WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T11:17:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11:17, 10. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mrkonjić Grad'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Mrkonjić Grad'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Mrkonjić Grad		\| ime = Mrkonjić Grad
	\| ime_genitiv =		\| ime_genitiv =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:26:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Mrkonjić Grad
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Mrkonjić Grad.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Mrkonjić Grad

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Mrkonjić Grad (grb).svg
| slika_grb_veličina = 100px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|border|25px]] [[Republika Srpska]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = Dragan Vođević
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 677,43 km<sup>2</sup><ref>[https://www.mrkonjic-grad.rs/5/mrkonjic-grad/Polozaj-Grada Položaj Grada], mrkonjic-grad.rs, preuzeto 24. ožujka 2020.</ref>
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime = Općina
| stanovništvo_prazno1 = 16.671
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2 = 7.371
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [https://www.mrkonjic-grad.rs/ mrkonjic-grad.rs]

| slika_karta = Mrkonjić Grad municipality.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Mrkonjić Grad u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Mrkonjić Grad''' (ranije [[Varcar Vakuf]]) je [[općina]] u zapadnome dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], odnosno u jugozapadnome dijelu [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Leži na oko 600 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]].

== Zemljopis ==

Osnovna je odlika općinskoga reljefa naglašena reljefnost, jer najveći dio pripada brdsko-planinskom prostoru. Naime, Mrkonjić Grad je sa svih strana okružen planinama: [[Lisina (planina u BiH)|Lisina]], [[Dimitor]], [[Manjača]] i [[Čemernica]]. Zastupljena je umjereno kontinentalna klima, a prosječna godišnja [[temperatura]] iznosi 9 °C.{{ni}}

== Povijest ==

Naseljeno u najstarijim ilirskim vremenima. Ovdje na širem području Crne Rijeke obitavalo je pleme Mezeja. Prethodnik današnjeg naselja razvio se u podnožju planina Lisine i Okrugle na cestovnoj vezi između Bihaća i središnje Bosne, između dvaju gradova Jajca i Ključa. <ref name=Abramušić>[https://www.vecernji.ba/vijesti/u-mrkonjic-gradu-je-56-ekonomski-neaktivnih-1127623 Vecernji.ba] Valentina Abramušić: ''U Mrkonjić Gradu je 56% ekonomski neaktivnih '' 11. studenoga 2016. (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

Za Osmanskog Carstva, na mjestu današnjeg Mrkonjić-Grada bilo je selo '''Gornje Kloke''' i u njemu čifluk Hadži-Mustafa-age, koji se ranije zvao čifluk Kopjevici. Poslije 1590. na ovom je [[čifluk]]u udaren temelj novoj [[kasaba|kasabi]] kad je zatraženo od jajačkog kadije da u tu svrhu utvrdi granice ovog čifluka.<ref>Evlija Čelebija: Putopisi. Kasaba Varcar Vakuf. Napisano u 17. stoljeću. Preveo s turskog [[Hazim Šabanović]].</ref>

Grad je na današnjem mjestu osnovan [[1593.]] kad je [[sultan]]ov [[kizlar-aga]] ([[Turski jezik|tur]]. ''kyzlaragasy'' starješina nad eunusima; upravitelj harema ''kyz''- djevojka), poznat kao Krzlaraga, iz ljubavi prema kraju, osnovao kasabu ([[Arapski jezik|arap.]] ''qasaba'' gradić orijentalne fizionomije). Krzlaraga je bio rodom iz srpske porodice Đukanovića i podigao je na Kolobari zadužbinu vakuf ''([[turski jezik|tur.]] vakif ← [[arapski jezik|arap.]]: zaustaviti, zadržati: zaklada ili neko dobro što ga tko daje islamskoj vjerskoj zajednici ili humanitarnoj ustanovi''). Krzlaraga je izgradio džamiju (Krzlaragina-đžamija), koju su [[1992.]] pripadnici srpske vojske do temelja srušili. Osim džamije, izgradio je 24 prodavaonice, ''musafirhanu'' ([[Turski jezik|tur]]. ''misafirhane''; ''musafir'' + [[Perzijski jezik|perz]]. ''hane'': kuća u kojoj se putnici besplatno hrane i noće) s 20 dimnjaka, javno kupalište, pekaru, osnovnu vjersku školu i vodovod. <ref>[http://www.mrkonjicgrad.com/istorija/mrkonjic_grad/zvanicno/ Mrkonjić Grad Portal]</ref> Stanovništvo se u grad doselilo iz Majdana, Hoćuna i drevnog naselja Varcarevo. Tako je novi gradić dobio ime Varcar Vakuf.<ref name=zupaMG>[http://www.biskupija-banjaluka.org/TABB/svibanj2005/mrkonjicgrad3svibnja.htm Župa Mrkonjić Grad]</ref>

Kroz svoju je povijest grad promijenio nekoliko imena: Leusaba, Gornje Kloke, Novo Jajce (Jenidži Jajce), Varcar, Varcarev Vakuf pa Varcar Vakuf i Mrkonjić Grad.<ref name=Abramušić/> Za vrijeme zadnjeg rata je bio znan i kao [[Andrija Matijaš Pauk|Matijaševo]], po mjestu pogibije hrv. generala. Ime Mrkonjić Grad dobio je [[1924.]] ili [[1925.]] za vrijeme kraljevine Jugoslavije, kao spomen na kralja [[Petar I. Karađorđević|Petra Karađorđevića]] i njegovo [[četnici#izvorno značenje|četovanje]] pod [[Hajduci|hajdučkim]] pseudonimom [[Petar Mrkonjić]] u ustanku [[1875.]] – [[1878.]] godine, u Crnim Potocima (na granici Bosne i Like).<ref name=Abramušić/>

[[Datoteka:Katolička crkva MG.jpg|mini|desno|250px|Katolička crkva]]

''U (bosanskoj) je Krajini, prije turske invazije stanovništvo bilo hrvatsko, odnosno katoličko. Prije turske invazije nije bilo u njoj pravoslavnog elementa. Da ga je bilo, spominjala bi se koja crkva ili manastir.'' ... ''Dio katoličkog stanovništva prešao je na islam, kako bi sačuvao živote i imovinu. Prijelaz na islam bio je najizraženiji koncem XVI. i u XVII. stoljeću, posebno u Pounju oko Bihaća i Cazina. Bilo je i prijelaza na pravoslavlje, osobito u vezi uvođenja reformiranoga kalendara Grgura XIII., godine [[1582.]] Na području Bosanske krajine takva je pojava zabilježena posebno na području između Banje Luke i Mrkonjić Grada.''<ref>[http://www.biskupija-banjaluka.org/osnovnipodaci.htm Banjalučka biskupija]</ref>

Za ovu općinu se veže Prvo zasjedanje ''Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine'', koje je održano [[25. studenog]] [[1943.]] I danas postoji kuća-muzej u kojoj je održano zasjedanje. U znak sjećanja na ovaj događaj, 25. studenog se u jednom dijelu BiH obilježava kao ''Dan državnosti''.<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2970896,00.html Podjele o danu Državnosti BiH], Deutsche Welle</ref><ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2971032,00.html Dan državnosti], Deutsche Welle </ref> U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] počinjeni su mnogobrojni zločini nad stanovništvom svih vjera, a mnogo ljudi je i aktivno učestvovalo u borbama. Neki su proglašeni narodnim herojima: [[Milja Đukanović]], [[Pavle Džever]], [[Akif Bešlić]] i dr. Tokom rata [[partizani|partizanske jedinice]] su grad oslobađale 39 puta, što je jedinstveno u cijeloj [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]].

=== Rat u BiH ===

Pripadnici srpske vojske su u gradu [[1992.]] godine porušili Krzlar-aginu džamiju (prvi objekt koji je podignut u Vakufu Mustafe-age 1593. godine) i Hamidija džamiju i također zapalili katoličku crkvu.<ref name=zupaMG/><ref>[http://assembly.coe.int/Main.asp?link=/Documents/WorkingDocs/Doc94/EDOC6999.htm Council of Europe]</ref>

U mjestu [[Oborci]] kod [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] je [[13. rujna]] [[1995.]] strijeljano 24 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i 4 [[Hrvati|Hrvata]] koji su bili zarobljenici srpskih snaga na radnim obavezama.<ref name=oborci>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,2780810,00.html?maca=bos-rss-bos-all-1475-rdf Godišnjica zločina u selu Oborci], Deutsche Welle</ref> Iako nije dokazano tko je neposredni izvšitelj, poznato je da se zločin dogodio u zoni djelovanja 1. krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske.<ref name=oborci/>

U operaciji [[Južni potez]], nakon višednevnih teških sukoba, Mrkonjić Grad [[10. listopada]] [[1995.]] dolazi pod kontrolu združenih snaga [[Hrvatska vojska|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]]. [[Vojska Republike Srpske]] se nakon kratkog otpora povukla prema [[Banja Luka|Banjoj Luci]], a civilno stanovništvo je izbjeglo ranije (uglavnom u rujnu iste godine). U borbama je poginuo slavni zapovjednik 4. gardijske brigade [[Andrija Matijaš Pauk]], pa je grad neko vrijeme nosio ime [[Andrija Matijaš Pauk|Matijaševo]].

Nakon [[Daytonski sporazum|mirovnih pregovora u Daytonu]], grad je pripao [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Naselje Vlasinje izdvojeno je iz bivše općine Mrkonjić grad i pripojeno [[Jajce|Jajcu]] [[1996.]] godine. Poslije rata u BiH, vratio se dio izbjeglog stanovništva (pretežno Srbi).

