Moždani udar - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T16:08:59Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 16:08, 30. travnja 2022.
Redak 139:		Redak 139:

	===Ishemijski moždani udar===		===Ishemijski moždani udar===
	[[~~File~~:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]		[[Datoteka:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]
	[[~~File~~:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]		[[Datoteka:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]
	Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{Citiranje knjige\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.		Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{Citiranje knjige\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T12:32:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 12:32, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Moždani udar'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2020.}}~~		<!--'''Moždani udar'''-->
	{{Infokvir bolest		{{Infokvir bolest
	\| latinski = Apoplexia cerebri<br>ili<br>Insultus cerebri		\| latinski = Apoplexia cerebri<br>ili<br>Insultus cerebri

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:38:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:29:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T07:50:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 07:50, 17. studenoga 2021.
Redak 66:		Redak 66:
	* Obamrlost		* Obamrlost
	* Smanjenje osjeta dodira i [[vibracije]]		* Smanjenje osjeta dodira i [[vibracije]]
	* Inicijalna mlohavost ([[hipotonus]]), zamjenjena [[spastičnost\|spastičnosću]] (hipertonus), [[hiperreflaksija]] i obligatorna sinergija<ref name=OSul07_719>{{~~cite book~~ \| last1 = O'Sullivan \| first1 = Susan.B \| title = Physical Rehabilitation \| chapter = Stroke \| volume =svezak 5 \| editors = O'Sullivan, S.B., and Schmitz, T.J. \| publisher = F.A. Davis Company \| year = 2007. \| location = Philadelphia \| page =str. 719. \|ref=harv}}</ref>		* Inicijalna mlohavost ([[hipotonus]]), zamjenjena [[spastičnost\|spastičnosću]] (hipertonus), [[hiperreflaksija]] i obligatorna sinergija<ref name=OSul07_719>{{Citiranje knjige \| last1 = O'Sullivan \| first1 = Susan.B \| title = Physical Rehabilitation \| chapter = Stroke \| volume =svezak 5 \| editors = O'Sullivan, S.B., and Schmitz, T.J. \| publisher = F.A. Davis Company \| year = 2007. \| location = Philadelphia \| page =str. 719. \|ref=harv}}</ref>

	U većini slučajeva simptomi zahvaćaju samo jednu stranu tijela (unilateralno). Ovisno o zahvaćenom području defekt u mozgu obično se nalazi na suprotnoj strani od zahvaćene strane tijela. Međutim jer moždani putevi putuju [[Kralježnična moždina\|kralježničnom moždinom]], bilo koje oštećenje kralježnične moždine može stvarati iste simptome, te prisutnost bilo kojeg od navedenih simptoma ne ukazuje nužno na moždani udar.		U većini slučajeva simptomi zahvaćaju samo jednu stranu tijela (unilateralno). Ovisno o zahvaćenom području defekt u mozgu obično se nalazi na suprotnoj strani od zahvaćene strane tijela. Međutim jer moždani putevi putuju [[Kralježnična moždina\|kralježničnom moždinom]], bilo koje oštećenje kralježnične moždine može stvarati iste simptome, te prisutnost bilo kojeg od navedenih simptoma ne ukazuje nužno na moždani udar.
Redak 141:		Redak 141:
	[[File:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]		[[File:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]
	[[File:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]		[[File:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]
	Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{~~cite book~~\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.		Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{Citiranje knjige\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.

	Zatim, dolazi do smanjenja koncentracije [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] u području [[ishemija\|ishemije]], proizvodnja viskoenergetskih fosfatnih spojeva kao što je [[adenozin trifosfat]] (ATP) ne uspijeva, što dovodi do propadanja energetski ovisnih procesa (kao što je rad ionskih pumpi) potrebnih za preživljavanje stanice. To dovodi do pokretanja cijelog niza povezanih događaja što kao posljedicu ima oštećenje stanice i njezinu smrt. Glavni uzrok ozljede [[neuron]]a je oslobađanje stimulacijskog [[neurotransmiter]]a [[glutamat]]a. Koncentracija glutamata izvan stanica živčanog sustava obično se održava niskom uz pomoć tzv. apsorpcije nosača, koji se napaja iz koncentracijskog gradijenta [[ion]]a (uglavnom Na<sup>+</sup>) preko [[Stanična membrana\|stanične membrane]]. Međutim, moždani udar prekida dotok [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] koji pokreću te ionske pumpe potrebne za održavanje tih gradijenata. Kako rezultat nastaje pad ionskog gradijenta i glutamatni tranporteri preokreću svoj smjer, otpuštajući [[glutamat]] u izvanstanični prostor. Glutamat djeluje na receptore na živčanim stanicama (posebice [[NMDA receptor]]e), dovodeći do priljeva [[kalcij]]a koji aktivira [[enzim]]e koji razgrađuju stanične [[bjelančevine]], [[lipidi\|lipide]] i sadržaj [[Stanična jezgra\|jezgre]]. Priljev kalcija također može dovesti do propasti [[mitohondrij]]a, što može dalje dovesti do gubitka energije i može potaknuti staničnu smrt putem [[apoptoza\|apoptoze]].		Zatim, dolazi do smanjenja koncentracije [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] u području [[ishemija\|ishemije]], proizvodnja viskoenergetskih fosfatnih spojeva kao što je [[adenozin trifosfat]] (ATP) ne uspijeva, što dovodi do propadanja energetski ovisnih procesa (kao što je rad ionskih pumpi) potrebnih za preživljavanje stanice. To dovodi do pokretanja cijelog niza povezanih događaja što kao posljedicu ima oštećenje stanice i njezinu smrt. Glavni uzrok ozljede [[neuron]]a je oslobađanje stimulacijskog [[neurotransmiter]]a [[glutamat]]a. Koncentracija glutamata izvan stanica živčanog sustava obično se održava niskom uz pomoć tzv. apsorpcije nosača, koji se napaja iz koncentracijskog gradijenta [[ion]]a (uglavnom Na<sup>+</sup>) preko [[Stanična membrana\|stanične membrane]]. Međutim, moždani udar prekida dotok [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] koji pokreću te ionske pumpe potrebne za održavanje tih gradijenata. Kako rezultat nastaje pad ionskog gradijenta i glutamatni tranporteri preokreću svoj smjer, otpuštajući [[glutamat]] u izvanstanični prostor. Glutamat djeluje na receptore na živčanim stanicama (posebice [[NMDA receptor]]e), dovodeći do priljeva [[kalcij]]a koji aktivira [[enzim]]e koji razgrađuju stanične [[bjelančevine]], [[lipidi\|lipide]] i sadržaj [[Stanična jezgra\|jezgre]]. Priljev kalcija također može dovesti do propasti [[mitohondrij]]a, što može dalje dovesti do gubitka energije i može potaknuti staničnu smrt putem [[apoptoza\|apoptoze]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T10:49:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 07:50, 17. studenoga 2021.
Redak 66:		Redak 66:
	* Obamrlost		* Obamrlost
	* Smanjenje osjeta dodira i [[vibracije]]		* Smanjenje osjeta dodira i [[vibracije]]
	* Inicijalna mlohavost ([[hipotonus]]), zamjenjena [[spastičnost\|spastičnosću]] (hipertonus), [[hiperreflaksija]] i obligatorna sinergija<ref name=OSul07_719>{{~~cite book~~ \| last1 = O'Sullivan \| first1 = Susan.B \| title = Physical Rehabilitation \| chapter = Stroke \| volume =svezak 5 \| editors = O'Sullivan, S.B., and Schmitz, T.J. \| publisher = F.A. Davis Company \| year = 2007. \| location = Philadelphia \| page =str. 719. \|ref=harv}}</ref>		* Inicijalna mlohavost ([[hipotonus]]), zamjenjena [[spastičnost\|spastičnosću]] (hipertonus), [[hiperreflaksija]] i obligatorna sinergija<ref name=OSul07_719>{{Citiranje knjige \| last1 = O'Sullivan \| first1 = Susan.B \| title = Physical Rehabilitation \| chapter = Stroke \| volume =svezak 5 \| editors = O'Sullivan, S.B., and Schmitz, T.J. \| publisher = F.A. Davis Company \| year = 2007. \| location = Philadelphia \| page =str. 719. \|ref=harv}}</ref>

