WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:43:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:34:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T06:49:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{slično|Museionu|Museum ili Muzeum|Muzej}}

[[Image:ancientlibraryalex.jpg|thumb|right|320px|Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice]]
'''Museion''', Musaeum ili Museion u Aleksandriji (starogrčki: Μουσεῖον τῆς Ἀλεξανδρείας), koji je uključivao slavnu knjižnicu Aleksandrije, bio je ustanova koju je utemeljio [[Ptolemej I. Soter]]<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Ptolemy-I-Soter|title=Ptolemej I. Soter|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ptolemej I. Soter}}</ref> ili, još vjerojatnije, njegov sin [[Ptolemej II. Filadelf]]<ref name="B2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Ptolemy-II-Philadelphus|title=Ptolemej II. Filadelf|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ptolemej II. Filadelf}}</ref>. Ovaj izvorni ''museion'' ("[[Ustanova|Institucija]] [[Muza]]"<ref name="B3">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Muse-Greek-mythology|title=Muze|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Muze}}</ref>) bio je dom glazbe ili poezije, [[Filozofija|filozofske]] škole i knjižnice kao što je [[Platon]]ova [[akademija]], također skladište tekstova. Nije imala zbirku umjetničkih djela, nego je prije bila institucija koja je okupila neke od najznačajnijih znanstvenika [[Helenizam|helenističkog svijeta]]<ref name="B4">{{cite web |url=https://www.britannica.com/event/Hellenistic-Age|title=Helenistički period|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Helenistički period}}</ref>, slično suvremenom [[Sveučilište|sveučilištu]]. Ovaj izvorni ''Museion'' bio je izvor za suvremenu uporabu riječi [[Muzej|muzej]].

==Povijest==

''Museion'' je institucija koja je utemeljena u Aleksandriji, a prema ''Ivanu Cesesu<ref name="B5">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/John-Tzetzes|title=Ivan Ceces|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ivan Ceces}}</ref>'' (1110. - 1180.), njen osnivač je bio [[Ptolemej I. Soter]] ( 367. pr. Kr. - 283. pr. Kr. ) ili, još vjerojatnije, njegov sin [[Ptolemej II. Filadelf]] (308. pr. Kr. - 246. pr. Kr.). ''Museion'' je ostao pod pokroviteljstvom kraljevske obitelji [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.ancient.eu/Ptolemaic_Dynasty/|title=Dinastija Ptolemejevića|work=ancient.eu|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Dinastija Ptolemejevića}}</ref> (323. pr. Kr. - 30. pr. Kr.). Takav grčki ''museion'' bio je dom glazbe ili poezije, škole filozofije i knjižnice kao što je Platonova akademija, također velika [[arhiv]]a tekstova. 
''Museion'', takođe, konotira sa okupljenim zborom pisaca pod zaštitom Muza, i kao takav postaje naslovom zbirke priča o
značajnim piscima iz prošlosti koje je sakupio ''[[Alkidam]]<ref name="B6">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Alcidamas|title=Alkidam|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Alkidam}}</ref>'', [[Atena|atenski]] [[Sofisti|sofist]] iz četvrtoga stoljeća prije Krista.Premda ''museion'' u Aleksandriji nije posjedovao zbirku skulptura i slika predstavljenih kao umjetnička djela, na način kako je to skupila Ptolemejevićeva rivalska [[Atalidi|dinastija Atalida]]<ref name="A2">{{cite web |url=https://www.ancient.eu/Attalid_Dynasty/|title=Dinastija Atalida|work=ancient.eu|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Dinastija Atalida}}</ref> (282. pr. Kr. - 133. pr. Kr.) u [[Knjižnica iz Pergamuma|knjižnici iz Pergamuma]]<ref name="P1">{{cite web|url=http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/greece/Paganism/pergamumlibrary.html|title=Pergamska knjižnica|work=penelope.uchicago.edu|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Pergamska knjižnica}}</ref>, imao je prostor namijenjen za studiji [[Anatomija|anatomije]], kao i uređaje za [[Astronomija|astronomska]] promatranja. 
Nasuprot muzeju, u smislu i formi koji su se razvili nakon renesanse, ''museion'' je bio institucija koja je okupljala neke od
najznačajnijih znanstvenika helenističkog svijeta. ''Germain Bazin''<ref name="E1">{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6431|title=Germain Bazin|work=enciklopedija.hr|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Germain Bazin}}</ref> (1901. - 1990.) ga je poistovjetio sa "modernim [[Sveučilište Princeton|Institutom za napredne studije u Prinstonu]] ili sa ''[[Collège de France]]<ref name="B7">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/College-de-France|title=Collège de France|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Collège de France}}</ref>'' u Parizu". U 21. stoljeću, najbliži ekvivalent mu je [[sveučilište]].Tijekom određenog perioda u ''museionu'' je živjelo više od tisuću znanstvenika. ''Museion'' je plaćao članove osoblja, kao i znanstvenike, a oni su bili oslobođeni od plaćanja poreza na iznos svojih plaća. Također su dobivali besplatne obroke, besplatan smještaj i besplatnu poslugu. ''Museionom'' je upravljao svećenik kojeg je odredio [[faraon]]. 
Znanstvenici ''museiona'' su provodili znanstvena istraživanja, objavljivali radove, predavali na školama i skupljali što je
moguće više literature u tada poznatom svijetu. Osim grčkih djela, strani tekstovi su prevođeni iz asirskih, perzijskih,
židovskih, indijskih i drugih izvora. Izmijenjene inačice grčkog ''književnog kanona<ref name="S1">{{cite web |url=https://study.com/academy/lesson/literary-canon-definition-authors.html|title=Književni kanon|work=study.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Književni kanon}}</ref>'' koje danas poznajemo, od [[Homer]]a i [[Heziod]]a pa naovamo, postoje u izdanjima koja su sređivana i ispravljena od strane znanstvenika okupljenih u ''museionu'' u Aleksandriji.