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Mrkonjić Grad}}

=== Popisi 1971. - 1991. ===

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Mrkonjić Grad'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''

|-
|'''Srbi'''
|21.057 (76,86%)
|23.364 (78,70%)
|24.990 (82,86%)
|-
|'''Muslimani'''
|3.272 (11,94%)
|3.009 (10,13%)
|2.734 (9,06%)
|-
|'''Hrvati'''
|2.139 (7,80%)
|2.290 (7,71%)
|2.204 (7,30%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|593 (2,16%)
|855 (2,88%)
|98 (0,32%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|334 (1,21%)
|166 (0,55%)
|133 (0,44%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''27.395'''
|'''29.684'''
|'''30.159'''
|}

==== Mrkonjić Grad (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Mrkonjić Grad'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]'''
|-
|'''Srbi'''
|5.945 (70,58%)
|4.077 (61,75%)
|2.156 (52,72%)
|-
|'''Muslimani'''
|1.450 (17,21%)
|1.414 (21,41%)
|1.419 (34,70%)
|-
|'''Hrvati'''
|354 (4,20%)
|427 (6,46%)
|406 (9,92%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|470 (5,58%)
|618 (9,36%)
|62 (1,51%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|203 (2,41%)
|66 (0,99%)
|46 (1,12%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''8.422'''
|'''6.602'''
|'''4.089'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Mrkonjić Grad'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 24. ožujka 2020.</ref>
|-
|'''Srbi'''
|16.050 (96,27%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|375 (2,25%)
|-
|'''Hrvati'''
|159 (0,95%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|87 (0,52%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''16.671'''
|}

| valign=top |

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Mrkonjić Grad - naseljeno mjesto'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/>
|-
|'''Srbi'''
|7.130 (96,73%)
|-
|'''Bošnjaci'''
|115 (1,56%)
|-
|'''Hrvati'''
|52 (0,71%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|74 (1,00%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''7.371'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Mrkonjić Grad sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/> :

[[Baljvine]],
[[Bjelajce]],
[[Brdo (Mrkonjić Grad, BiH)|Brdo]],
[[Dabrac]],
[[Donja Pecka]],
[[Donja Podgorja]],
[[Donji Baraći]],
[[Donji Graci]],
[[Dubica (Mrkonjić Grad, BiH)|Dubica]],
[[Gerzovo]],
[[Gornja Pecka]],
[[Gornja Podgorja]],
[[Gornji Baraći]],
[[Gornji Graci]],
[[Gustovara]],
[[Jasenovi Potoci]],
[[Kopljevići (Mrkonjić Grad, BiH)|Kopljevići]],
[[Kotor (Mrkonjić Grad, BiH)|Kotor]],
[[Liskovica]],
[[Magaljdol]],
[[Majdan (Mrkonjić Grad, BiH)|Majdan]],
[[Medna (Mrkonjić Grad, BiH)|Medna]],
[[Mlinište (Mrkonjić Grad, BiH)|Mlinište]],
[[Mrkonjić Grad]],
[[Oćune]],
[[Okandžije]],
[[Orahovljani (Mrkonjić Grad, BiH)|Orahovljani]],
[[Podbrdo]],
[[Podorugla]],
[[Podrašnica]],
[[Stupari (Mrkonjić Grad, BiH)|Stupari]],
[[Surjan]],
[[Šehovci (Mrkonjić Grad, BiH)|Šehovci]],
[[Šibovi (Mrkonjić Grad, BiH)|Šibovi]],
[[Trijebovo]],
[[Trnovo (Mrkonjić Grad, BiH)|Trnovo]],
[[Ubovića Brdo]] i
[[Vlasinje (Mrkonjić Grad, BiH)|Vlasinje]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], veći dio općine Mrkonjić Grad ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušlo je naseljeno mjesto [[Vlasinje (Jajce, BiH)|Vlasinje]] koje je pripalo općini [[Jajce]].

== Poznate osobe ==

* [[Borka Rudić]], novinarka
* [[Đuro Stipanović]], pisac
* [[Đuro Kodžo]], poznati atletičar
* [[Zoran Tegeltija]], političar
* [[Zaim Imamović]], poznati pjevač sevdalinke
* [[Alija Resulović]], poznati novinar
* [[Nikolina Cvijić]], poliglot
* [[Kamilo Brössler]], hrv. pedagog i socijalni djelatnik

== Šport ==

* [[FK Sloboda Mrkonjić Grad]]
* [[KK Mladost Mrkonjić Grad]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.mrkonjic-grad.rs.ba/?id_jezik=1&pismo=lat Službene stranice općine Mrkonjić Grad] {{jezikk|srp.|srpski}}

{{BiH}}
{{Mrkonjić Grad}}

[[Kategorija:Općine u Republici Srpskoj]]
[[Kategorija:Mrkonjić Grad| ]]

Mrkonjić Grad - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica