<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Myhill-Nerode_teorem</id>
	<title>Myhill-Nerode teorem - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Myhill-Nerode_teorem"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Myhill-Nerode_teorem&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T01:54:04Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Myhill-Nerode_teorem&amp;diff=39417&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Myhill-Nerode_teorem&amp;diff=39417&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-20T01:54:05Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Myhill-Nerode teorem'''--&amp;gt;U teoriji [[formalni jezik|formalnih jezika]], '''Myhill-Nerode teorem''' pruža nužne i dovoljne uvjete da bi jezik bio [[regularni jezik|regularan]]. Gotovo se isključivo koristi prilikom dokazivanja neregularnosti nekog danog jezika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teorem je imenovan po Johnu Myhillu i Anil Nerode, koji su ga dokazali na čikaškom sveučilištu 1958.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Iskaz teorema ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za dani jezik ''L'' definirajmo relaciju ''R&amp;lt;sub&amp;gt;L&amp;lt;/sub&amp;gt;'' nad nizovima znakova pravilom ''x R&amp;lt;sub&amp;gt;L&amp;lt;/sub&amp;gt; y'' ako ne postoji '''istaknuta ekstenzija''' ''z'' sa sa svojstvom da točno jedan od nizova znakova ''xz'' i ''yz'' jest element skupa ''L''. Lako se pokazuje da je ''R&amp;lt;sub&amp;gt;L&amp;lt;/sub&amp;gt;'' relacija ekvivalencije nad nizovima znakova, te stoga dijeli skup svih konačnih nizova znakova u jednu ili više klasa ekvivalencije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Myhill-Nerode teorem kaže da je broj stanja u najmanjem [[Teorija automata|automatu]] koji prihvaća ''L'' jednak broju klasa ekvivalencije u ''R&amp;lt;sub&amp;gt;L&amp;lt;/sub&amp;gt;''. Intuicija koja leži iza ovog iskaza jest ta da, ukoliko započnemo sa takvim minimalnim automatom, tada bilo koji nizovi znakova ''x'' i ''y'' koji ga vode u isto stanje će biti u istoj klasi ekvivalencije; te ako započnemo sa particijom u klase ekvivalencije, lako možemo konstruirati automat koji koristi svoje stanje u svrhu praćenja klase ekvivalencije koja sadrži dio niza znakova koji je dotad pročitan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uporaba i posljedice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posljedica Myhill-Nerode teorema jest da jezik ''L'' je regularan (tj. prihvaća ga [[konačni automat]]) ako i samo ako je broj klasa ekvivalencije ''R&amp;lt;sub&amp;gt;L&amp;lt;/sub&amp;gt;'' konačan.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktan korolar koji slijedi jest da, ukoliko jezik definira beskonačan skup klasa ekvivalencije, tada on ''nije'' regularan. Baš ovaj korolar se često koristi prilikom dokaza neregularnosti jezika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na primjer, jezik koji se sastoji od binarnih brojeva djeljivih sa 3 je regularan. Postoje 3 klase ekvivalencije - brojevi koji daju ostatke 0, 1 i 2 pri dijeljenju sa 3. Minimalni automat koji prihvaća ovaj jezik bi imao tri stanja koja korespondiraju klasama ekvivalencije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[http://www-cad.eecs.berkeley.edu/~tah/172/7.pdf Detaljnije objašnjenje Myhill–Nerode teorema] [pdf]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Formalni jezici]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>