	U većini slučajeva simptomi zahvaćaju samo jednu stranu tijela (unilateralno). Ovisno o zahvaćenom području defekt u mozgu obično se nalazi na suprotnoj strani od zahvaćene strane tijela. Međutim jer moždani putevi putuju [[Kralježnična moždina\|kralježničnom moždinom]], bilo koje oštećenje kralježnične moždine može stvarati iste simptome, te prisutnost bilo kojeg od navedenih simptoma ne ukazuje nužno na moždani udar.		U većini slučajeva simptomi zahvaćaju samo jednu stranu tijela (unilateralno). Ovisno o zahvaćenom području defekt u mozgu obično se nalazi na suprotnoj strani od zahvaćene strane tijela. Međutim jer moždani putevi putuju [[Kralježnična moždina\|kralježničnom moždinom]], bilo koje oštećenje kralježnične moždine može stvarati iste simptome, te prisutnost bilo kojeg od navedenih simptoma ne ukazuje nužno na moždani udar.
Redak 141:		Redak 141:
	[[File:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]		[[File:Cortical pseudolaminar necrosis - lfb - very low mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija kortikalne pseudolaminarne nekroze, karakterističnog odumiranja tkiva kod moždanog udara (Luxol fast blue bojenje).]]
	[[File:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]		[[File:Reactive astrocytes - lfb - high mag.jpg\|mini\|200px\|Mikroskopska fotografija tkiva moždane kore kod moždanog udara: prisutan je gubitak [[neuron]]a i gomilanje reaktivnih [[astrocit]]a (Luxol fast blue bojenje).]]
	Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{~~cite book~~\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.		Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu<ref name=Deb>{{cite journal \| pmid = 20074922 \| author-separator =, \| last1 = Deb \| author-name-separator= \| first1 = P\| doi=10.1016/j.pathophys.2009.12.001 \| last2 = Sharma \| first2 = S \| last3 = Hassan \| first3 = KM \| title = Pathophysiologic mechanisms of acute ischemic stroke: An overview with emphasis on therapeutic significance beyond thrombolysis \| journal = Pathophysiology : the official journal of the International Society for Pathophysiology / ISP \| volume=svezak 17 \| issue=broj 3 \| year=2010. \| month=lipanj \| pages=str. 197.–218.}}</ref>. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok [[kisik]]a dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara. (To je razlog zašto se [[fibrinolitici]], kao što je [[alteplaza]], daju samo unutar tri sata od nastanka moždanog udara.) [[Ateroskleroza]] može poremetiti dotok [[krv]]i suženjem lumena [[krvne žile]] što dovodi do smanjenja protoka krvi i posljedično do stvaranja krvnih [[ugrušak]]a u krvnoj žili ili otpuštanjem mnoštva komadića malih [[embolus]]a raspadom [[ateroskleroza\|ateroskelortskih plakova]]<ref>{{Citiranje knjige\|author= Richard S. Snell\|title= Clinical neuroanatomy, 6. izdanje \|publisher= Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia\|pages=str. 478.–485.\|isbn= 978-963-226-293-2 \|year=2006.}}</ref>. Embolijski infarkti nastaju kada se embolusi formirani negdje drugdje u tijelu, obično u [[srce\|srcu]] kao posljedica atrijske [[fibrilacija\|fibrilacije]] ili u [[Zajednička arterija glave\|karotidnim arterijama]], otkinu, uđu u moždanu cirkulaciju, te se smjeste i začepe krvnu žilu. Budući da su sad krvne žile u mozgu začepljene, u mozgu pada razina energije, što rezultira prijelazom na anaerobni [[metabolizam]] u području moždanog tkiva zahvaćenog [[ishemija\|ishemijom]]. Nažalost, ova vrsta metabolizma proizvodi manje [[adenozin trifosfat]]a (ATP), ali ispušta i nusproizvod pod nazivnom [[mliječna kiselina]]. Mliječna kiselina je iritans koji mi mogao uništiti stanice, jer je [[kiselina]] i ometa normalnu acido-baznu ravnotežu u mozgu. Područje ishemije se naziva „ishemijska penumbra“<ref>Brunner and Suddarth's Textbook on Medical-Surgical Nursing, 11. izdanje.</ref>.

	Zatim, dolazi do smanjenja koncentracije [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] u području [[ishemija\|ishemije]], proizvodnja viskoenergetskih fosfatnih spojeva kao što je [[adenozin trifosfat]] (ATP) ne uspijeva, što dovodi do propadanja energetski ovisnih procesa (kao što je rad ionskih pumpi) potrebnih za preživljavanje stanice. To dovodi do pokretanja cijelog niza povezanih događaja što kao posljedicu ima oštećenje stanice i njezinu smrt. Glavni uzrok ozljede [[neuron]]a je oslobađanje stimulacijskog [[neurotransmiter]]a [[glutamat]]a. Koncentracija glutamata izvan stanica živčanog sustava obično se održava niskom uz pomoć tzv. apsorpcije nosača, koji se napaja iz koncentracijskog gradijenta [[ion]]a (uglavnom Na<sup>+</sup>) preko [[Stanična membrana\|stanične membrane]]. Međutim, moždani udar prekida dotok [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] koji pokreću te ionske pumpe potrebne za održavanje tih gradijenata. Kako rezultat nastaje pad ionskog gradijenta i glutamatni tranporteri preokreću svoj smjer, otpuštajući [[glutamat]] u izvanstanični prostor. Glutamat djeluje na receptore na živčanim stanicama (posebice [[NMDA receptor]]e), dovodeći do priljeva [[kalcij]]a koji aktivira [[enzim]]e koji razgrađuju stanične [[bjelančevine]], [[lipidi\|lipide]] i sadržaj [[Stanična jezgra\|jezgre]]. Priljev kalcija također može dovesti do propasti [[mitohondrij]]a, što može dalje dovesti do gubitka energije i može potaknuti staničnu smrt putem [[apoptoza\|apoptoze]].		Zatim, dolazi do smanjenja koncentracije [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] u području [[ishemija\|ishemije]], proizvodnja viskoenergetskih fosfatnih spojeva kao što je [[adenozin trifosfat]] (ATP) ne uspijeva, što dovodi do propadanja energetski ovisnih procesa (kao što je rad ionskih pumpi) potrebnih za preživljavanje stanice. To dovodi do pokretanja cijelog niza povezanih događaja što kao posljedicu ima oštećenje stanice i njezinu smrt. Glavni uzrok ozljede [[neuron]]a je oslobađanje stimulacijskog [[neurotransmiter]]a [[glutamat]]a. Koncentracija glutamata izvan stanica živčanog sustava obično se održava niskom uz pomoć tzv. apsorpcije nosača, koji se napaja iz koncentracijskog gradijenta [[ion]]a (uglavnom Na<sup>+</sup>) preko [[Stanična membrana\|stanične membrane]]. Međutim, moždani udar prekida dotok [[kisik]]a i [[glukoza\|glukoze]] koji pokreću te ionske pumpe potrebne za održavanje tih gradijenata. Kako rezultat nastaje pad ionskog gradijenta i glutamatni tranporteri preokreću svoj smjer, otpuštajući [[glutamat]] u izvanstanični prostor. Glutamat djeluje na receptore na živčanim stanicama (posebice [[NMDA receptor]]e), dovodeći do priljeva [[kalcij]]a koji aktivira [[enzim]]e koji razgrađuju stanične [[bjelančevine]], [[lipidi\|lipide]] i sadržaj [[Stanična jezgra\|jezgre]]. Priljev kalcija također može dovesti do propasti [[mitohondrij]]a, što može dalje dovesti do gubitka energije i može potaknuti staničnu smrt putem [[apoptoza\|apoptoze]].

←Starija inačica		Inačica od 09:38, 1. prosinca 2021.
Redak 26:		Redak 26:

	[[Datoteka:MCA-Stroke-Brain-Human-2.JPG\|mini\|250px\|Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.]]		[[Datoteka:MCA-Stroke-Brain-Human-2.JPG\|mini\|250px\|Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.]]
	Moždani udar se može klasificirati u dvije velike kategorije: ishemijski i hemoragijski<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/preventing_stroke.htm\|title=Brain Basics: Preventing Stroke\|publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke\|accessdate=24. rujna. 2009.}}</ref>. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku [[krv]]i, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastaje zbog puknuća krvne žile ili zbog abnormalne strukture žila. Otprilike 87% moždanih udara uzrokovano je [[ishemija\|ishemijom]], dok ostatak nastaje zbog krvarenja. Neka [[krvarenje\|krvarenja]] se razviju u području ishemije („hemoragijska transformacija“). Nepoznato je koliko krvarenja počinje kao [[ishemija\|ishemijski]] moždani udar<ref name=Donnan/>.		Moždani udar se može klasificirati u dvije velike kategorije: ishemijski i hemoragijski<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/preventing_stroke.htm\|title=Brain Basics: Preventing Stroke\|publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke\|accessdate=24. rujna. 2009.}}</ref>. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku [[krv]]i, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastaje zbog puknuća krvne žile ili zbog abnormalne strukture žila. Otprilike 87% moždanih udara uzrokovano je [[ishemija\|ishemijom]], dok ostatak nastaje zbog krvarenja. Neka [[krvarenje\|krvarenja]] se razviju u području ishemije („hemoragijska transformacija“). Nepoznato je koliko krvarenja počinje kao [[ishemija\|ishemijski]] moždani udar<ref name=Donnan/>.

	===Ishemijski moždani udar===		===Ishemijski moždani udar===
Redak 39:		Redak 39:
	Moždani udar bez očitog uzroka naziva se „kriptogenim“ (nepoznatog podrijetla), on čini 30-40% svih ishemijskih udara.<ref name=Donnan/><ref name=Guercini>{{cite journal \|author=Guercini F, Acciarresi M, Agnelli G, Paciaroni M \|title=Cryptogenic stroke: time to determine aetiology \|journal=Journal of Thrombosis and Haemostasis \|volume=svezak 6 \|issue=broj 4 \|pages=str. 549.–554. \|year=2008. \|month=travanj \|pmid=18208534 \|doi=10.1111/j.1538-7836.2008.02903.x}}</ref>		Moždani udar bez očitog uzroka naziva se „kriptogenim“ (nepoznatog podrijetla), on čini 30-40% svih ishemijskih udara.<ref name=Donnan/><ref name=Guercini>{{cite journal \|author=Guercini F, Acciarresi M, Agnelli G, Paciaroni M \|title=Cryptogenic stroke: time to determine aetiology \|journal=Journal of Thrombosis and Haemostasis \|volume=svezak 6 \|issue=broj 4 \|pages=str. 549.–554. \|year=2008. \|month=travanj \|pmid=18208534 \|doi=10.1111/j.1538-7836.2008.02903.x}}</ref>

	Postoje različiti klasifikacijski sistemi za akutni ishemijski moždani udar. ''Oxford Community Stroke Project'' kasifikacija (OCSP klasifikacija, također poznata kao Bamford ili Oxford klasifikacija) primarno se temelji na inicijalnim simptomima; na osnovi proširenih simptoma, epizoda moždanog udara se klasificira kao totalni anteriorni cirkulacijski infarkt (TACI), parcijalni anteriorni cirkulacijski infarkt (PACI), lakunarni infarkt (LACI) ili posteriorni cirkulacijski infarkt (POCI). Ova četiri entiteta predviđaju proširenost moždanog udara, regiju zahvaćenosti, podležeći uzrok i prognozu<ref>{{cite journal \|author=Bamford J, Sandercock P, Dennis M, Burn J, Warlow C \|title=Classification and natural history of clinically identifiable subtypes of cerebral infarction \|journal=Lancet \|volume=svezak 337 \|issue=broj 8756 \|pages=str. 1521.–1526. \|year=1991. \|month=lipanj \|pmid=1675378 \|doi=10.1016/0140-6736(91)93206-O}} Later publications distinguish between "syndrome" and "infarct", based on evidence from imaging. "Syndrome" may be replaced by "hemorrhage" if imaging demonstrates a bleed. See {{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.strokecenter.org/trials/scales/oxford.html \|title=Oxford Stroke Scale \|author=Internet Stroke Center \|accessdate=14. studenog 2008.}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Bamford JM \|title=The role of the clinical examination in the subclassification of stroke \|journal=Cerebrovascular Diseases \|volume=svezak 10 dodatak 4 \|issue= \|pages=str. 2.–4. \|year=2000. \|pmid=11070389 \|doi=10.1159/000047582}}</ref>. TOAST (Trial of Org 10172 u tretmanu akutnog moždanog udara) klasifikacija utemeljena je na kliničkim [[simptom]]ima i rezultatima dosadašnjih istraživanja; na toj bazi moždani udar se klasificira se kao uzrokovan (1) [[tromboza\|trombozom]] ili [[embolija\|embolijom]] zbog [[ateroskleroza\|ateroskleroze]] velike [[arterije]], (2) [[embolija]] [[srce\|srčanog]] podrijetla, (3) začepljenje male krvne žile, (4) ostali determinirani uzroci, (5) neterminirani uzroci (dva moguća uzroka, neidentificirani uzrok ili nedovoljna istraga)<ref name=Donnan/><ref>{{cite journal \|author=Adams HP \|title=Classification of subtype of acute ischemic stroke. Definitions for use in a multicenter clinical trial. TOAST. Trial of Org 10172 in Acute Stroke Treatment \|journal=Stroke \|volume=svezak 24 \|issue=broj 1 \|pages=str. 35.–41. \|year=1993. \|month=siječanj \|pmid=7678184 \|doi= 10.1161/01.STR.24.1.35\|url=http://stroke.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7678184 \|author-separator=, \|author2=Bendixen BH \|author3=Kappelle LJ \|display-authors=3 \|last4=Biller \|first4=J. \|last5=Love \|first5=B. B. \|last6=Gordon \|first6=D. L. \|last7=Marsh \|first7=E. E.}}</ref>.		Postoje različiti klasifikacijski sistemi za akutni ishemijski moždani udar. ''Oxford Community Stroke Project'' kasifikacija (OCSP klasifikacija, također poznata kao Bamford ili Oxford klasifikacija) primarno se temelji na inicijalnim simptomima; na osnovi proširenih simptoma, epizoda moždanog udara se klasificira kao totalni anteriorni cirkulacijski infarkt (TACI), parcijalni anteriorni cirkulacijski infarkt (PACI), lakunarni infarkt (LACI) ili posteriorni cirkulacijski infarkt (POCI). Ova četiri entiteta predviđaju proširenost moždanog udara, regiju zahvaćenosti, podležeći uzrok i prognozu<ref>{{cite journal \|author=Bamford J, Sandercock P, Dennis M, Burn J, Warlow C \|title=Classification and natural history of clinically identifiable subtypes of cerebral infarction \|journal=Lancet \|volume=svezak 337 \|issue=broj 8756 \|pages=str. 1521.–1526. \|year=1991. \|month=lipanj \|pmid=1675378 \|doi=10.1016/0140-6736(91)93206-O}} Later publications distinguish between "syndrome" and "infarct", based on evidence from imaging. "Syndrome" may be replaced by "hemorrhage" if imaging demonstrates a bleed. See {{Citiranje weba \|url=http://www.strokecenter.org/trials/scales/oxford.html \|title=Oxford Stroke Scale \|author=Internet Stroke Center \|accessdate=14. studenog 2008.}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Bamford JM \|title=The role of the clinical examination in the subclassification of stroke \|journal=Cerebrovascular Diseases \|volume=svezak 10 dodatak 4 \|issue= \|pages=str. 2.–4. \|year=2000. \|pmid=11070389 \|doi=10.1159/000047582}}</ref>. TOAST (Trial of Org 10172 u tretmanu akutnog moždanog udara) klasifikacija utemeljena je na kliničkim [[simptom]]ima i rezultatima dosadašnjih istraživanja; na toj bazi moždani udar se klasificira se kao uzrokovan (1) [[tromboza\|trombozom]] ili [[embolija\|embolijom]] zbog [[ateroskleroza\|ateroskleroze]] velike [[arterije]], (2) [[embolija]] [[srce\|srčanog]] podrijetla, (3) začepljenje male krvne žile, (4) ostali determinirani uzroci, (5) neterminirani uzroci (dva moguća uzroka, neidentificirani uzrok ili nedovoljna istraga)<ref name=Donnan/><ref>{{cite journal \|author=Adams HP \|title=Classification of subtype of acute ischemic stroke. Definitions for use in a multicenter clinical trial. TOAST. Trial of Org 10172 in Acute Stroke Treatment \|journal=Stroke \|volume=svezak 24 \|issue=broj 1 \|pages=str. 35.–41. \|year=1993. \|month=siječanj \|pmid=7678184 \|doi= 10.1161/01.STR.24.1.35\|url=http://stroke.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7678184 \|author-separator=, \|author2=Bendixen BH \|author3=Kappelle LJ \|display-authors=3 \|last4=Biller \|first4=J. \|last5=Love \|first5=B. B. \|last6=Gordon \|first6=D. L. \|last7=Marsh \|first7=E. E.}}</ref>.

	===Hemoragijski moždani udar===		===Hemoragijski moždani udar===
Redak 54:		Redak 54:
	Predloženi si različiti načini kako bi se povećala stopa prepoznavanja moždanog udara od strane pacijenata, rodbine i timova [[prva pomoć\|prve pomoći]]. Sistemni pregled, ažurirajući prethodni sistemni pregled iz [[1994.]], pregledao je brojne studije kako bi utvrdio koliko dobro nalaz [[fizikalni pregled\|fizikalnog pregleda]] može predvidjeti prisutnost ili odsutnost moždanog udara. Utvrđeno je da iznenadna pojava slabosti [[lice\|lica]], pad [[ruka\|ruke]] (npr. ako kod osobe nakon što je zatraženo da podigne obje ruke, nehotice jedna ruke tone prema dolje ) i nenormalan govor najčešći su nalazi koji najvjerojatnije dovode do ispravne identifikacije moždanog udara (pozitivan omjer vjerojatnosti iznosi 5.5 kada je barem jedno od navedenog prisutno). Slično tome, kada je sve troje odsutno, vjerojatnost moždanog udara je značajno smanjena (negativni omjer vjerojatnosti je 0.39)<ref name="pmid15900010">{{cite journal \|author=Goldstein LB, Simel DL \|title=Is this patient having a stroke? \|journal=JAMA \|volume=svezak 293 \|issue=broj 19 \|pages=str. 2391.–2402. \|year=2005. \|month=srpanj \|pmid=15900010 \|doi=10.1001/jama.293.19.2391}}</ref>. Iako ovi nalazi nisu savršeni za dijagnosticiranje moždanog udara, činjenica da se mogu ocijeniti relativno brzo i efikasno čini ih veoma vrijednim u akutnoj situaciji.		Predloženi si različiti načini kako bi se povećala stopa prepoznavanja moždanog udara od strane pacijenata, rodbine i timova [[prva pomoć\|prve pomoći]]. Sistemni pregled, ažurirajući prethodni sistemni pregled iz [[1994.]], pregledao je brojne studije kako bi utvrdio koliko dobro nalaz [[fizikalni pregled\|fizikalnog pregleda]] može predvidjeti prisutnost ili odsutnost moždanog udara. Utvrđeno je da iznenadna pojava slabosti [[lice\|lica]], pad [[ruka\|ruke]] (npr. ako kod osobe nakon što je zatraženo da podigne obje ruke, nehotice jedna ruke tone prema dolje ) i nenormalan govor najčešći su nalazi koji najvjerojatnije dovode do ispravne identifikacije moždanog udara (pozitivan omjer vjerojatnosti iznosi 5.5 kada je barem jedno od navedenog prisutno). Slično tome, kada je sve troje odsutno, vjerojatnost moždanog udara je značajno smanjena (negativni omjer vjerojatnosti je 0.39)<ref name="pmid15900010">{{cite journal \|author=Goldstein LB, Simel DL \|title=Is this patient having a stroke? \|journal=JAMA \|volume=svezak 293 \|issue=broj 19 \|pages=str. 2391.–2402. \|year=2005. \|month=srpanj \|pmid=15900010 \|doi=10.1001/jama.293.19.2391}}</ref>. Iako ovi nalazi nisu savršeni za dijagnosticiranje moždanog udara, činjenica da se mogu ocijeniti relativno brzo i efikasno čini ih veoma vrijednim u akutnoj situaciji.

	Predloženi sustavi uključuju '''FAST protokol''' (''Face'' – lice, ''Arm'' – ruke, ''Speech'' – govor, ''Time'' - vrijeme)<ref>{{cite journal \|author=Harbison J, Massey A, Barnett L, Hodge D, Ford GA \|title=Rapid ambulance protocol for acute stroke \|journal=Lancet \|volume=svezak 353 \|issue=broj 9168 \|pages=str. 1935 \|year=1999. \|month=lipanj \|pmid=10371574 \|doi=10.1016/S0140-6736(99)00966-6}}</ref> koji zagovaraju Odjel za zdravstvo ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), Udruga za moždani udar (''The Stroke Association''), Američka udruga za moždani udar (''American Stroke Association'', www.strokeassociation.org), Nacionalna udruga za moždani udar (''National stroke Association'', US www.stroke.org), ''Los Angeles Prehospital Stroke Screen'' (LAPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kidwell CS, Saver JL, Schubert GB, Eckstein M, Starkman S \|title=Design and retrospective analysis of the Los Angeles Prehospital Stroke Screen (LAPSS) \|journal=Prehospital Emergency Care \|volume=svezak 2 \|issue=broj 4 \|pages=str. 267.–273. \|year=1998. \|pmid=9799012 \|doi=10.1080/10903129808958878}}</ref> i ''Cincinnati Prehospital Stroke Scale'' (CPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kothari RU, Pancioli A, Liu T, Brott T, Broderick J \|title=Cincinnati Prehospital Stroke Scale: reproducibility and validity \|journal=Annals of Emergency Medicine \|volume=svezak 33 \|issue=broj 4 \|pages=str. 373.–378. \|year=1999. \|month=travanj \|pmid=10092713 \|doi=10.1016/S0196-0644(99)70299-4}}</ref>. Korištenje ovih skala preporučeno je kroz profesionalne smjernice<ref name="NINDS1999">{{~~Citiraj web~~ \| author=National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS) \| authorlink=National Institute of Neurological Disorders and Stroke \| year=1999. \| title=Stroke: Hope Through Research \| url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/detail_stroke.htm \| publisher=National Institutes of Health}}</ref>. Za osobe koje rade na hitnoj pomoći, rano prepoznavanje moždanog udara je vrlo važno jer može ubrzati [[dijagnostika\|dijagnostičke]] testove i pretrage.		Predloženi sustavi uključuju '''FAST protokol''' (''Face'' – lice, ''Arm'' – ruke, ''Speech'' – govor, ''Time'' - vrijeme)<ref>{{cite journal \|author=Harbison J, Massey A, Barnett L, Hodge D, Ford GA \|title=Rapid ambulance protocol for acute stroke \|journal=Lancet \|volume=svezak 353 \|issue=broj 9168 \|pages=str. 1935 \|year=1999. \|month=lipanj \|pmid=10371574 \|doi=10.1016/S0140-6736(99)00966-6}}</ref> koji zagovaraju Odjel za zdravstvo ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), Udruga za moždani udar (''The Stroke Association''), Američka udruga za moždani udar (''American Stroke Association'', www.strokeassociation.org), Nacionalna udruga za moždani udar (''National stroke Association'', US www.stroke.org), ''Los Angeles Prehospital Stroke Screen'' (LAPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kidwell CS, Saver JL, Schubert GB, Eckstein M, Starkman S \|title=Design and retrospective analysis of the Los Angeles Prehospital Stroke Screen (LAPSS) \|journal=Prehospital Emergency Care \|volume=svezak 2 \|issue=broj 4 \|pages=str. 267.–273. \|year=1998. \|pmid=9799012 \|doi=10.1080/10903129808958878}}</ref> i ''Cincinnati Prehospital Stroke Scale'' (CPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kothari RU, Pancioli A, Liu T, Brott T, Broderick J \|title=Cincinnati Prehospital Stroke Scale: reproducibility and validity \|journal=Annals of Emergency Medicine \|volume=svezak 33 \|issue=broj 4 \|pages=str. 373.–378. \|year=1999. \|month=travanj \|pmid=10092713 \|doi=10.1016/S0196-0644(99)70299-4}}</ref>. Korištenje ovih skala preporučeno je kroz profesionalne smjernice<ref name="NINDS1999">{{Citiranje weba \| author=National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS) \| authorlink=National Institute of Neurological Disorders and Stroke \| year=1999. \| title=Stroke: Hope Through Research \| url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/detail_stroke.htm \| publisher=National Institutes of Health}}</ref>. Za osobe koje rade na hitnoj pomoći, rano prepoznavanje moždanog udara je vrlo važno jer može ubrzati [[dijagnostika\|dijagnostičke]] testove i pretrage.

	Sustav bodovanja nazvan '''ROISER''' (''Recognition of Stroke in the Emergency Room'' – prepoznavanje moždanog udara u hitnom traktu) preporučuje se u tu svrhu; temelji se na obilježjima u povijesti bolesti i [[fizikalni pregled\|fizikalnom pregledu]]<ref>National Institute for Health and Clinical Excellence. Clinical guideline 68: Stroke. London, 2008.</ref><ref>{{cite journal \|author=Nor AM \|title=The Recognition of Stroke in the Emergency Room (ROSIER) scale: development and validation of a stroke recognition instrument \|journal=Lancet Neurology \|volume=svezak 4 \|issue=broj 11 \|pages=str. 727.–734. \|year=2005. \|month=studeni \|pmid=16239179 \|doi=10.1016/S1474-4422(05)70201-5 \|author-separator=, \|author2=Davis J \|author3=Sen B \|display-authors=3 \|last4=Shipsey \|first4=Dean \|last5=Louw \|first5=Stephen J \|last6=Dyker \|first6=Alexander G \|last7=Davis \|first7=Michelle \|last8=Ford \|first8=Gary A}}</ref>		Sustav bodovanja nazvan '''ROISER''' (''Recognition of Stroke in the Emergency Room'' – prepoznavanje moždanog udara u hitnom traktu) preporučuje se u tu svrhu; temelji se na obilježjima u povijesti bolesti i [[fizikalni pregled\|fizikalnom pregledu]]<ref>National Institute for Health and Clinical Excellence. Clinical guideline 68: Stroke. London, 2008.</ref><ref>{{cite journal \|author=Nor AM \|title=The Recognition of Stroke in the Emergency Room (ROSIER) scale: development and validation of a stroke recognition instrument \|journal=Lancet Neurology \|volume=svezak 4 \|issue=broj 11 \|pages=str. 727.–734. \|year=2005. \|month=studeni \|pmid=16239179 \|doi=10.1016/S1474-4422(05)70201-5 \|author-separator=, \|author2=Davis J \|author3=Sen B \|display-authors=3 \|last4=Shipsey \|first4=Dean \|last5=Louw \|first5=Stephen J \|last6=Dyker \|first6=Alexander G \|last7=Davis \|first7=Michelle \|last8=Ford \|first8=Gary A}}</ref>
Redak 105:		Redak 105:
	===Moždani udar uzrokovan trombozom===		===Moždani udar uzrokovan trombozom===

	U moždanom udaru uzrokovanim [[tromboza\|trombozom]] tromb<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/imagepages/18120.htm\|publisher= U.S. National Library of Medicine \|work=MedlinePlus \|title=Thrombus}}</ref> (krvni ugrušak) se obično stvara oko [[ateroskleroza\|aterosklerotskog plaka]]. Pošto je blokada arterije postupna, početak simptoma je sporiji. Tromb kao takav (čak i ako je ne-okludirajući) može dovesti do [[embolija\|embolijskog]] moždanog udara (vidi kasnije) ako se tromb otkine, te se tada naziva embolusom. Dvije vrste tromboze može uzrokovati moždani udar:		U moždanom udaru uzrokovanim [[tromboza\|trombozom]] tromb<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/imagepages/18120.htm\|publisher= U.S. National Library of Medicine \|work=MedlinePlus \|title=Thrombus}}</ref> (krvni ugrušak) se obično stvara oko [[ateroskleroza\|aterosklerotskog plaka]]. Pošto je blokada arterije postupna, početak simptoma je sporiji. Tromb kao takav (čak i ako je ne-okludirajući) može dovesti do [[embolija\|embolijskog]] moždanog udara (vidi kasnije) ako se tromb otkine, te se tada naziva embolusom. Dvije vrste tromboze može uzrokovati moždani udar:

	* Bolest velikih krvnih žila uključuje zajedničke i unutarnje karotide, vertebralne i krvne žile [[Willisov arterijski prsten\|Willisovog kruga]]<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.strokecenter.org/professionals/brain-anatomy/blood-vessels-of-the-brain/\|publisher=The Internet Stroke Center\|title=Circle of Willis}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu učestalosti): [[ateroskleroza]], [[vazokonstrikcija]] (stezanje krvne žile), [[disekcija aorte]], karotidne ili vertebralne arterije, različite upalne bolesti stjenke krvne žile ([[takayasu arteritis]], [[gigantocelularni arteritis]], [[vaskulitis]]i), neupalna vaskulopatija, [[Moyamoya bolest]] i [[fibromuskularna displazija]].		* Bolest velikih krvnih žila uključuje zajedničke i unutarnje karotide, vertebralne i krvne žile [[Willisov arterijski prsten\|Willisovog kruga]]<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.strokecenter.org/professionals/brain-anatomy/blood-vessels-of-the-brain/\|publisher=The Internet Stroke Center\|title=Circle of Willis}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu učestalosti): [[ateroskleroza]], [[vazokonstrikcija]] (stezanje krvne žile), [[disekcija aorte]], karotidne ili vertebralne arterije, različite upalne bolesti stjenke krvne žile ([[takayasu arteritis]], [[gigantocelularni arteritis]], [[vaskulitis]]i), neupalna vaskulopatija, [[Moyamoya bolest]] i [[fibromuskularna displazija]].
	* Bolest malih krvnih žila uključuje manje krvne žile unutar mozga: grane [[Willisov arterijski prsten\|Willisova kruga]], [[Srednja mozgovna arterija\|srednju mozgovnu arteriju]], arterije moždanog debla i ogranke vertebralne i bazilarne arterije.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.nhs.uk/conditions/aneurysm/Pages/Introduction.aspx\|publisher=[[National Health Service\|NHS]] Choices \|title=Brain anaurysm - Introduction}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu incidencije): [[lipohijalinoza]] (nakupljanje masne hijaline tvari i krvnim žilama kao rezultat visokog krvnog tlaka i starenja) i [[fibrinoidna degeneracija]] (moždani udar koji uključuje ove žile poznat je i kao [[lakunarni infarkt]]) i mikroateromi (maleni aterosklerotski plakovi)<ref>{{cite journal\|last=Fisher\|first=CM\|title=The arterial lesions underlying lacunes\|journal=Acta Neuropathologica\|date=18. prosinca 1968.\|volume=svezak 12\|issue=broj 1\|pages=str. 1.–15.\|pmid=5708546\|doi=10.1007/BF00685305}}</ref>.		* Bolest malih krvnih žila uključuje manje krvne žile unutar mozga: grane [[Willisov arterijski prsten\|Willisova kruga]], [[Srednja mozgovna arterija\|srednju mozgovnu arteriju]], arterije moždanog debla i ogranke vertebralne i bazilarne arterije.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.nhs.uk/conditions/aneurysm/Pages/Introduction.aspx\|publisher=[[National Health Service\|NHS]] Choices \|title=Brain anaurysm - Introduction}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu incidencije): [[lipohijalinoza]] (nakupljanje masne hijaline tvari i krvnim žilama kao rezultat visokog krvnog tlaka i starenja) i [[fibrinoidna degeneracija]] (moždani udar koji uključuje ove žile poznat je i kao [[lakunarni infarkt]]) i mikroateromi (maleni aterosklerotski plakovi)<ref>{{cite journal\|last=Fisher\|first=CM\|title=The arterial lesions underlying lacunes\|journal=Acta Neuropathologica\|date=18. prosinca 1968.\|volume=svezak 12\|issue=broj 1\|pages=str. 1.–15.\|pmid=5708546\|doi=10.1007/BF00685305}}</ref>.

	[[Anemija srpastih stanica]] može uzrokovati grupiranje krvnih stanica i blokirati krvne žile te tako dovesti do moždanog udara. Moždani udar je drugi vodeći uzrok [[smrt]]i u ljudi mlađih od 20 godina oboljelih od [[anemija srpastih stanica\|anemije srpastih stanica]]<ref name="NINDS1999"/>.		[[Anemija srpastih stanica]] može uzrokovati grupiranje krvnih stanica i blokirati krvne žile te tako dovesti do moždanog udara. Moždani udar je drugi vodeći uzrok [[smrt]]i u ljudi mlađih od 20 godina oboljelih od [[anemija srpastih stanica\|anemije srpastih stanica]]<ref name="NINDS1999"/>.
Redak 131:		Redak 131:

	===Intracerebralno krvarenje===		===Intracerebralno krvarenje===
	Obično se javlja u malim [[arterija]]ma ili [[arteriola]]ma i najčešće nastaje zbog [[hipertenzija\|povišenog krvnog tlaka]]<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://journals.lww.com/jhypertension/Abstract/1996/10003/Hypertension_and_stroke.5.aspx\|title=Hypertension}}</ref>, vaskularnih malformacija središnjeg živčanog sustava (uključujući [[kavernozni angiom\|kavernozne angiome]] ili [[arterijskovenska malformacija\|arterijskovenske malformacije]]), cerebralne [[amiloidna angiopatija\|amiloidne angiopatije]] ili infarkta u kojima se sekundarno razvilo krvarenje<ref name=Donnan/>. Drugi potencijalni uzroci su [[trauma]], poremećaji [[koagulacija\|koagulacije]], amiloidne angiopatije, komzumiranje [[droga\|droge]] (npr. [[amfetamin]]i ili [[kokain]]). [[Hematom]] se povećava sve dok pritisak okolnog tkiva ne ograniči njegov rast ili ne dođe do dekompresije pražnjenjem u cerebralni ventrikularni sustav, [[cerebrospinalna tekućina\|cerebrospinalnu tekućinu]] ili [[pia mater\|pialnu]] površinu. Trećina intrecerebralnog krvarenja je krvarenje u moždane komore. Intracerebralno krvarenje ima smrtnost od 44% nakon 30 dana, višu od ishemijskog moždang udara ili [[subarahnoidalno krvarenje\|subarahnoidalnog krvarenja]] (koji e tehnički mogu klasificirati kao vrsta moždanog udara)<ref name=Donnan/>.		Obično se javlja u malim [[arterija]]ma ili [[arteriola]]ma i najčešće nastaje zbog [[hipertenzija\|povišenog krvnog tlaka]]<ref>{{Citiranje weba\|url=http://journals.lww.com/jhypertension/Abstract/1996/10003/Hypertension_and_stroke.5.aspx\|title=Hypertension}}</ref>, vaskularnih malformacija središnjeg živčanog sustava (uključujući [[kavernozni angiom\|kavernozne angiome]] ili [[arterijskovenska malformacija\|arterijskovenske malformacije]]), cerebralne [[amiloidna angiopatija\|amiloidne angiopatije]] ili infarkta u kojima se sekundarno razvilo krvarenje<ref name=Donnan/>. Drugi potencijalni uzroci su [[trauma]], poremećaji [[koagulacija\|koagulacije]], amiloidne angiopatije, komzumiranje [[droga\|droge]] (npr. [[amfetamin]]i ili [[kokain]]). [[Hematom]] se povećava sve dok pritisak okolnog tkiva ne ograniči njegov rast ili ne dođe do dekompresije pražnjenjem u cerebralni ventrikularni sustav, [[cerebrospinalna tekućina\|cerebrospinalnu tekućinu]] ili [[pia mater\|pialnu]] površinu. Trećina intrecerebralnog krvarenja je krvarenje u moždane komore. Intracerebralno krvarenje ima smrtnost od 44% nakon 30 dana, višu od ishemijskog moždang udara ili [[subarahnoidalno krvarenje\|subarahnoidalnog krvarenja]] (koji e tehnički mogu klasificirati kao vrsta moždanog udara)<ref name=Donnan/>.

	===Tihi moždani udar===		===Tihi moždani udar===

←Starija inačica		Inačica od 01:29, 1. prosinca 2021.
Redak 26:		Redak 26:

	[[Datoteka:MCA-Stroke-Brain-Human-2.JPG\|mini\|250px\|Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.]]		[[Datoteka:MCA-Stroke-Brain-Human-2.JPG\|mini\|250px\|Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.]]
	Moždani udar se može klasificirati u dvije velike kategorije: ishemijski i hemoragijski<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/preventing_stroke.htm\|title=Brain Basics: Preventing Stroke\|publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke\|accessdate=24. rujna. 2009.}}</ref>. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku [[krv]]i, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastaje zbog puknuća krvne žile ili zbog abnormalne strukture žila. Otprilike 87% moždanih udara uzrokovano je [[ishemija\|ishemijom]], dok ostatak nastaje zbog krvarenja. Neka [[krvarenje\|krvarenja]] se razviju u području ishemije („hemoragijska transformacija“). Nepoznato je koliko krvarenja počinje kao [[ishemija\|ishemijski]] moždani udar<ref name=Donnan/>.		Moždani udar se može klasificirati u dvije velike kategorije: ishemijski i hemoragijski<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/preventing_stroke.htm\|title=Brain Basics: Preventing Stroke\|publisher=National Institute of Neurological Disorders and Stroke\|accessdate=24. rujna. 2009.}}</ref>. Ishemijski moždani udar uzrokovan je prekidom u dotoku [[krv]]i, dok hemoragijski moždani udar ili moždano krvarenje nastaje zbog puknuća krvne žile ili zbog abnormalne strukture žila. Otprilike 87% moždanih udara uzrokovano je [[ishemija\|ishemijom]], dok ostatak nastaje zbog krvarenja. Neka [[krvarenje\|krvarenja]] se razviju u području ishemije („hemoragijska transformacija“). Nepoznato je koliko krvarenja počinje kao [[ishemija\|ishemijski]] moždani udar<ref name=Donnan/>.

	===Ishemijski moždani udar===		===Ishemijski moždani udar===
Redak 39:		Redak 39:
	Moždani udar bez očitog uzroka naziva se „kriptogenim“ (nepoznatog podrijetla), on čini 30-40% svih ishemijskih udara.<ref name=Donnan/><ref name=Guercini>{{cite journal \|author=Guercini F, Acciarresi M, Agnelli G, Paciaroni M \|title=Cryptogenic stroke: time to determine aetiology \|journal=Journal of Thrombosis and Haemostasis \|volume=svezak 6 \|issue=broj 4 \|pages=str. 549.–554. \|year=2008. \|month=travanj \|pmid=18208534 \|doi=10.1111/j.1538-7836.2008.02903.x}}</ref>		Moždani udar bez očitog uzroka naziva se „kriptogenim“ (nepoznatog podrijetla), on čini 30-40% svih ishemijskih udara.<ref name=Donnan/><ref name=Guercini>{{cite journal \|author=Guercini F, Acciarresi M, Agnelli G, Paciaroni M \|title=Cryptogenic stroke: time to determine aetiology \|journal=Journal of Thrombosis and Haemostasis \|volume=svezak 6 \|issue=broj 4 \|pages=str. 549.–554. \|year=2008. \|month=travanj \|pmid=18208534 \|doi=10.1111/j.1538-7836.2008.02903.x}}</ref>

	Postoje različiti klasifikacijski sistemi za akutni ishemijski moždani udar. ''Oxford Community Stroke Project'' kasifikacija (OCSP klasifikacija, također poznata kao Bamford ili Oxford klasifikacija) primarno se temelji na inicijalnim simptomima; na osnovi proširenih simptoma, epizoda moždanog udara se klasificira kao totalni anteriorni cirkulacijski infarkt (TACI), parcijalni anteriorni cirkulacijski infarkt (PACI), lakunarni infarkt (LACI) ili posteriorni cirkulacijski infarkt (POCI). Ova četiri entiteta predviđaju proširenost moždanog udara, regiju zahvaćenosti, podležeći uzrok i prognozu<ref>{{cite journal \|author=Bamford J, Sandercock P, Dennis M, Burn J, Warlow C \|title=Classification and natural history of clinically identifiable subtypes of cerebral infarction \|journal=Lancet \|volume=svezak 337 \|issue=broj 8756 \|pages=str. 1521.–1526. \|year=1991. \|month=lipanj \|pmid=1675378 \|doi=10.1016/0140-6736(91)93206-O}} Later publications distinguish between "syndrome" and "infarct", based on evidence from imaging. "Syndrome" may be replaced by "hemorrhage" if imaging demonstrates a bleed. See {{~~cite~~ web \|url=http://www.strokecenter.org/trials/scales/oxford.html \|title=Oxford Stroke Scale \|author=Internet Stroke Center \|accessdate=14. studenog 2008.}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Bamford JM \|title=The role of the clinical examination in the subclassification of stroke \|journal=Cerebrovascular Diseases \|volume=svezak 10 dodatak 4 \|issue= \|pages=str. 2.–4. \|year=2000. \|pmid=11070389 \|doi=10.1159/000047582}}</ref>. TOAST (Trial of Org 10172 u tretmanu akutnog moždanog udara) klasifikacija utemeljena je na kliničkim [[simptom]]ima i rezultatima dosadašnjih istraživanja; na toj bazi moždani udar se klasificira se kao uzrokovan (1) [[tromboza\|trombozom]] ili [[embolija\|embolijom]] zbog [[ateroskleroza\|ateroskleroze]] velike [[arterije]], (2) [[embolija]] [[srce\|srčanog]] podrijetla, (3) začepljenje male krvne žile, (4) ostali determinirani uzroci, (5) neterminirani uzroci (dva moguća uzroka, neidentificirani uzrok ili nedovoljna istraga)<ref name=Donnan/><ref>{{cite journal \|author=Adams HP \|title=Classification of subtype of acute ischemic stroke. Definitions for use in a multicenter clinical trial. TOAST. Trial of Org 10172 in Acute Stroke Treatment \|journal=Stroke \|volume=svezak 24 \|issue=broj 1 \|pages=str. 35.–41. \|year=1993. \|month=siječanj \|pmid=7678184 \|doi= 10.1161/01.STR.24.1.35\|url=http://stroke.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7678184 \|author-separator=, \|author2=Bendixen BH \|author3=Kappelle LJ \|display-authors=3 \|last4=Biller \|first4=J. \|last5=Love \|first5=B. B. \|last6=Gordon \|first6=D. L. \|last7=Marsh \|first7=E. E.}}</ref>.		Postoje različiti klasifikacijski sistemi za akutni ishemijski moždani udar. ''Oxford Community Stroke Project'' kasifikacija (OCSP klasifikacija, također poznata kao Bamford ili Oxford klasifikacija) primarno se temelji na inicijalnim simptomima; na osnovi proširenih simptoma, epizoda moždanog udara se klasificira kao totalni anteriorni cirkulacijski infarkt (TACI), parcijalni anteriorni cirkulacijski infarkt (PACI), lakunarni infarkt (LACI) ili posteriorni cirkulacijski infarkt (POCI). Ova četiri entiteta predviđaju proširenost moždanog udara, regiju zahvaćenosti, podležeći uzrok i prognozu<ref>{{cite journal \|author=Bamford J, Sandercock P, Dennis M, Burn J, Warlow C \|title=Classification and natural history of clinically identifiable subtypes of cerebral infarction \|journal=Lancet \|volume=svezak 337 \|issue=broj 8756 \|pages=str. 1521.–1526. \|year=1991. \|month=lipanj \|pmid=1675378 \|doi=10.1016/0140-6736(91)93206-O}} Later publications distinguish between "syndrome" and "infarct", based on evidence from imaging. "Syndrome" may be replaced by "hemorrhage" if imaging demonstrates a bleed. See {{Citiraj web \|url=http://www.strokecenter.org/trials/scales/oxford.html \|title=Oxford Stroke Scale \|author=Internet Stroke Center \|accessdate=14. studenog 2008.}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Bamford JM \|title=The role of the clinical examination in the subclassification of stroke \|journal=Cerebrovascular Diseases \|volume=svezak 10 dodatak 4 \|issue= \|pages=str. 2.–4. \|year=2000. \|pmid=11070389 \|doi=10.1159/000047582}}</ref>. TOAST (Trial of Org 10172 u tretmanu akutnog moždanog udara) klasifikacija utemeljena je na kliničkim [[simptom]]ima i rezultatima dosadašnjih istraživanja; na toj bazi moždani udar se klasificira se kao uzrokovan (1) [[tromboza\|trombozom]] ili [[embolija\|embolijom]] zbog [[ateroskleroza\|ateroskleroze]] velike [[arterije]], (2) [[embolija]] [[srce\|srčanog]] podrijetla, (3) začepljenje male krvne žile, (4) ostali determinirani uzroci, (5) neterminirani uzroci (dva moguća uzroka, neidentificirani uzrok ili nedovoljna istraga)<ref name=Donnan/><ref>{{cite journal \|author=Adams HP \|title=Classification of subtype of acute ischemic stroke. Definitions for use in a multicenter clinical trial. TOAST. Trial of Org 10172 in Acute Stroke Treatment \|journal=Stroke \|volume=svezak 24 \|issue=broj 1 \|pages=str. 35.–41. \|year=1993. \|month=siječanj \|pmid=7678184 \|doi= 10.1161/01.STR.24.1.35\|url=http://stroke.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7678184 \|author-separator=, \|author2=Bendixen BH \|author3=Kappelle LJ \|display-authors=3 \|last4=Biller \|first4=J. \|last5=Love \|first5=B. B. \|last6=Gordon \|first6=D. L. \|last7=Marsh \|first7=E. E.}}</ref>.

	===Hemoragijski moždani udar===		===Hemoragijski moždani udar===
Redak 54:		Redak 54:
	Predloženi si različiti načini kako bi se povećala stopa prepoznavanja moždanog udara od strane pacijenata, rodbine i timova [[prva pomoć\|prve pomoći]]. Sistemni pregled, ažurirajući prethodni sistemni pregled iz [[1994.]], pregledao je brojne studije kako bi utvrdio koliko dobro nalaz [[fizikalni pregled\|fizikalnog pregleda]] može predvidjeti prisutnost ili odsutnost moždanog udara. Utvrđeno je da iznenadna pojava slabosti [[lice\|lica]], pad [[ruka\|ruke]] (npr. ako kod osobe nakon što je zatraženo da podigne obje ruke, nehotice jedna ruke tone prema dolje ) i nenormalan govor najčešći su nalazi koji najvjerojatnije dovode do ispravne identifikacije moždanog udara (pozitivan omjer vjerojatnosti iznosi 5.5 kada je barem jedno od navedenog prisutno). Slično tome, kada je sve troje odsutno, vjerojatnost moždanog udara je značajno smanjena (negativni omjer vjerojatnosti je 0.39)<ref name="pmid15900010">{{cite journal \|author=Goldstein LB, Simel DL \|title=Is this patient having a stroke? \|journal=JAMA \|volume=svezak 293 \|issue=broj 19 \|pages=str. 2391.–2402. \|year=2005. \|month=srpanj \|pmid=15900010 \|doi=10.1001/jama.293.19.2391}}</ref>. Iako ovi nalazi nisu savršeni za dijagnosticiranje moždanog udara, činjenica da se mogu ocijeniti relativno brzo i efikasno čini ih veoma vrijednim u akutnoj situaciji.		Predloženi si različiti načini kako bi se povećala stopa prepoznavanja moždanog udara od strane pacijenata, rodbine i timova [[prva pomoć\|prve pomoći]]. Sistemni pregled, ažurirajući prethodni sistemni pregled iz [[1994.]], pregledao je brojne studije kako bi utvrdio koliko dobro nalaz [[fizikalni pregled\|fizikalnog pregleda]] može predvidjeti prisutnost ili odsutnost moždanog udara. Utvrđeno je da iznenadna pojava slabosti [[lice\|lica]], pad [[ruka\|ruke]] (npr. ako kod osobe nakon što je zatraženo da podigne obje ruke, nehotice jedna ruke tone prema dolje ) i nenormalan govor najčešći su nalazi koji najvjerojatnije dovode do ispravne identifikacije moždanog udara (pozitivan omjer vjerojatnosti iznosi 5.5 kada je barem jedno od navedenog prisutno). Slično tome, kada je sve troje odsutno, vjerojatnost moždanog udara je značajno smanjena (negativni omjer vjerojatnosti je 0.39)<ref name="pmid15900010">{{cite journal \|author=Goldstein LB, Simel DL \|title=Is this patient having a stroke? \|journal=JAMA \|volume=svezak 293 \|issue=broj 19 \|pages=str. 2391.–2402. \|year=2005. \|month=srpanj \|pmid=15900010 \|doi=10.1001/jama.293.19.2391}}</ref>. Iako ovi nalazi nisu savršeni za dijagnosticiranje moždanog udara, činjenica da se mogu ocijeniti relativno brzo i efikasno čini ih veoma vrijednim u akutnoj situaciji.

	Predloženi sustavi uključuju '''FAST protokol''' (''Face'' – lice, ''Arm'' – ruke, ''Speech'' – govor, ''Time'' - vrijeme)<ref>{{cite journal \|author=Harbison J, Massey A, Barnett L, Hodge D, Ford GA \|title=Rapid ambulance protocol for acute stroke \|journal=Lancet \|volume=svezak 353 \|issue=broj 9168 \|pages=str. 1935 \|year=1999. \|month=lipanj \|pmid=10371574 \|doi=10.1016/S0140-6736(99)00966-6}}</ref> koji zagovaraju Odjel za zdravstvo ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), Udruga za moždani udar (''The Stroke Association''), Američka udruga za moždani udar (''American Stroke Association'', www.strokeassociation.org), Nacionalna udruga za moždani udar (''National stroke Association'', US www.stroke.org), ''Los Angeles Prehospital Stroke Screen'' (LAPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kidwell CS, Saver JL, Schubert GB, Eckstein M, Starkman S \|title=Design and retrospective analysis of the Los Angeles Prehospital Stroke Screen (LAPSS) \|journal=Prehospital Emergency Care \|volume=svezak 2 \|issue=broj 4 \|pages=str. 267.–273. \|year=1998. \|pmid=9799012 \|doi=10.1080/10903129808958878}}</ref> i ''Cincinnati Prehospital Stroke Scale'' (CPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kothari RU, Pancioli A, Liu T, Brott T, Broderick J \|title=Cincinnati Prehospital Stroke Scale: reproducibility and validity \|journal=Annals of Emergency Medicine \|volume=svezak 33 \|issue=broj 4 \|pages=str. 373.–378. \|year=1999. \|month=travanj \|pmid=10092713 \|doi=10.1016/S0196-0644(99)70299-4}}</ref>. Korištenje ovih skala preporučeno je kroz profesionalne smjernice<ref name="NINDS1999">{{~~cite~~ web \| author=National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS) \| authorlink=National Institute of Neurological Disorders and Stroke \| year=1999. \| title=Stroke: Hope Through Research \| url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/detail_stroke.htm \| publisher=National Institutes of Health}}</ref>. Za osobe koje rade na hitnoj pomoći, rano prepoznavanje moždanog udara je vrlo važno jer može ubrzati [[dijagnostika\|dijagnostičke]] testove i pretrage.		Predloženi sustavi uključuju '''FAST protokol''' (''Face'' – lice, ''Arm'' – ruke, ''Speech'' – govor, ''Time'' - vrijeme)<ref>{{cite journal \|author=Harbison J, Massey A, Barnett L, Hodge D, Ford GA \|title=Rapid ambulance protocol for acute stroke \|journal=Lancet \|volume=svezak 353 \|issue=broj 9168 \|pages=str. 1935 \|year=1999. \|month=lipanj \|pmid=10371574 \|doi=10.1016/S0140-6736(99)00966-6}}</ref> koji zagovaraju Odjel za zdravstvo ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), Udruga za moždani udar (''The Stroke Association''), Američka udruga za moždani udar (''American Stroke Association'', www.strokeassociation.org), Nacionalna udruga za moždani udar (''National stroke Association'', US www.stroke.org), ''Los Angeles Prehospital Stroke Screen'' (LAPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kidwell CS, Saver JL, Schubert GB, Eckstein M, Starkman S \|title=Design and retrospective analysis of the Los Angeles Prehospital Stroke Screen (LAPSS) \|journal=Prehospital Emergency Care \|volume=svezak 2 \|issue=broj 4 \|pages=str. 267.–273. \|year=1998. \|pmid=9799012 \|doi=10.1080/10903129808958878}}</ref> i ''Cincinnati Prehospital Stroke Scale'' (CPSS)<ref>{{cite journal \|author=Kothari RU, Pancioli A, Liu T, Brott T, Broderick J \|title=Cincinnati Prehospital Stroke Scale: reproducibility and validity \|journal=Annals of Emergency Medicine \|volume=svezak 33 \|issue=broj 4 \|pages=str. 373.–378. \|year=1999. \|month=travanj \|pmid=10092713 \|doi=10.1016/S0196-0644(99)70299-4}}</ref>. Korištenje ovih skala preporučeno je kroz profesionalne smjernice<ref name="NINDS1999">{{Citiraj web \| author=National Institute of Neurological Disorders and Stroke (NINDS) \| authorlink=National Institute of Neurological Disorders and Stroke \| year=1999. \| title=Stroke: Hope Through Research \| url=http://www.ninds.nih.gov/disorders/stroke/detail_stroke.htm \| publisher=National Institutes of Health}}</ref>. Za osobe koje rade na hitnoj pomoći, rano prepoznavanje moždanog udara je vrlo važno jer može ubrzati [[dijagnostika\|dijagnostičke]] testove i pretrage.

	Sustav bodovanja nazvan '''ROISER''' (''Recognition of Stroke in the Emergency Room'' – prepoznavanje moždanog udara u hitnom traktu) preporučuje se u tu svrhu; temelji se na obilježjima u povijesti bolesti i [[fizikalni pregled\|fizikalnom pregledu]]<ref>National Institute for Health and Clinical Excellence. Clinical guideline 68: Stroke. London, 2008.</ref><ref>{{cite journal \|author=Nor AM \|title=The Recognition of Stroke in the Emergency Room (ROSIER) scale: development and validation of a stroke recognition instrument \|journal=Lancet Neurology \|volume=svezak 4 \|issue=broj 11 \|pages=str. 727.–734. \|year=2005. \|month=studeni \|pmid=16239179 \|doi=10.1016/S1474-4422(05)70201-5 \|author-separator=, \|author2=Davis J \|author3=Sen B \|display-authors=3 \|last4=Shipsey \|first4=Dean \|last5=Louw \|first5=Stephen J \|last6=Dyker \|first6=Alexander G \|last7=Davis \|first7=Michelle \|last8=Ford \|first8=Gary A}}</ref>		Sustav bodovanja nazvan '''ROISER''' (''Recognition of Stroke in the Emergency Room'' – prepoznavanje moždanog udara u hitnom traktu) preporučuje se u tu svrhu; temelji se na obilježjima u povijesti bolesti i [[fizikalni pregled\|fizikalnom pregledu]]<ref>National Institute for Health and Clinical Excellence. Clinical guideline 68: Stroke. London, 2008.</ref><ref>{{cite journal \|author=Nor AM \|title=The Recognition of Stroke in the Emergency Room (ROSIER) scale: development and validation of a stroke recognition instrument \|journal=Lancet Neurology \|volume=svezak 4 \|issue=broj 11 \|pages=str. 727.–734. \|year=2005. \|month=studeni \|pmid=16239179 \|doi=10.1016/S1474-4422(05)70201-5 \|author-separator=, \|author2=Davis J \|author3=Sen B \|display-authors=3 \|last4=Shipsey \|first4=Dean \|last5=Louw \|first5=Stephen J \|last6=Dyker \|first6=Alexander G \|last7=Davis \|first7=Michelle \|last8=Ford \|first8=Gary A}}</ref>
Redak 105:		Redak 105:
	===Moždani udar uzrokovan trombozom===		===Moždani udar uzrokovan trombozom===

	U moždanom udaru uzrokovanim [[tromboza\|trombozom]] tromb<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/imagepages/18120.htm\|publisher= U.S. National Library of Medicine \|work=MedlinePlus \|title=Thrombus}}</ref> (krvni ugrušak) se obično stvara oko [[ateroskleroza\|aterosklerotskog plaka]]. Pošto je blokada arterije postupna, početak simptoma je sporiji. Tromb kao takav (čak i ako je ne-okludirajući) može dovesti do [[embolija\|embolijskog]] moždanog udara (vidi kasnije) ako se tromb otkine, te se tada naziva embolusom. Dvije vrste tromboze može uzrokovati moždani udar:		U moždanom udaru uzrokovanim [[tromboza\|trombozom]] tromb<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/imagepages/18120.htm\|publisher= U.S. National Library of Medicine \|work=MedlinePlus \|title=Thrombus}}</ref> (krvni ugrušak) se obično stvara oko [[ateroskleroza\|aterosklerotskog plaka]]. Pošto je blokada arterije postupna, početak simptoma je sporiji. Tromb kao takav (čak i ako je ne-okludirajući) može dovesti do [[embolija\|embolijskog]] moždanog udara (vidi kasnije) ako se tromb otkine, te se tada naziva embolusom. Dvije vrste tromboze može uzrokovati moždani udar:

	* Bolest velikih krvnih žila uključuje zajedničke i unutarnje karotide, vertebralne i krvne žile [[Willisov arterijski prsten\|Willisovog kruga]]<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.strokecenter.org/professionals/brain-anatomy/blood-vessels-of-the-brain/\|publisher=The Internet Stroke Center\|title=Circle of Willis}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu učestalosti): [[ateroskleroza]], [[vazokonstrikcija]] (stezanje krvne žile), [[disekcija aorte]], karotidne ili vertebralne arterije, različite upalne bolesti stjenke krvne žile ([[takayasu arteritis]], [[gigantocelularni arteritis]], [[vaskulitis]]i), neupalna vaskulopatija, [[Moyamoya bolest]] i [[fibromuskularna displazija]].		* Bolest velikih krvnih žila uključuje zajedničke i unutarnje karotide, vertebralne i krvne žile [[Willisov arterijski prsten\|Willisovog kruga]]<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.strokecenter.org/professionals/brain-anatomy/blood-vessels-of-the-brain/\|publisher=The Internet Stroke Center\|title=Circle of Willis}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu učestalosti): [[ateroskleroza]], [[vazokonstrikcija]] (stezanje krvne žile), [[disekcija aorte]], karotidne ili vertebralne arterije, različite upalne bolesti stjenke krvne žile ([[takayasu arteritis]], [[gigantocelularni arteritis]], [[vaskulitis]]i), neupalna vaskulopatija, [[Moyamoya bolest]] i [[fibromuskularna displazija]].
	* Bolest malih krvnih žila uključuje manje krvne žile unutar mozga: grane [[Willisov arterijski prsten\|Willisova kruga]], [[Srednja mozgovna arterija\|srednju mozgovnu arteriju]], arterije moždanog debla i ogranke vertebralne i bazilarne arterije.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.nhs.uk/conditions/aneurysm/Pages/Introduction.aspx\|publisher=[[National Health Service\|NHS]] Choices \|title=Brain anaurysm - Introduction}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu incidencije): [[lipohijalinoza]] (nakupljanje masne hijaline tvari i krvnim žilama kao rezultat visokog krvnog tlaka i starenja) i [[fibrinoidna degeneracija]] (moždani udar koji uključuje ove žile poznat je i kao [[lakunarni infarkt]]) i mikroateromi (maleni aterosklerotski plakovi)<ref>{{cite journal\|last=Fisher\|first=CM\|title=The arterial lesions underlying lacunes\|journal=Acta Neuropathologica\|date=18. prosinca 1968.\|volume=svezak 12\|issue=broj 1\|pages=str. 1.–15.\|pmid=5708546\|doi=10.1007/BF00685305}}</ref>.		* Bolest malih krvnih žila uključuje manje krvne žile unutar mozga: grane [[Willisov arterijski prsten\|Willisova kruga]], [[Srednja mozgovna arterija\|srednju mozgovnu arteriju]], arterije moždanog debla i ogranke vertebralne i bazilarne arterije.<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.nhs.uk/conditions/aneurysm/Pages/Introduction.aspx\|publisher=[[National Health Service\|NHS]] Choices \|title=Brain anaurysm - Introduction}}</ref>. Bolesti koje mogu dovesti do formiranja tromba uključuju (u padajućem slijedu incidencije): [[lipohijalinoza]] (nakupljanje masne hijaline tvari i krvnim žilama kao rezultat visokog krvnog tlaka i starenja) i [[fibrinoidna degeneracija]] (moždani udar koji uključuje ove žile poznat je i kao [[lakunarni infarkt]]) i mikroateromi (maleni aterosklerotski plakovi)<ref>{{cite journal\|last=Fisher\|first=CM\|title=The arterial lesions underlying lacunes\|journal=Acta Neuropathologica\|date=18. prosinca 1968.\|volume=svezak 12\|issue=broj 1\|pages=str. 1.–15.\|pmid=5708546\|doi=10.1007/BF00685305}}</ref>.

	[[Anemija srpastih stanica]] može uzrokovati grupiranje krvnih stanica i blokirati krvne žile te tako dovesti do moždanog udara. Moždani udar je drugi vodeći uzrok [[smrt]]i u ljudi mlađih od 20 godina oboljelih od [[anemija srpastih stanica\|anemije srpastih stanica]]<ref name="NINDS1999"/>.		[[Anemija srpastih stanica]] može uzrokovati grupiranje krvnih stanica i blokirati krvne žile te tako dovesti do moždanog udara. Moždani udar je drugi vodeći uzrok [[smrt]]i u ljudi mlađih od 20 godina oboljelih od [[anemija srpastih stanica\|anemije srpastih stanica]]<ref name="NINDS1999"/>.
Redak 131:		Redak 131:

	===Intracerebralno krvarenje===		===Intracerebralno krvarenje===
	Obično se javlja u malim [[arterija]]ma ili [[arteriola]]ma i najčešće nastaje zbog [[hipertenzija\|povišenog krvnog tlaka]]<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://journals.lww.com/jhypertension/Abstract/1996/10003/Hypertension_and_stroke.5.aspx\|title=Hypertension}}</ref>, vaskularnih malformacija središnjeg živčanog sustava (uključujući [[kavernozni angiom\|kavernozne angiome]] ili [[arterijskovenska malformacija\|arterijskovenske malformacije]]), cerebralne [[amiloidna angiopatija\|amiloidne angiopatije]] ili infarkta u kojima se sekundarno razvilo krvarenje<ref name=Donnan/>. Drugi potencijalni uzroci su [[trauma]], poremećaji [[koagulacija\|koagulacije]], amiloidne angiopatije, komzumiranje [[droga\|droge]] (npr. [[amfetamin]]i ili [[kokain]]). [[Hematom]] se povećava sve dok pritisak okolnog tkiva ne ograniči njegov rast ili ne dođe do dekompresije pražnjenjem u cerebralni ventrikularni sustav, [[cerebrospinalna tekućina\|cerebrospinalnu tekućinu]] ili [[pia mater\|pialnu]] površinu. Trećina intrecerebralnog krvarenja je krvarenje u moždane komore. Intracerebralno krvarenje ima smrtnost od 44% nakon 30 dana, višu od ishemijskog moždang udara ili [[subarahnoidalno krvarenje\|subarahnoidalnog krvarenja]] (koji e tehnički mogu klasificirati kao vrsta moždanog udara)<ref name=Donnan/>.		Obično se javlja u malim [[arterija]]ma ili [[arteriola]]ma i najčešće nastaje zbog [[hipertenzija\|povišenog krvnog tlaka]]<ref>{{Citiraj web\|url=http://journals.lww.com/jhypertension/Abstract/1996/10003/Hypertension_and_stroke.5.aspx\|title=Hypertension}}</ref>, vaskularnih malformacija središnjeg živčanog sustava (uključujući [[kavernozni angiom\|kavernozne angiome]] ili [[arterijskovenska malformacija\|arterijskovenske malformacije]]), cerebralne [[amiloidna angiopatija\|amiloidne angiopatije]] ili infarkta u kojima se sekundarno razvilo krvarenje<ref name=Donnan/>. Drugi potencijalni uzroci su [[trauma]], poremećaji [[koagulacija\|koagulacije]], amiloidne angiopatije, komzumiranje [[droga\|droge]] (npr. [[amfetamin]]i ili [[kokain]]). [[Hematom]] se povećava sve dok pritisak okolnog tkiva ne ograniči njegov rast ili ne dođe do dekompresije pražnjenjem u cerebralni ventrikularni sustav, [[cerebrospinalna tekućina\|cerebrospinalnu tekućinu]] ili [[pia mater\|pialnu]] površinu. Trećina intrecerebralnog krvarenja je krvarenje u moždane komore. Intracerebralno krvarenje ima smrtnost od 44% nakon 30 dana, višu od ishemijskog moždang udara ili [[subarahnoidalno krvarenje\|subarahnoidalnog krvarenja]] (koji e tehnički mogu klasificirati kao vrsta moždanog udara)<ref name=Donnan/>.

	===Tihi moždani udar===		===Tihi moždani udar===