<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Mravlja_kiselina</id>
	<title>Mravlja kiselina - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Mravlja_kiselina"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mravlja_kiselina&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-22T21:54:41Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mravlja_kiselina&amp;diff=78068&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Mravlja_kiselina&amp;diff=78068&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-31T00:58:24Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Mravlja kiselina'''--&amp;gt;[[Slika:Formic-acid.JPG|mini|275px|Boca industrijske mravlje kiseline i menzura s njezinom otopinom]]&lt;br /&gt;
'''Mravlja kiselina''' (ili '''metanska kiselina''') najjednostavnija je [[karboksilne kiseline|karboksilna kiselina]] kemijske formule HCOOH. To je bistra bezbojna [[tekućina]] oštra prirodna mirisa. Na koži uzrokuje mjehuriće, koža pocrveni i razvijaju se bezopasni plikovi. Sama se oksidira s CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O. Luče je [[mravi]], po čemu je i dobila ime. Nalazi se u žalcu mrava i [[pčele|pčela]], u znoju, [[mokraća|mokraći]], [[meduze|meduzi]], gusjenici te u nekim [[biljka]]ma ([[kopriva]]). Njezine se pare na zraku mogu zapaliti, a smjesa je kiseline (s volumnim udjelom 14 do 33%) i zraka [[eksplozija|eksplozivna]]. S vodom stvara azeotropnu smjesu (77,5% kiseline) koja vrije na 107,3&amp;amp;nbsp;°C. Zagrijavanjem mravlje kiseline s koncentriranom sumpornom kiselinom dobiva se ugljikov monoksid (CO).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mravlja kiselina jaka je i reducirajuća organska kiselina; otapa mnoge metale, a potom se razvija vodik i nastaju njezine soli, formijati. Latinski naziv za mravlju kiselinu je ''acidum formicum'' pa se zato njezine [[sol]]i nazivaju formijati. Jako je redukcijsko sredstvo (prema Tollensovom i Fehlingovom reagensu).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se kao sporedni proizvod u proizvodnji [[octena kiselina|octene kiseline]], a rabi se u kožarstvu i proizvodnji [[kaučuk]]a, za bojenje vune, konzerviranje voćnih sokova i silažu krme. To je danas najjeftinija organska kiselina pa se u tehnologiji sve više upotrebljava umjesto drugih organskih kiselina (formamid).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvor==&lt;br /&gt;
* Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 495. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Organske kiseline]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>