<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Moai</id>
	<title>Moai - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Moai"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Moai&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-20T17:32:27Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Moai&amp;diff=41356&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Moai&amp;diff=41356&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-20T10:58:12Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Moai'''--&amp;gt;[[Datoteka:Easter-Island.jpg|mini|250px|&amp;lt;center&amp;gt;[[Ahu Tongariki]] na poluotoku [[Poike]] je najveći od 313 [[ahu]]a na Uskršnjem otoku.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:AhuAkivi.jpg|mini|250px|&amp;lt;center&amp;gt;[[Ahu Akivi]] sa sedam [[moai]]ja]]&lt;br /&gt;
'''Moai''' su goleme kamene skulpture ljudskih figura na [[Uskršnji otok|Uskršnjem otoku]] i njegov su svojevrsni zaštitni znak. Veliko je pitanje tko je, kada, kako i zašto izradio, isklesao i postavio te kamene orijaše na [[Otok|otočiću]] u [[Pacifik]]u. &amp;lt;!-- U izradi je novi popis svjetskih čuda za treće tisućljeće, a među kandidatima je i Rapa Nui. Zanimljivo je da do danas nikada, ni u kojoj prilici nisu ni otok ni tisuću tih svojevrsnih gorostasnih [[sfinga]] spominjani kao jedno od svjetskih čuda. Osim što se Uskršnji otok spominje i kao ''„mrvica [[Lava|lave]] u beskraju Tihog oceana”'', često i kao otok ''„tisuću zagonetki”'' taj je otok zanimljiv i zbog svog geografskog položaja. Postoje opravdani razlozi zašto ga nautičari nazivaju ''„najusamljeniji otok na Zemlji na kojem žive ljudi”''. Za taj se otok tisućljećima nije znalo da postoji. --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Moai Rano raraku.jpg|lijevo|mini|200px|&amp;lt;center&amp;gt;[[Hanau Epe|Dugouhi]] su bili tvorci ove megalitske kulture i jedna od dviju glavnih skupina na otoku. U ratu sa Kratkouhima svi Dugouhi osim trojice ljudi bili su istrebljeni, a njihove skulpture porušene sa svojih postolja.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Ahu Ko te Riku.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;Moai koji prikazuje Dugouhe s očima]]&lt;br /&gt;
Otok je [[5. travnja]] [[1722.]] godine otkrio [[Nizozemska|nizozemski]] moreplovac [[Jakob Roggeveen]]. Kako je bio [[Uskrs]] otok je nazvan Uskršnji. Sve do 1888. godine otok nije pripadao nikome, a onda je pridodan [[Čile]]u kao najbližoj državi. Dolaskom [[Turizam|turista]] otok je opet poprimio stari naziv Rapa Nui. Najstariji naziv otoka je ''Pito O Te Nehuna'' što znači ''Pupak Zemlje'' u posljednje vrijeme je sve zagonetniji. Ne može se sa sigurnošću reći je li Uskršnji otok najusamljenije mjesto na Zemlji no udaljenost od Čilea iznosi nešto više od 3600 km a od Tahitija, najistočnijeg otoka Polinezije Rapa Nui je udaljen oko 5000 km. No [[Uskršnji otok]] je opremljen [[Zračna luka|zračnom lukom]] velikih kapaciteta. Naime kad su stručnjaci [[NASA]]-e shvatili da je Uskršnji otok točno na putanji njihovih svemirskih letjelica, na tom su otoku napravili jednu od najdužih sletno-uzletnih staza na svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dugo se vjerovalo zahvaljujući [[Arheologija|arheološkim]] istraživanjima da su za izradu kipova korišteni drveni kalupi i da ih se donosilo na trenutačne lokacije pomoću drvenih okvira za vrijeme obreda (rapanuiska se tradicija metaforički odnosila na duhovnu snagu); danas se zna kako su kipovi pomjerani zahvaljujući samo tri skupine ljudi koje su užadima klatile moaije tako da su promatračima sa strane izgledali kao da &amp;quot;bogovi&amp;quot; hodaju gegajući se&amp;lt;ref&amp;gt;[http://ngm.nationalgeographic.com/2012/07/easter-island/bloch-text If They Could Only Talk], National Geographic, july 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 16. kolovoza 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kulturu velikih spomenika je zamijenio kult „čovjeka-ptice”, koji svoje podrijetlo vuče s obalnog naselja [[Orongo]], što je dovelo do bacanja ili oštećivanja većine moai i ahui skulptura. Dana [[5. travnja]] [[1722.]] godine, na [[Uskrs|Uskrsnu nedjelju]], Nizozemski moreplovac [[Jakob Roggeveen]] pronašao je otok s populacijom od oko 2.000 do 3.000 naseljenika, iako bi da je došao prije par stoljeća vjerojatno pronašao 10.000 do 15.000 stanovnika. Naime, danas se smatra da je civilizacija Uskršnjeg otoka pala drastično oko stoljeća prije dolaska Nizozemaca, kao rezultat prevelike populacije, uništavanja šuma te iskorištavanja ograničenih prirodnih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedna od kontroverznih činjenica oko stanovnika otoka jest porijeklo moai kipova. Mnogi Europski posjetitelji nisu mogli prihvatiti činjenicu da su kipove izgradili [[Polinezija|Polinezijci]] (često smatrani &amp;quot;običnim divljacima&amp;quot;). [[1960-ih|1960-ih]], [[Erich von Däniken]] objavio je teoriju da su bića s drugih [[planet]]a, koja su nekako završila na otoku, izgradila kipove sa ultramodernim oruđem. Njihovo nepostojanje danas objašnjava drugom teorijom o tome kako su u međuvremenu spašeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Moai danas ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je stručno prihvaćeno da moajia ima više od tisuću, a starost im se procjenjuje između 400 i 1000 godina. Sve su statue izrađene iz crvenkasto-tamnosmeđeg [[vulkan]]skog [[pršinac|pršinca]], [[tuf]]a. Moaiji su izgledom vrlo slični, ali su različitih dimenzija. Prosječna visina tih kamenih divova u prosjeku doseže pet [[metar]]a no ima i mnogo viših čija visina doseže i 20 m. Masa nekih premašuje i 100 [[tona]]. Samo šešir nekih moaija teži i do 10 tona. Posebno je zanimljivo pitanje kako su stanovnici Rapa Nuija transportirali te uspravljali goleme moajie u vrijeme dok na otoku nije bilo mehanizacije. Najviše kipova ima oko vulkanskih kratera – oko kratera Rana Kao tj. Na padinama vulkana Rano Ravaku ili podno najvišeg vulkanskog vrha na otoku [[Tera Vaka]]. Svaki od njih oduševljava i zbunjuje kako turiste tako i arheologe, etnologe ili povjesničare. Nameću se mnoga pitanja za koja do danas nema odgovora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{commons|Easter Island}}&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
{{Prapovijesna umjetnost}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Materijalna kultura]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Uskršnji otok]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Prapovijesne skulpture]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Megalitska kultura]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>