https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Naredba_%28programiranje%29Naredba (programiranje) - Povijest promjena2026-05-24T11:27:16ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Naredba_(programiranje)&diff=45140&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-21T04:49:37Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Naredba (programiranje)'''-->U [[računalno programiranje|računalnom programiranju]], '''naredba''' se može shvatiti kao najmanji zasebni element imperativnog [[programski jezik|programskog jezika]]. Program je oblikovan kao slijed jedne ili više naredbi. Naredbe imaju unutarnje dijelove (npr. [[izraz (programiranje)|izraze]]).<br />
<br />
Mnogi jezici (npr. [[C (programski jezik)|C]] ne razlikuju naredbe i definicije, a naredbe samo sadrže izvršivi kod i definiciju koja deklarira identifikator. Razlika se također može načiniti između jednostavnih i složenih naredbi - potonje mogu sadržavati same naredbe kao dijelove.<br />
<br />
U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se vrlo često naziv naredba koristi i kao sinonim za [[mikroprocesor]]sku [[instrukcija (računarstvo)|instrukciju]].<br />
<br />
== Vrste naredbi ==<br />
Slijede tri glavne općenite vrste naredbi sa primjerima u tipičnim imperativnim jezicima:<br />
<br />
=== Definicije i deklaracije ===<br />
* '''definicija''': <code>TYPE PLAĆA = INTEGER</code><br />
* '''[[Deklaracija (računarstvo)|deklaracija]]''': <code>VAR A:INTEGER </code><br />
<br />
=== Jednostavne naredbe ===<br />
* '''[[dodjela (računarstvo)|dodjela]]''': <code>A := A + 1</code><br />
* '''[[Potprogram|poziv]]''': <code>CLEARSCREEN()</code><br />
* '''[[Naredba povratka|return]]''': <code>return 5;</code><br />
* '''[[GOTO|goto]]''': <code>goto 1</code><br />
* '''[[Tvrdnja (računarstvo)|tvrdnja]]''': <code>assert(ptr != NULL);</code><br />
<br />
=== Složene naredbe ===<br />
* '''[[blok naredbi]]''': <code>begin WRITE('Broj? '); READLN(BROJ); end</code><br />
* '''[[Uvjetna naredba|if-naredba]]''': <code>if A > 3 then WRITELN(A) else WRITELN("NOT YET") end</code><br />
* '''[[Switch naredba|switch-naredba]]''': <code>switch (c) { case 'a': alert(); break; case 'q': quit(); break; }</code><br />
* '''[[While petlja|while-petlja]]''': <code>while NOT EOF DO begin READLN end</code><br />
* '''[[Do while petlja|do-petlja]]''': <code>do { računaj(&i); } while (i < 10);</code><br />
* '''[[For petlja|for-petlja]]''': <code>for A:=1 to 10 do WRITELN(A) end</code><br />
<br />
== Izrazi ==<br />
<br />
U većini jezika se naredbe sučeljavaju sa [[izraz (programiranje)|izrazima]] po tome što naredbe ne vraćaju rezultate i izvršuju se isključivo zbog svojih [[popratni rezultat (programiranje)|popratnih rezultata]], dok izrazi uvijek vraćaju rezultat i često uopće nemaju popratnih rezultata. Među imperativnim programskim jezicima, [[ALGOL 68]] je jedan od rijetkih u kojima naredbe mogu vratiti rezultat. U jezicima koji miješaju imperativne i [[funkcijsko programiranje|funkcijske]] stilove, kao što je [[Lisp (programski jezik)|Lisp]] porodica jezika, se razlikuju izrazi i naredbe: čak se i izrazi izvršeni u slijednim kontekstima isključivo zbog svojih popratnih rezultata i čije se povratne vrijednosti uopće ne rabe smatraju 'izrazima'.<br />
<br />
== Programski jezici ==<br />
Sintaksa i semantika naredbi je specificirana definicijom [[programski jezik|programskog jezika]]. Većina programskih jezika ne dozvoljava stvaranje novih naredbi za vrijeme izvršavanja programa ([[SNOBOL 4|Snobol 4]] je primjer jezika koji dopušta), ili izmjenu već postojećih naredbi ([[Lisp (programski jezik)|Lisp]] je poznat po podršci za samoizmjenjujući kod).<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Izraz (programiranje)|Izraz]] (kao suprotnost naredbi)<br />
[[Kategorija:Konstrukti u programiranju]]</div>WikiSysop