==Izgled==

Grčki [[zemljopis]]ac [[Strabon]] (63. pr. Kr. - 24. AD) je opisao ''museion'' i knjižnicu kao bogato ukrašene zgrade koje su bile smještene u kampusu zgrada i vrtova. 
"Mouseion'' je također bio dio palača, posjedujući ''peripatos'' <ref>otvorena lođa za šetnju i razgovor</ref> i ''exedra''<ref>zakrivljeno sjedište koje je prilagođeno grupnom razgovoru i, za tu svrhu, je bio u prednosti od klupa koje su u ravnoj liniji</ref>. i veliki ''oikos<ref name="G1">{{cite web |url=https://www.granitecreek.org/oikos-defined/|title=Oikos|work=granitecreek.org|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Oikos}}</ref>'', u kojem je bio smješten zajednički stol filologa<ref>Philologoi: Φιλόλογοι, ljubitelji riječi, dijalektike i razgovora</ref> , ljudi koji su bili članovi ''museiona'.
Sadržavao je natkrivenu šetnicu, arkadu sjedala i zajedničku blagovaonicu u kojoj su znanstvenici redovito
objedovali i dijelili ideje. Zgrada je bila ispunjena privatnim sobama za učenje, stambenim četvrtima, predavaonicama i
kazalištima.

==Značajni znanstvenici==

Poznato je da su znanstvenici proučavali, pisali ili izvodili svoje pokuse u ''museionu'' od Aleksandrije. 

*[[Arhimed]] - otac inženjeringa,
*[[Aristarh sa Samosa]] - predložio je prvi heliocentrični sustav svemira,
*[[Kalimah]] - starogrčki pjesnik, kritičar i učenjak,
*[[Erazistrat]] - liječnik i suosnivač medicinskog fakulteta u Aleksandriji zajedno s [[Herofil]]om,
*[[Eratosten]] - zagovarao i tvrdio da je Zemlja sferičnog oblika te izračunao njen opseg do točnosti koja ostupa manje od 2% od današnjih mjerenja,
*[[Euklid]] - otac geometrije,
*[[Herofil]] - značajni liječnik i osnivač [[Znanstvena metoda|znanstvene metode]],
*[[Hiparh]] - utemeljitelj trigonometrije,
*[[Pap Aleksandrijski]] - matematičar,
*[[Heron]] - otac mehanike

==Kraj djelovanja museiona==

Klasično razdoblje ''museiona'' nije preživjelo čišćenje i protjerivanje većine privrženih intelektualaca u 145. godini prije
Krista, kada je [[Aristarh sa Samotrake]] podnio ostavku na mjesto upravitelja; u svakom slučaju, izvori koji najbolje opisuju
''museion'' i knjižnicu, Ivan Caces, kao i drugi - svi [[bizant]]ski kao ni kasniji, ne spominju upravitelje koji su nakon njega obnašali tu dužnost. ''Museion'' je nastavio raditi kao ustanovu u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] kada ga je [[Strabon]] opisao, a prema [[Svetonije|Svetoniju]] (cca. 69. – 122. AD) , car [[Klaudije]] (10. pr. Kr. - 54. AD) je izgradio dodatnu zgradu. Pod vladavinom rimskih careva, članstvo u ''museionu'' je odijeljivano istaknutim učenjacima i državnicima, i to često kao nagradu za podršku koju su davali caru. Car [[Karakala]] (188. - 217. AD) je ugušio rad ''museiona'' 216. godine, možda čak i kao privremenu mjeru. Međutim, do toga vremena, centar učenja u Aleksandriji već se preselio u [[Sarapie od Aleksandrije|Sarapiju od Aleksandrije]]<ref name="B8">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Serapeum|title=Sarapie od Aleksandrije|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sarapie od Aleksandrije}}</ref>.

==Razaranje==

Posljednje poznate reference na članstvo u ''musaeionu'' bilježe se u 260-im godinama. ''Bruhion<ref name="BS1">{{cite web |url=https://barbaraschwarz.wordpress.com/tag/bruchion-region-of-alexandria/|title=Bruhion (Aleksandrija)work=barbaraschwarz.wordpress.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Bruhion (Aleksandrija)}}</ref>'', dio Aleksandrije u kojem se nalazio ''museion'', vjerojatno je 272. godine uništen po nalogu cara [[Aurelijan]]a, iako se još uvijek pouzdano ne zna je li još uvijek postojao te godine, jer je to područje, tijekom svoje
okupacije, zapalilo [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]]. 
Možda je jedan od najzanimljivijih izvora o njegovom uništenju proizašao iz izvještaja rimskih pisaca. Prema nekolicini autora, Cezar je slučajno uništio knjižnicu tijekom opsade Alexandrije 48. godine prije Krista. 
[[Plutarh]]<ref name="B9">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Plutarch|title=Plutarh|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Plutarh}}</ref>, na primjer, pruža ovaj izvještaj:
''"kada je neprijatelj pokušao rascijepiti njegovu flotu (Julija Cezara), bio je prisiljen suzbiti opasnost upotrebom vatre, koja se proširila od brodogradilišta te uništila veliku knjižnicu"''.<ref>Plutarh, život Julije Cezara, 49.6</ref> 
Ovaj izvještaj je ipak sumnjiv<ref name="AO1">{{cite web |url=http://www.ancient-origins.net/ancient-places-africa-history-important-events/destruction-great-library-alexandria-001644|title=Razaranje aleksndrijske knjižnice|work=ancient-origins.net|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Razaranje aleksndrijske knjižnice}}</ref> jer je ''museion'' iz Aleksandrije koji se nalazio neposredno do knjižnice, ostao neoštećen, kao što je geograf [[Strabon]] govorio oko 30 godina nakon Cezarove opsade Aleksandrije. Ipak, Strabon ne spominje samu knjižnicu Aleksandrije, potkrepljujući time tvrdnju da je Cezar stvarno bio odgovoran za spaljivanje. Međutim, jer je knjižnica bila vezana za ''museion'', a Strabon je spomenuo potonji, moguće je da je knjižnica još uvijek postojala u vrijeme Strabona. Izostavljanje knjižnice može se pripisati i na mogućnost da ju Strabon nije smatrao potrebnom spomenuti, pošto je već spomenuo ''museion'', ili da knjižnica više nije središte školstva kakva je nekoć bila (ideja "smanjenja proračuna" izgleda sve vjerojatnija). Osim toga, sugerira se da, ustvari, nije bila knjižnica ta koja je izgorila, nego skladište u blizini luke koje je korišteno za pohranu rukopisa, i koje je, uslijed Cezarove ofenzive uništeno požarom. 
Neuredne reference u kasnijim izvorima sugeriraju da je ''museion'' ponovno uspostavljen u 4. stoljeću na drugom mjestu,
ali malo se zna o ovoj kasnijoj organizaciji i malo je vjerojatno da su imali sredstva koja su imali njihovi prethodnici.
Matematičar [[Teon od Aleksandrije]] (oko 335. - oko 405.), otac [[Hipatija|Hipatije]], opisan je u desetom stoljeću u ''leksikonu Suda<ref name="B10">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Suda-Lexicon|title=Suda leksikon|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Suda leksikon}}</ref>'' kao "muškarac iz ''museiona''", međutim ostaje nejasno kako ga se povezuje s ''museionom''. [[Zaharije Orator]]<ref name="R1">{{cite web |url=https://www.revolvy.com/main/index.php?s=Zacharias%20Rhetor|title=Zaharije Orator|work=revolvy.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Zaharije Orator}}</ref> i [[Eneja od Gaze]]<ref name="C1">{{cite web |url=https://www.catholic.com/encyclopedia/aeneas-of-gaza|title=Eneja od Gaze|work=catholic.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Eneja od Gaze}}</ref> govore i o fizičkom prostoru poznatom kao ''"museion"'' u kasnijem V. stoljeću.

==Ostavština==

Ovaj, izvorni ''museion'', ili ''ustanova Muza'', je izvor za suvremenu uporabu riječi muzej. U ranoj modernoj [[Francuska|Francuskoj]], ona označava, koliko zajednicu znanstvenika okupljenih pod jednim krovom, toliko i same zbirke umjetnina. francuski i [[Engleska|engleski]] pisci upućivali su se na ove zbirke kao na "kabinet", ili kao na "kabinet rariteta"<ref name="BL1">{{cite web |url=http://www.bl.uk/learning/timeline/item107648.html|title=Kabinet rariteta|work=bl.uk|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Kabinet rariteta}}</ref>. 
Katalog koji obuhvata zbirku iz 17. stoljeća od Johna Tradescanta starijeg<ref name="E2">{{cite web |url=https://www.encyclopedia.com/people/science-and-technology/zoology-biographies/john-tradescant|title=JohnTradescant|work=encyclopedia.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=JohnTradescant}}</ref> (1570-1638) i njegovog sina Johna Tradescanta mlađeg (1608. - 1662.), temeljna je jezgra ''Ashmolean<ref name="B11">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Ashmolean-Museum-of-Art-and-Archaeology|title=Ashmolean muzej|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ashmolean muzej}}</ref>'' muzeja u [[Oxford]]u izgrađenog između 1678. i 1683. godine. Katalog je objavljen pod imenom ''Musaeum Tradescantianum'': ili ''Zbirka rariteta'', i zahvaljujući Johnu Tradescantu mlađem, isti se, od 1656. godine, čuva u londonskoj općini Lambeth<ref name="B12">{{cite web|url=https://www.britannica.com/place/Lambeth|title=Lambeth|work=britannica.com|accessdate=7. ožujak 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Lambeth}}</ref>.

==Izvori==
{{Izvori|3}}

[[Kategorija:Stara Grčka]]
[[Kategorija:Egipat]]
[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Vrste muzeja]]

Museion - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica