https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Moskovski_metroMoskovski metro - Povijest promjena2026-05-25T20:10:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Moskovski_metro&diff=28304&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-08T10:39:00Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Moskovski metro'''-->{{Infookvir metro sustav<br />
| ime = Moskovski metro (''Московский метрополитен'')<br />
| slika = Moscow Metro.svg|190px<br />
| opis slike = logo moskovskog metroa<br />
| dijagram = Moscow metro ring railway map en sb future.svg<br />
| država = [[Rusija]]<br />
| grad = [[Moskva]], [[Moskovska oblast]]<br />
| otvaranje = [[15. svibnja]] [[1935.]]<br />
| elektrifikacija = 825 [[V]] DC treća tračnica, 3 kV DC kontaktna mreža<br />
| ukidanje =<br />
| operator = Moskovski Metropoliten<br />
| internetska stranica = mosmetro.ru<br />
| ukupna duljina svih linija = 400.2<br />
| širina kolosijeka = 1520<br />
| depoi = 16<br />
| linije = 14<br />
| vozni park = 4,428 vagona<br />
}}<br />
'''Moskovski metro''' ([[ruski]]: ''Московский метрополитен имени В.И. Ленина'' - Moskovski metro imena V.I. [[Lenjin]]a) je [[podzemna željeznica]] s najvećim brojem prevezenih putnika na svijetu. Poznat je po iznimno ukrašenim stanicama napravljenim u bogatom [[socrealizam|socrealističkom stilu]].<br />
<br />
Moskovski metro ukupno ima 400.2 [[km]] pruge, 14 linija i 200 stanica. Prosječnim radnim danom u metrou se preveze između 8 i 9 milijuna putnika (podatak iz [[2014.]]). Linije imaju tri oblika identifikacije - boju, broj i ime. Glasovne obavijesti u vlakovima linije navode po imenu, dok se u uobičajenom govoru nazivaju po boji (osim pojedinih linija koje se razlikuju samo po nijansi boje). Većina linija prolazi kroz centar grada osim Koljcevaje (Kružne) linije koja ima oblik prstena duljine 20 km koji povezuje sve ostale linije. Na Kružnoj liniji putnici mogu razaznati pravac prema glasu spikera - muški u pravcu kazaljke na satu, a ženski obrnuto. Na ostalim linijama muški glas najavljuje stanice u smjeru prema centru, a ženski stanice u smjeru od centra. Sustav je gotovo u potpunosti pod zemljom, iako pojedine linije (1, 2, 4) prelaze rijeku preko mostova. Izuzetak je Filjovskaja 4 koja ima 7 nadzemnih stanica.<br />
[[Datoteka:Metro MSK Collage 2016.png|280px|thumb|lijevo|Poznate stranice]]<br />
[[Slika:The-Chkalovskaya-Station.jpg|right|thumb|245px|Čkalovska postaja]]<br />
<br />
Moskovski metro radi od 5:35 ujutro do 1:04 noću (vrijeme varira od stanice do stanice). Za vrijeme gužve, vlakovi idu u intervalima od otprilike 90 sekundi na većini linija. Tijekom dana intervali su 2-3.5 minute, a noću 6-10 minuta. Zbog tako frekventnog prometa, ne postoji službeni vozni red.<br />
<br />
[[Slika:Mitino station (Moscow Metro) 1.jpg|right|thumb|245px|Platforma na stanici Mitinom]]<br />
<br />
Karte imaju određen broj korištenja, a jednom poništene vrijede sve do izlaska iz metro stanice, nezavisno o vremenu i dužini putovanja, kao ni o broju presjedanja. Također, mogu se nabaviti mjesečne i godišnje karte.<br />
<br />
[[Slika:D subway train in Moscow.jpg|right|thumb|245px|Jedan od starijih moskovskih metro vlakova, D-tip]]<br />
<br />
== Povijest ==<br />
[[Datoteka:Moscow Metro, Kievskaya station.jpg|mini|275px|lijevo|Kijevska postaja]]<br />
Prva linija otvorena je [[15. svibnja]] [[1935.]] prema planovima Lazara Kaganoviča, između Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku u travnju [[1937.]] prelazeći rijeku [[Moskva (rijeka)|Moskvu]] preko mosta. Konstrukcija prvih stanica je bila bazirana na drugim podzemnim sustavima, s rijetkim konstruktivnim inovacijama. Kijevskaja stanica je bila prva koja je imala nacionalne motive.<br />
<br />
Dodatne dvije linije izgrađene su do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. U ožujku [[1938.]] Arbatska linija je produžena do Kurske stanice (danas je to Arbatsko-Pakrovskaja - tamno plava linija). U rujnu [[1938.]] Gorkovsko-Zamoskvoreckaja linija je otvorena između Sokola i Teatraljnaje. Dizajn stanica je pratio popularni art-decco stil, ali kroz socijalističke vizije. Također, došlo je do tehničkih unapređenja – počelo se sa gradnjom na dubokim nivoima. Stanica Majakovskaja je izgrađena u ovo vrijeme.<br />
<br />
Četvrta faza izgradnje odložena je zbog početka Drugog svjetskog rata. Dvije dionice su postale operativne - Teatraljnaja-Avtozavodskaja (3 stanice) i Kurskaja-Izmajlovskij Park (4 stanice). Ipak, izgrađena je linija koja je prelazila rijeku Moskvu, ovaj put [[tunel]]om, a socijalističke motive na stanicama su zamijenili ratni motivi.<br />
<br />
Nakon rata počinje izgradnja četvrte faze koja je uključivala Kružnu liniju i duboku dionicu Arbatsko-Parkovskaje linije od Trga Revolucije do Kijevskaje, i površinsku dionicu do Prvomajskaje rane [[1950.]] Vrhunac dizajna i dekoracije su evidentni na ovim stanicama.<br />
<br />
Kružna linija je prvo planirana ispod Baštenskog Prstena (Sadovoje Koljco), kružnog bulevara koji se nalazi na granici Moskve [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Prvi dio linije između Parka Kulture i Kurskaje ([[1950.]]) nalazi se ispod ovog bulevara. Međutim kasniji planovi su izmijenjeni tako da sjeverni dijelovi linije idu na oko 1-1,5 km od prstena, čime je obuhvaćeno 7 od 9 željezničkih terminala. Sljedeći dio Kružne linije otvoren je [[1952.]] godine (Kurskaja - Belorusskaja). Kružna linija je završena [[1954.]] godine.<br />
<br />
Prema urbanoj legendi ideja o kružnoj liniji došla je prilikom predstavljanja ideje o metrou Staljinu. Nakon što su ga projektanti upitali da li je zadovoljan planom on je na sredinu mape stavio šalicu [[kava|kave]] i otišao. Na tom mjestu ostala je mrlja u obliku šalice. Oni su u tom trenutku to shvatili kao znak od genija i prionuli na izgradnju kružne linije. Ova priča se naravno može pripisati [[Staljin]]ovom kultu ličnosti, no ipak kružna linija je na svim kartama metroa obojena smeđom bojom.<br />
<br />
Razlog za izgradnju duboke dionice Arbatskaje linije bio je početak [[hladni rat|hladnog rata]]. Stanice su veoma duboke i planirane su kao sklonište u slučaju atomskog napada. Nakon završetka izgradnje [[1953.]] stare linije su bile zatvorene, a potom [[1958.]] ponovo otvorene kao dio nove linije - Filjovskaje. U daljnjem razvoju metroa izraz "faza" više nije korišten iako se period izgradnje između [[1957.]] i [[1958.]] ponekad naziva petom fazom.<br />
<br />
Tokom kasnih pedesetih, arhitektonska ekstravagancija novih metro stanica značajno opada i dekoracije na nekim stanicama (Aleksevskaja) su primjetno pojednostavljene u odnosu na originalne planove. To je rađeno po naređenjima [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]], koji je favorizirao svedene dekoratvne motive. Razvijen je tipski plan, koji je ubrzo postao poznat pod nazivom „Sorokonožka“. Primijenjen je na sve nove stanice, tako da izgledaju gotovo identično - razlikuju se jedino po boji mramora i keramičkih pločica. Tek sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekstravaganca se povratila i originalnost je ponovo postala popularna.<br />
<br />
Do [[1955.]] godine moskovski metro je nosio ime Lazara Kaganoviča, jednog od Staljinovih bliskih suradnika i ključnoj osobi za izvođenje radova. Kasnije je preimenovana u V. I. Lenjinove Moskovske željeznice.<br />
<br />
== Zanimljivosti ==<br />
Moskovski metro ima široku prugu, 1524 [[mm]], kao i regularne pruge ruske željeznice. Prosječna razdaljina između stanica je čak 1,8 km. Najkraća je 585 m između stanice Aleksandrovskij Sad i stanice Arbatskaja, a najduža je 3,5 km. Velika razdaljina ima utjecaj i na visoku prosječnu brzinu od 42 km/h.<br />
<br />
Od 70-ih godina prošlog stoljeća, platforme su građene u dužini od 155 m za osmokolne [[vlak]]ove. Vlakovi na linijama 2,6 i 7 sastoje se od 8, na linijama 1,3,8,9,10 od 7 a na linijama 4,5 i 11 od 6 vagona. Svi vagoni (od najstarijih iz E serije do novih iz serije 81) dugački su 20 metara sa četvoro vrata na svakoj strani. Ovi vlakovi su identični onima koji se koriste i u ostalim podzemnim željeznicama bivšeg [[SSSR]]-a i u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Prag]]u.<br />
<br />
Moskovski metro trenutno sadrži 171 stanicu, od kojih je 70 na dubokoj razini, a 87 su pliće. Od dubokih, 53 imaju pilone, 16 stubove, a jedna je nadsvođena jedinstvenim lukom (lenjingradska tehnologija). Od plićih stanica, 65 su sa pilonima (veći dio njih neslavni dizajn „sorokonožka“), 19 sa jednim lukom (krakovska tehnologija). Postoji još 10 površinskih stanica i 4 iznad zemlje. Stanica [[Vorobjovy gory]] se nalazi na mostu. Postoje još 3 metro-mosta.<br />
<br />
==Moskovski metro u masovnoj kulturi==<br />
===Književnost===<br />
Događajima iz moskovskog metroa posvećeno je mnogo knjiga. Na primjer, u postapokaliptičnim romanima [[Dimitri Gluhovsky|Dmitrija Gluhovskog]] "Metro 2033" i "Metro 2034" opisuje se život ljudi u moskovskom metrou nakon nuklearnog rata<ref>Gluhovski, D., Metro 2033, Populjarnaja literatura, Moskva, 2007.</ref>.<br />
Osim romana Gluhovskog, postapokaliptični moskovski metro opisan je i u romanima:<br />
* ''Tjomnyje tunneli'', ''V interesah revoljucii'' i ''Nepogrebjonnyje'' Sergeja Antonova,<br />
* ''Vyhod siloj'' Andreja Jerpileva,<br />
* ''Mramorni raj'' Sergeja Kuznjecova,<br />
* ''Strannik'' Surena Cormundjana, <br />
* ''Stancija-prizrak'', ''Carstvo krys'' Anne Kalinkine,<br />
* ''Iznanka mira'' Timofeja Kalašnjikova,<br />
* ''Sanitary'', ''Posledneje ubežišče'' Sergeja Zajceva,<br />
* ''ProMetro'' Olega Ovčinnikova.<br />
[[Dmitrij Safonov]] u knjizi "Metro" opisuje izmišljenu [[Tragedija|tragediju]] koja se dogodila između postaja ''Tušinskaja'' i ''Ščukinskaja''. U djelu se također spominju stvarni ljudi, među ostalima načelnik Moskovskog metropolitena Dmitrij Gajev (u knjizi Igor Majev)<ref>Safonov, D., Metro, Geleos, Moskva, 2005.</ref>.<br />
<br />
===Glazba===<br />
Moskovskom su metropolitenu posvećene mnoge pjesme. Među njima je "Pesnja starogo izvozčika" (L. Utjosov), "Ploščad Nogina" (grupa Kovčeg), "42 minuty" (V. Sjutkin, spot za pjesmu je snimljen u moskovskom metrou), "Stancija Taganskaja" (grupa Ljube), "Zvjozdy ne jezdjat v metro" (rock grupa [[Mašina vremeni]]), album "Mesto, gde svet" iz [[2001.]]), "Slučaj v metro" (rock grupa Centr), "Metro" (grupa Visokosnyj god), "Sljozy podzemki" (o bombaškim napadima [[2010.]]) i "Varšavskoje depo" (grupa Kantemir), "Stoljko žiznji" (glazbeni projekt "Assai") i drugi, a također postoji instrumentalna kompozicija "Gimn moskovskomu metropolitenu" s albuma Borisa Grebenščikova i kvarteta Anne Karenjine "Zaduševnyje pesnji" iz [[1994.]]<br />
<br />
Nikolaj Voronov pjeva o postaji "Barrikadnaja" (postaja linije Tagansko-Krasnopresnjenskaja). Reper Noize MC je napravio dvije pjesme: "Kantemirovskaja" (postaja linije Zamoskvoreckaja) i "V metro", reper Slim "Imeni Lenjina", Guf "Metropolitan Mail", a [[punk rock]]eri Tarakany! - "Tragedija na Aviomotornoj" (''Aviomotornaja'' je postaja linije Kaljininskaja)<ref>Novosti moskovskog metrostroja i metropolitena: [http://news.metro.ru/songs.html Pjesme posvećene moskovskom metrou], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref>.<br />
<br />
===Filmovi===<br />
* ''[[Metro (2013.)|Metro]]'' - ruski film iz [[2013.]] snimljen prema istoimenom romanu Dmitrija Safonova (govori o putnicima zarobljenim u metrou nakon što voda rijeke Moskve probije svod tunela i poplavi metro).<br />
* Na postajama metroa se odvija radnja filmova ''Ždralovi lete'', ''Ja šagaju po Moskve'' (radnja završne scene filma odvija se na postaji ''Universitet'', postaji linije Sokoljničeskaja), ''Zastava Iljiča'', ''Sem' njanjek'', ''Vljubljon po sobstvennomu želaniju'', ''Moskva suzama ne vjeruje'', i dr.<ref>Projekt Alekseja Gončarova: [http://www.alexeygoncharov.com/index5.html Moskovski metro u kinematografiji], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref><br />
<br />
===[[Videoigra|Videoigre]]===<br />
U Moskovskom metropolitenu odvijaju se radnje nekih kompjuternih igara.<br />
* Videoigra "Metro 2033" napravljena je u žanru [[Pucačina iz prvog lica|FPS-a]]. Njezin [[siže]] se zasniva na istoimenom romanu Dmitrija Gluhovskog.<br />
* Radnja igre "Metro-2" i njezinog nastavka "Metro-2: Smert' voždja" se odvija u moskovskom metrou, ali [[1952.]] – [[1953.]]<ref>Buka.ru, [http://www.buka.ru/cgi-bin/show.pl?id=82 Metro-2], preuzeto 18. ožujka 2013.</ref>. <br />
* Neke od linija moskovskog metroa (Sokoljničeskaja, Zamoskvoreckaja, Arbatsko-Pokrovskaja, Tagansko-Krasnopresnjenskaja, Kalininskaja, Ljublinsko-Dmitrovskaja i Koljcevaja) pojavljuju se kao dopuna za igru "Trainz Railroad Simulator". Maršrute u potpunosti odgovaraju stvarnim dijelovima kolosijeka i postaja.<br />
<br />
== Linije ==<br />
{| border="1" cellpadding="3" style="margin: 0 auto; border-collapse: collapse; text-align: center;"<br />
|-<br />
!#!!Ime!!Otvorena!!Dužina!!Stanice<br />
|-<br />
|style="background: red;"|1<br />
|style="text-align: left;"|[[Sokoljničeskaja]] ([[ruski]] Соко́льническая)<br />
|[[1935.]]||32.6 km||22<br />
|-<br />
|style="background: green;"|2<br />
|style="text-align: left;"|[[Zamoskvoreckaja]] ([[ruski]] Замоскворе́цкая) <br />
|[[1938.]]||39.9 km||21<br />
|-<br />
|style="background: blue;"|3<br />
|style="text-align: left;"|[[Arbatsko-Pokrovskaja]] ([[ruski]] Арба́тско-Покро́вская)<br />
|[[1938.]]||45.1 km||22<br />
|-<br />
|style="background: #33CCFF;"|4<br />
|style="text-align: left;"|[[Filjovskaja]] ([[ruski]] Филёвская)<br />
|[[1958.]]||14.9 km||13<br />
|-<br />
|style="background: #CC6600;"|5<br />
|style="text-align: left;"|[[Koljcevaja]] ([[ruski]] Кольцева́я)<br />
|[[1950.]]||19.3 km||12<br />
|-<br />
|style="background: orange;"|6<br />
|style="text-align: left;"|[[Kalužsko-Rižskaja]] ([[ruski]] Калу́жско-Ри́жская)<br />
|[[1958.]]||37.6 km||24<br />
|-<br />
|style="background: #FF00FF;"|7<br />
|style="text-align: left;"|[[Tagansko-Krasnopresnjenskaja]] ([[ruski]] Тага́нско-Краснопре́сненская)<br />
|[[1966.]]||42.0 km||23<br />
|-<br />
|style="background: #FFee00;"|8<br />
|style="text-align: left;"|[[Kalininskaja]] ([[ruski]] Кали́нинская)<br />
|[[1979.]]||19.7 km||10<br />
|-<br />
|style="background: #999999;"|9<br />
|style="text-align: left;"|[[Serpuhovsko-Timirjazevskaja]] ([[ruski]] Серпухо́вско-Тимиря́зевская)<br />
|[[1983.]]||41.2 km||25<br />
|-<br />
|style="background: #00FF00;"|10<br />
|style="text-align: left;"|[[Ljublinsko-Dmitrovskaja]] ([[ruski]] Любли́нско-Дмитро́вская)<br />
|[[1995.]]||28.0 km||17<br />
|-<br />
|style="background: #9999FF;"|11<br />
|style="text-align: left;"|[[Kahovskaja]] ([[ruski]] Кахо́вская)<br />
|[[1995.]]||3.3 km||3<br />
|-<br />
|style="background: #B2DAE7;"|12<br />
|style="text-align: left;"|[[Butovskaja]] ([[ruski]] Бу́товская)<br />
|[[2003.]]||10.0 km||7<br />
|- <br />
|colspan=3 style="text-align: right;"|'''Ukupno:'''<br />
|'''333.4 km'''||'''200'''<br />
|}<br />
<br />
Planira se proširivanje sustava dodatnim linijama lakog metroa poput Butovskaje linije. Sljedeća linija koja će biti otvorena je Solncevskaja.<br />
<br />
U Moskvi također postoji i jedna linija [[Monorail]]a. Trenutno je u test-fazi i prometuje samo 12 puta dnevno. Karte koštaju 4 puta više nego obične metro karte.<br />
<br />
== Nedavni događaji ==<br />
U [[vlak]]u na drugoj liniji metroa [[6. veljače]] [[2004.]] eksplodirala je bomba pritom ubivši 42 i ranivši 250 ljudi. Odmah su okrivljeni čečenski separatisti. Istraga je dovela do stanovnika Karačaj-Čerkesian oblasti, radikalnog separatista koji je izvršio samoubojstvo.<br />
<br />
==Vidi još==<br />
* [[Podzemna željeznica]]<br />
* [[Moskva]]<br />
* [[Moskovski metro 2]]<br />
<br />
==Bilješke==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
===Mrežna mjesta o moskovskom metrou===<br />
* [http://www.mosmetro.ru/ Mosmetro.ru] (službena stranica)<br />
* Projekt Artemija Lebedeva - [http://www.metro.ru Metro.ru] (informacije, povijest, karte, umjetnost)<br />
* Projekt Vladimira Sviridenkova - [http://metro.molot.ru/ Metro.molot.ru]<br />
* [http://trackmap.ru/img/trackmap.gif Trackmap.ru]: shema razvoja moskovskog metroa<br />
* Projekt Jurija Gridčina - [http://newsmetro.ru/ Newsmetro.ru]: Novosti moskovskog metroa<br />
* [http://метрофото.рф/category:moscow_metro Metrofoto.rf:] fotografije moskovskog metropolitena<br />
* [http://www.metroway.ru Metroway.ru:] interaktivna karta moskovskog metroa<br />
* Projekt [http://moscow.otkudaikuda.ru Moscow.otkudaikuda.ru:] pretraživanje pravaca gradskog prijevoza na karti Moskve<br />
* [http://metro.yandex.ru/moscow/ Metro.yandex.ru] - interaktivna shema moskovskog metroa<br />
* [http://www.metro.inmoscow.su Metro.inmoscow.su]: interaktivna shema moskovskog metroa<br />
* [http://www.photo-moskva.ru Photo-Moskva.ru] - fotografije postaja metroa<br />
* [http://www.beeflowers.com/Metro/ Beeflowers.com]: fotografije moskovskog metroa<br />
<br />
===Forumi i društvene mreže===<br />
* [http://www.facebook.com/mosmetroru Moskovski metro] na [[Facebook]]u<br />
* [https://twitter.com/mosmetroru Moskovski metro] na [[Twitter]]u<br />
* [http://metroblog.ru/ Metroblog.ru]: vijesti o metrou i gradskom prijevozu<br />
* [http://forum.nashtransport.ru/ Forum.nashtransport.ru]: forum s vijestima zaposlenika i putnika metroa<br />
* [http://яузафорум.рф/ Jauzaforum.rf]: forum o voznom parku moskovskog metroa<br />
* [http://ru_metro.livejournal.com/ Live Journal]: moskovski metro očima putnika<br />
<br />
===Specijalizirani podaci===<br />
* Portal [http://1metro.ru/moskow/statistics/ 1Metro]: statistika moskovskog metroa<br />
* [http://vagon.metro.ru/ Vagon.metro.ru]: vagoni i remiza<br />
* [http://voices.metro.ru/ Voices.metro.ru] - projekt Artemija Lomova posvećen obavijestima putnicima u metrou<br />
* [http://metro.msk.ru Metro.msk.ru]: arhivske fotografije moskovskog metroa<br />
* [http://paleometro.ru/ Paleometro.ru]: fotografije fosila pronađenih u moskovskom metrou<br />
* [http://takeafancy.ru/znak/moskva/z11.htm Takeafancy.ru]: zbirka značaka i nagrada ruskih metroa<br />
* [http://www.metromost.com/index_.html Metromost.com]: Moskovski metro i njegovi mostovi<br />
* [http://www.kalantyr.ru/metro/ Kalantyr.ru]: karta moskovskog metroa za slabovidne osobe<br />
<br />
===Moskovski metro na drugim mrežnim mjestima===<br />
* Projekt studija Artemija Lebedeva: [http://www.artlebedev.ru/everything/metrogiprotrans/book/ "Metrogiprotrans. 70 godina - jedna ljubav, jedan projekt]<br />
* [http://urbanrail.net/eu/mos/moskva.htm UrbanRail.net] (na engleskom)<br />
* [http://metroworld.ruz.net/moscow.htm Metroworld.ruz.net]: svijet metroa<br />
* [http://meta.metro.ru/moskva/moscow.html Meta.metro.ru]: podzemna željeznica SSSR-a<br />
* [http://www.metrosoyuza.net/r/moskva/mos-uebers-h-d.html Metrosoyuza.net]: metro Sovjetskog Saveza (na njemačkom)<br />
* [http://www.metroschemes.narod.ru/moskva.html Metroschemes.narod.ru]: povijest moskovskog metroa u shemama<br />
* [http://retromosfoto.ucoz.ru/index/0-113 Retromosfoto.ucoz.ru]: zanimljive činjenice o moskovskom metrou<br />
<br />
[[Kategorija:Podzemne željeznice u Rusiji]]<br />
[[Kategorija:Građevine u Moskvi]]<br />
[[Kategorija:Promet u Moskvi]]</div>WikiSysop