https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Muzej_u_HumcuMuzej u Humcu - Povijest promjena2026-05-22T19:10:55ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Muzej_u_Humcu&diff=255044&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-25T20:22:03Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Muzej u Humcu'''-->{{Infookvir muzej<br />
|ime = Muzej na Humcu<br />
|slika = Humac samostan (06).JPG<br />
|opis_slike =<br />
|osnovan = 1884.<br />
|lokacija = [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], [[BiH]]<br />
|tip = <br />
|izlošci =<br />
|broj posjetitelja = <br />
|ravnatelj = <br />
|kustos = <br />
|ulaz = <br />
|pristup javnim prijevozom =<br />
|web = <br />
}}<br />
'''Muzej u Humcu''' najstariji je [[muzej]] u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884. godine. Nalazi se u sklopu [[Franjevački samostan u Humcu|franjevačkog samostana u Humcu]] pokraj [[Ljubuški|Ljubuškoga]].<br />
<br />
U muzeju su izloženi predmeti prikupljeni na širem prostoru [[Hercegovina|Hercegovine]] od starijeg kamenog doba ([[paleolitik]]a) do današnjih dana. Jedan od najznačajnijih izložaka je [[Humačka ploča]], najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom [[glagoljica|glagoljice]] i [[Hrvatska ćirilica|starohrvatske ćirilice]] - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine.<ref name="muzej">[http://www.franjevci-humac.net/index.php/muzej-na-humcu Muzej na Humcu] Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog (pristupljeno 26. veljače 2012.)</ref><br />
<br />
== O muzeju ==<br />
[[Slika:Humacka ploca 2v.jpg|minijatura|desno|250px|Humačka ploča]]<br />
Ideja o osnutku muzeja pojavila se polovicom XIX. stoljeća u krugu hercegovačkih franjevaca kada počinje organizirani oblik evidentiranja, prikupljanja i čuvanja kulturno-povijesne građe, čime su se franjevci bavili i prije. Zahvaljujući pojedinim župnicima i drugih učenih ljudi onoga vremena, u samostanu su se prikupljali brojni arheološki i drugi muzejski predmeti. [[Povjesničar]], [[pisac]] i graditelj [[Petar Bakula|Fra Petar Bakula]] je 1867. objavio svoj šematizam na latinskom jeziku koji je bio prvi korak u uspostavljanju muzeja. Zbirku muzeja obogatio je i [[Anđeo Nuić|fra Anđeo Nuić]] [[arheolog]], [[konzervator]] i muzealac, arheološkim nalazima do kojih je dolazio svojim terenskim radom, te otkupom i darovima. Nalazi su bili izloženi u jednoj prostoriji samostana, a muzej je otvoren u u proljeće 1884. Iste je godine izradio statut i započeo voditi ulaznu knjigu prikupljenih predmeta.<ref name="muzej"/><br />
<br />
Muzej je dugo vremena djelovao u skučenim prostorima, a za ozbiljno proširenje odlučeno je 1969. kad je proširen na tri prostorije (prapovijesna, antička i srednjovjekovna zbirka) i na atrij (za kamene spomenike). Takav postav otvoren je 1973. Nakon šest godina zbog adaptacije samostana, muzej je bio zatvoren, da bi u prigodi 100. obljetnice otvoren 1984. Stalni postav činile su tri zbirke: arheološka, kulturno povijesna te lapidarij. Muzej je još jednom bio zatvoren, ovoga puta zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1992. Sadašnji postav čine predmeti iz širokog vremenskog razdoblja, počevši od [[paleolitik]]a, preko [[neolitik]]a, [[eneolitik]]a, [[Brončano doba|brončanog]] i [[Željezno doba|željeznog]] razdoblja prapovijesti, te rimskog i [[Antičko doba|kasnoantičkog]] vremena i na koncu [[Srednji vijek|srednjega vijeka]].<ref name="muzej"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Muzeji u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Ljubuški]]<br />
[[Kategorija:Arheološki muzeji]]</div>WikiSysop