[čvrstoća|čvrstoće]] zbog slabe povezanosti vlakanaca. Takav papir može služiti za [[Filtracija|filtriranje]], ali je inače vrlo neprikladan za [[pisanje]] i [[tiskanje]], te je sasvim neupotrebiv za [[pakiranje]] ([[ambalaža]]). Zbog toga se prije stvaranja papirnog lista na papirnom stroju vlaknasta masa mora prvo pripremiti. Pripremom se od sirove vlaknaste mase postupcima mljevenja, primješavanja dodataka ([[keljivo|keljiva]], [[Punilo|punila]], [[Bojilo|bojila]]) pročišćavanjem i razrjeđivanjem stvara papirna smjesa (papirština), od koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir.

=== Mljevenje ===
{{Glavni|Mljevenje}}

Pod mljevenjem se razumijevaju [[mehanika|mehaničke]] operacije, koje, iako izvođene na jednostavnim strojevima, mogu u celuloznim vlakancima uzrokovati i vrlo složene procese. Zbog toga je naziv mljevenje, kao tradicionalno uvriježeni naziv za te operacije, vrlo neprikladan i nepotpun. Tokom takozvanog mljevenja celulozna se vlakanca trgaju, čupaju i gnječe, pa se tako djelomično strukturno razgrađuju u mikrovlakna (mikrofibrile). Čini se da pri tom ne nastupaju veće kemijske promjene, ali su fizikalne promjene vrlo velike. Ranije se smatralo da vlakanca hidratiraju, ali je danas poznato da je proces mnogo složeniji. Iako ne nastupa [[hidratacija]] u kemijskom smislu, povećava se sklonost ([[afinitet]]) vlakanaca prema vodi, ona bubre i postaju podatnija i savitljivija. Zbog povećanja njihove površine i zbog promjena na njoj bitno se povećava sposobnost vlakanaca da se nakon sušenja međusobno povezuju. Tako se može dobiti gust, tvrd i čvrst papir, pa se pokazalo da mnoga fizikalna svojstva proizvedenog papira umnogome ovise upravo o načinu i trajanju mljevenja u toku pripreme vlaknaste mase.

==== Koritasti mlin ====
{{Glavni|Koritasti mlin}}

'''Koritasti mlin''' ili '''holender''' je [[stroj]] za [[mljevenje]] [[celuloza|celuloznih]] [[vlakno|vlakanaca]] koji se koristi u pripremi za proizvodnju [[papir]]a. Inače se za mljevenje upotrebljava više vrsta strojeva. Dugo je u upotrebi bio samo jedan tip stroja, primijenjen u [[proizvodnja|proizvodnji]] prvi put u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] oko 1690. i prema tome poznat po tradicionalnom nazivu holender. To je korito s pregradom u sredini koja omogućuje kružni tok [[Suspenzija (kemija)|suspenzije]] u koritu. Na jednoj je strani smješten [[rotacija|rotirajući]] [[valjak]] s poprečnim uskim (oštrim) [[nož]]evima koji se okreće iznad kućišta također opremljenog noževima. Cirkulirajuća vlaknasta [[masa]] prolazi između valjka i kućišta, a njihov razmak i širina noževa određuju jakost (intenzitet) i učinak mljevenja. Koritasti mlin obično može primiti od 200 do 1 000 [[kilogram]]a mase, mljevenje može trajati od 15 [[minuta]] pa i do 10 [[sat]]i, a masa se ubacuje i ispušta [[period]]ički. To je ujedno i najveći nedostatak tih strojeva jer se ne uklapaju u današnju [[Automatizacija|automatiziranu]] [[Proizvodnja papira|proizvodnju papira]]. Danas se upotrebljavaju strojevi za neprekinuto mljevenje nazvani konusnim ili pločastim mlinovima.

==== Konusni mlin ====
'''Konusni mlin''' sastoji se od [[konus]]nog kućišta s pripadnim konusnim [[rotor]]om. Kućište i rotor imaju oštre noževe, a vlaknasta masa ulazi na užem i izlazi na širem dijelu mlina. Djelotvornost mljevenja ovisi o širini noževa i o razmaku između rotora i kućišta ([[stator]]a), koji se po potrebi može podešavati.

==== Pločasti mlin ====
'''Pločasti mlin''' ili '''mlin s diskovima''' opremljen je okruglim pločama (diskovima) s usađenim noževima između kojih se melje vlaknasta masa. Neki tipovi pločastih mlinova imaju dvije ploče, od kojih se jedna vrti (rotira), dok u drugih se vrti srednja od triju ploča (dvostruki pločasti mlin). Ploče se podesivom [[opruga|oprugom]] tlače jedna uz drugu, a njihove radne površine mogu biti obrađene i nazubljene na različite načine. Materijal za mljevenje ulazi kroz sredinu jedne od ploča, a izlazi na njihovu obodu.

Za razliku od mljevenja u koritastom mlinu (holenderu), mljevenjem u konusnim i pločastim mlinovima dobije se vlaknasta masa boljih svojstava, koja se kasnije lakše obrađuje na papirnom stroju. Mijenjanjem razmaka među rotirajućim i mirujućim dijelovima mlinova i izborom vrste nazubljenja na njihovim površinama može se utjecati na [[kvaliteta|kvalitetu]] mase. Tako je u gustoj masi uz tupe (široke) noževe i veći razmak između rotirajućeg dijela mlina i kućišta mljevenje blaže, pa se vlakanca ne skraćuju. Nasuprot tome, u rjeđoj masi, uz oštre (uske) noževe i manji razmak između rotirajućeg dijela i kućišta, mljevenje je snažnije i nastaje uglavnom rezanje i skraćivanje vlakanaca. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Papir'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mlinovi.net/ Mlinovi.net]
*[http://www.slunj-rastoke.com/index.php?id=21&lang=hr Mlinovi u [[Rastoke|Rastokama]]]

[[Kategorija:Strojevi]]
[[Kategorija:Prehrambena industrija]]

Mlin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica