WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T18:40:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir tvrtka
| ime = NAMA (Narodni Magazin)
| slika = [[Datoteka:NAMA logo.jpg|250px]]
| vrsta = od 1974. do 1991. [[Organizacija udruženog rada]] (OUR)<br>od 1991. [[Dioničko društvo]] (d.d.)
| burzovni_simbol =
| osnutak = [[1881.]] (kao "Trgovina lakatne i manufakturne robe Kastner i Öhler")<br>[[1945.]] (kao "Narodni Magazin")
| prestala_postojati =
| osnivači = [[Carl Kastner]], [[Herman Öhler]]
| sjedište = [[1945.]] osnovan sa sjedištem u [[Beograd]]u, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| sjedište_grad = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| sjedište_država =
| ključneosobe =
| izvršni_direktor = [[Franjo Balen]]<br>1952. - 1977.
| konkurencija =
| pokriveno_područje = tekstil-konfekcija i ostalo
| industrija = trgovina
| proizvodi = roba široke potrošnje
| usluge =
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| zaposleni = 3.300 (80-ih godina)
| holding =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| slogan =
| web = [http://www.nama.hr/ www.nama.hr]<br>[http://www.nama.si/ www.nama.si]
| dodatak =
}}

'''NAMA''' ('''Na'''rodni '''Ma'''gazin) je bila jedan od najvećih lanaca robnih kuća u vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], te kasnije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].

==Povijest==
===Od 1879. do 1945.===
[[Datoteka:Kastner i Öhler logo.jpg|mini|lijevo|150px|NAMA se od osnutka 1879. do 1941. zvala trgovačka kuća "Kastner i Öhler".]]
Prapočeci "NAME" su vezani, u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], uz dolazak [[Carl Kastner|Carla Kastnera]] i [[Herman Öhler|Hermana Öhlera]] u [[Zagreb]], [[Beč|bečkih]] trgovaca češkog i [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla. Kastner i Öhler su otvorili svoju prvu robnu kuću "[[Kastner i Öhler]]" u češkom gradu [[Opava|Opavi]]. Oni su se [[1879.]] godine zanimali za otvaranje trgovačke kuće u Zagrebu, pošto su bili zainteresirani za širenje poslovanja nakon što su već posjedovali veliku trgovačku kuću u Beču. [[19. studenoga]] [[1881.]] u [[Ilica|Ilici]] 52. je otvorena "Trgovina lakatne i manufakturne robe Kastner i Öhler". [[5. prosinca]] 1881. gradsko satništvo zatvorilo je kuću na temelju pritužbe građana kojima se nije svidio dolazak stranih trgovaca u grad. Početkom 1882. kuća "Kastner i Öhler" se opet otvorila, no ovaj puta u Mesničkoj ulici. Trgovačka kuća "Kastner i Öhler" je [[1. kolovoza]] [[1882.]] otvorila svoju drugu trgovinu, u Ilici 16. [[1903.]] godine "Kastner i Öhler" su se konačno preselili u priželjkivani prostor na istoj adresi, Ilica 16, tj. u prizemlje hotela "[[Hotel K caru austrijskom|K caru austrijanskom]]".<ref name="građevinar">[[Branko Nadilo]], »"Rekonstrukcija i dogradnja zgrade Name u Vukovaru: Od gradskog rugla do Cinestar kina"«, ''Građevinar: časopis za znanstvene i stručne radove te ostale priloge iz građevinarstva'', sv. 65, br. 6, Zagreb, srpanj 2013., str. 565., {{ISSN|0350-2465}}</ref><ref name="jt">{{Citiranje www|naslov=Nama: Robna kuća u kojoj je nostalgija najvrednija roba|url=http://www.jatrgovac.com/tag/narodni-magazin/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=www.jatrgovac.hr|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=30. travnja 2013.|preuzeto=15. studenoga 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="mn">»Monografija NAMA«, Zagreb, 1970.</ref>

[[Datoteka:Robna kuca NAMA Zagreb 102013 2 roberta f.jpg|mini|lijevo|220px|Od 1903. NAMA glavna trgovina u Ilici, Zagreb.]]
Nakon što je uspješno zadržala svoje poslovanje tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], trgovačka kuća "Kastner i Öhler" uspjela se [[1928.]] proširiti na na cijelu zgradu tj. sva četiri kata zgrade i potpuno preurediti pročelje, a nedugo potom proširili su se i na susjedni "Hotel Grand". Nekoliko su godina bili u najmu, a potom su Carl Kastner i Herman Öhler otkupili cijelu zgradu. [[1929.]] godine "Kastner i Öhler" otvara kreditni odjel. Kastner i Ohler imali su svoju politiku poslovanja koja je privlačila kupce jer nisu bili prisiljeni kupiti ako uđu u trgovinu. Vrata su bila otvorena svima, a razgledavanje se smatralo normalnim i poželjnim. U njihovoj ponudi uvijek je bilo robe po privlačnim cijenama koje su morale biti istaknute ispod svakog proizvoda, a osoblje je dobilo stroge naputke kako se odnositi prema kupcima. Nije bilo potrebno uznemiravati ih u njihovom razgledavanju, nego im priskočiti u pomoć samo i kada je to bilo potrebno. Taj način poslovanja, te mogućnost samoizbora i samoposluge u velikom i privlačnom prostoru bio je opće prihvaćen i obožavan među kupcima koje su upravo time osvojili. Izlozi prodaju robu i oni su „mamci“ za kupce, a Kastner i Ohler su to znali prije svih. Trgovačka kuća "Kastner i Öhler" je bila poznata po raskošnim i prostranim izlozima, a asortimanom i uslugom znatno je unaprijedila zagrebačku i hrvatsku trgovačku praksu, te je prva pokrenula katalošku prodaju i otvorili prvu samoposlugu. Odjel za prodaju robe poštom je 4 puta godišnje izdavao katalog ponuđene robe. U tom periodu [[Franjo Öhler]] je u poslovanju naslijedio svojeg oca Hermana Öhlera.<ref name="građevinar"/><ref name="jt"/><ref name="mn"/>

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ponuda na policama "Kastner i Öhler" se drastično smanjila. Novo uspostavljeni režim [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH) je prisilno razvlastio Franju Öhlera kao suvlasnika trgovačke kuće "Kastner i Öhler".<ref name="građevinar"/> Franjo Öhler i njegova supruga Gertruda su ubrzo nakon toga, kao židovi, deportirani u jedan od [[Sabirni logor|koncentracijskih logora]] gdje su ubijeni [[1943.]] godine.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=Franjo Ohler|url=http://db.yadvashem.org/names/nameDetails.html?itemId=4383911&language=en|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Yad Vashem|format=|rad=Zrtve Rata 1941-1945: Jevreji, Savezni zavod za statistiku, Beograd|stranice=|dan=|mjesec=|godina=1992.|preuzeto=15. studenoga 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Žrtve i preživjeli: Ohler, Oehler Franjo|url=http://www.cendo.hr/BazaZrtavaDetalji.aspx?id=5073&name=ohler-oehler-franjo|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Istraživački i dokumentacijski centar CENDO
|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=15. studenoga 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{eng icon}} {{Citiranje www|naslov=Gertrud Ohler|url=http://db.yadvashem.org/names/nameDetails.html?itemId=4383912&language=en|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Yad Vashem|format=|rad=Zrtve Rata 1941-1945: Jevreji, Savezni zavod za statistiku, Beograd|stranice=|dan=|mjesec=|godina=1992.|preuzeto=15. studenoga 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Po nalogu NDH režima Franju Öhlera je naslijedio izvjesni Grgić, te je trgovačka kuća "Kastner i Öhler" promijenila ime u trgovačka kuća "Kastner i Grgić". Tvrtka je kraj rata dočekala pod imenom “Kastner i Grgić”.<ref name="građevinar"/><ref name="jt"/><ref name="mn"/>

===Od 1945. do 2000.===
U [[Beograd]]u je odmah nakon rata [[1945.]] godine, tj. uspostavom SFR Jugoslavije, osnovana trgovinska radna organizacija "NAMA" (Narodni Magazin) koja nacionalizacijom preuzima trgovačka kuću "Kastner i Grgić". "NAMA" je započela sa radom prodajući zalihe zatečene u skladištu, te zaplijenjene u raznim prigodama. [[6. prosinca]] 1945. "NAMA" u Ilici je temeljito preuređena. "NAMA" je ubrzo imala 17 filijala u Zagrebu, [[Rijeka|Rijeci]], [[Osijek]]u i [[Karlovac|Karlovcu]].<ref name="građevinar"/><ref name="jt"/><ref name="mn"/>

[[Datoteka:NAMA Ljubljana.jpg|mini|desno|220px|NAMA u Ljubljani, Slovenija.]]
[[1952.]] "NAMA" postaje samostalno poduzeće, prvi direktor postaje [[Franjo Balen]] koji poduzeće vodi više od 25 godina. 1959. uvodeno je samoposluživanje na odjelu prehrane. 1960. otvorena je "NAMA" na [[Trešnjevački trg|Trešnjevačkom trgu]], a 1962. još dvije robne kuće "NAMA" u [[Kumrovec|Kumrovcu]] i [[Kustošija|Kustošiji]]. 1965. otvorena je "NAMA" u [[Volovčica|Volovčici]] i [[Dubrava (kvart)|Dubravi]], te 1966. "NAMA" u [[Trnsko]]m. 1967. ponovno je započeta kataloška prodaja. 1968. otvaraju se dvije "NAME" na [[Kvaternikov trg|Kvaternikovom trgu]] i [[Sisak|Sisku]], 1969. "NAMA" u [[Bjelovar]]u. 1970. "NAMA" u [[Klanjec|Klanjcu]] i 1971. "NAMA" na [[Remiza|Remizi]]. 1976. "NAMA" je otvorila kuće na [[Vrbani]]ma, [[Žitnjak]]u, [[Vinkovci]]ma, [[Vukovar]]u, [[Plovanija|Plovaniji]] (uz sadašnji granični prijelaz sa [[Slovenija|Slovenijom]]), [[Varaždin]]u i [[Prijedor]]u.<ref name="mn"/> NAMA je imala robne kuće u Sloveniji i to redom u: [[Kočevje|Kočevju]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Općina Ravne na Koroškem|Ravne na Koroškem]], [[Slovenj Gradec|Slovenj Gradecu]], [[Škofja Loka|Škofja Loci]], [[Velenje|Velenju]] i [[Žalec|Žalecu]].

"NAMA" je nastavila snažno rasti, pa je do 80-ih znatno proširila poslovanje i imala 3300 zaposlenih. Na vrhuncu moći "NAMA" je imala 21 posto udjela u ukupnoj maloprodaji. Teške godine 90-ih, tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], i sumnjiva privatizacija koja se odvijala u isto vrijeme ove će brojke sasvim smanjiti, pa već 1993. godine udio prodaje "NAME" pada na 5,3 posto.<ref name="građevinar"/><ref name="jt"/> 2000. godine "NAMA" odlazi u stečaj,<ref name="građevinar"/><ref name="jt"/> a 2013. stečajni upravitelj "NAME" je izjavio da bi stečaj uskoro mogao biti okončan, tj. bio bi dovršen prestankom postojanja "NAME".<ref name="jl">{{Citiranje www|naslov=NAMA SE GASI: Slavna robna kuća u centru Zagreba i najvrednija nekretnina u gradu traži kupca za 223 milijuna kuna|url=http://www.jutarnji.hr/nama-se-gasi--slavna-robna-kuca-u-centru-zagreba-trazi-kupca-za-223-mil--kuna/1114312/|autor=Dragana Radusinović |autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Jutarnji list]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=14. srpnja 2013.|preuzeto=15. studenoga 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>

==Galerija robnih kuća NAMA==
<gallery>
Image:NAMA U Kumrovcu.jpg|NAMA u Kumrovcu, otvorena 1962.
Image:NAMA u Kustošiji.jpg|NAMA u Kustošiji, Zagreb, otvorena 1962.
Image:NAMA na Kvaternikovom trgu.jpg|NAMA na Kvaternikovom trgu, Zagreb, otvorena 1968.
Image:NAMA u Trnskom.jpg|NAMA u Trnskom, Zagreb, otvorena 1966.
Image:NAMA na Trešnjevačkom trgu.jpg|NAMA na Trešnjevačkom trgu, Zagreb, otvorena 1960.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]

NAMA - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica